Naslovnica Blog Stranica 30

Trump pokušao objasniti zašto je napao Iran: “Mislio sam da će oni napasti nas”

AMERIČKI predsjednik Donald Trump pokušao je jučer objasniti razloge zbog kojih su Sjedinjene Države zajedno s Izraelom pokrenule rat protiv Irana, rekavši da je vjerovao kako se Teheran sprema napasti SAD.

“Situacija se vrlo brzo približavala točki s koje nema povratka. Na temelju onoga što su mi govorili Steve, Jared, Pete i drugi, Marco je također bio vrlo uključen, mislio sam da će nas napasti”, rekao je Trump novinarima na konferenciji za medije na Floridi.

Dodao je da je vjerovao da bi Iran pokrenuo napad da američka vojska nije djelovala kada jest. “Mislio sam da će nas napasti ako to ne učinimo tada. Mislim da su imali namjeru napasti nas”, rekao je Trump.

U izjavi je spomenuo nekoliko svojih najbližih suradnika, uključujući posebnog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa, svog zeta i savjetnika Jareda Kushnera, ministra obrane Petea Hegsetha te ministra vanjskih poslova Marca Rubija.

Rat traje već dulje od 10 dana

Sjedinjene Države i Izrael započeli su veliku vojnu operaciju protiv Irana 28. veljače, kada su pokrenuti zračni napadi na vojne i nuklearne ciljeve u zemlji. Trump je tada rekao da su “započele velike borbene operacije” čiji je cilj ukloniti prijetnje koje, prema njegovim riječima, predstavlja iranski režim.

Washington i Tel Aviv tvrdili su da je riječ o preventivnom napadu usmjerenom na iranski nuklearni program i vojnu infrastrukturu te na sprječavanje mogućih napada na američke snage i saveznike u regiji.

Teheran je odbacio te tvrdnje i poručio da nije planirao napad na SAD, dok su iranske snage nakon početka rata pokrenule napade dronovima i projektilima na Izrael te na zemlje Bliskog istoka u kojima se nalaze američke baze.

Nema dokaza da se Iran spremao napasti SAD

Neki američki dužnosnici i obavještajni izvori u međuvremenu su rekli da nisu postojale konkretne obavještajne procjene da se Iran spremao izravno napasti Sjedinjene Države.

Prema informacijama koje su prenijeli američki mediji, obavještajne službe govorile su prije svega o općoj prijetnji američkim interesima i saveznicima u regiji, ali ne i o neposrednom planu napada na SAD.

Trump je u više navrata tvrdio da je operacija bila nužna kako bi se spriječila prijetnja koju predstavlja Iran, uključujući njegov nuklearni program i razvoj raketa dugog dometa.

Iran nema rakete koje mogu pogoditi SAD

Stručnjaci za naoružanje i američke obavještajne procjene ipak smatraju da Iran trenutno nema rakete sposobne dosegnuti teritorij Sjedinjenih Država.

Procjena američke obrambene obavještajne agencije navodi da bi Iran mogao razviti interkontinentalne balističke rakete tek u sljedećem desetljeću, dok danas raspolaže projektilima koji mogu dosegnuti Bliski istok i dijelove Europe, ali ne i američko kopno. Rat između SAD-a, Izraela i Irana traje već više od deset dana i izazvao je veliku nestabilnost na Bliskom istoku, ali i na globalnim tržištima.

(index.hr)

Trump optužio Iran za napad pa se povukao pred novinarkom: Ne znam dovoljno

Screenshot: X

AMERIČKI predsjednik Donald Trump iznio je tešku optužbu na račun Irana, sugerirajući da je Teheran američkim projektilom napao vlastitu školu, da bi se odmah potom povukao kada ga je novinarka suočila s činjenicom da je on jedini dužnosnik koji iznosi takvu tvrdnju.

Pitanje novinarke i Trumpov odgovor
Novinarka je Trumpa pitala: “Upravo ste sugerirali da se Iran nekako domogao Tomahawka i bombardirao vlastitu osnovnu školu… ali vi ste jedini u vašoj vladi koji to govori… Zašto ste vi jedini koji to govori?”

Trump je odgovorio: “Jer jednostavno ne znam dovoljno o tome.”

Podsjetimo, Trump je sinoć sugerirao da Iran u svom arsenalu ima krstareće rakete Tomahawk. Upravo vrsta projektila postaje ključni element u istrazi o zračnom napadu na iransku školu za djevojčice u kojem je poginulo gotovo 200 ljudi, od čega 165 djece. “Tomahawk, koji je jedno od najmoćnijih oružja, koriste, znate, i kupuju različite zemlje”, rekao je Trump novinarima na konferenciji za medije na Floridi.

“Bilo da je riječ o Iranu, koji također ima neke Tomahawke – voljeli bi da ih imaju više – ili o nekoj drugoj zemlji, činjenica je da je Tomahawk prilično uobičajeno oružje koje se prodaje drugim državama. To je sada predmet istrage”, dodao je. Trump je rekao da čeka rezultate istrage te poručio da će, kakvi god oni bili, “moći živjeti s tim”.

Američki mediji: Amerika je jedini sudionik u ratu koji raspolaže Tomahawcima
Ranije u četvrtak pojavila se nova snimka koja, prema navodima istraživačkog kolektiva Bellingcat, prikazuje američki projektil Tomahawk kako 28. veljače pogađa postrojenje Korpusa čuvara islamske revolucije (IRGC) u iranskom gradu Minabu.

Snimku je objavila iranska novinska agencija Mehr, a Bellingcat ju je geolocirao i naveo da je riječ o prvom dokazu američkog napada na to područje. Na snimci se vidi i dim koji se uzdiže iz neposredne blizine ženske škole.

Na snimci je jasno vidljiv projektil Tomahawk, a američki mediji navode da su Sjedinjene Države jedini sudionik u ratu koji raspolaže tom vrstom projektila. Nema informacija da Izrael posjeduje Tomahawk rakete.
(index.hr)

Bora Santana i Asmin Durdžić u žestokom sukobu, obezbjeđenje moralo reagovati

Haos u rijalitiju: Bora Santana i Asmin Durdžić u žestokom sukobu, obezbjeđenje moralo reagovati

U rijalitiju „Elita“, koji se emituje na televiziji Pink, došlo je do nove burne svađe koja je u jednom trenutku prerasla i u fizički sukob između učesnika Bore Santane i Asmina Durdžića.

Prema snimcima koji kruže društvenim mrežama, incident je započeo nakon rasprave u kući kada je Santana, vidno iznerviran, počeo da pravi haos i baca stvari. To je izazvalo reakciju Asmina Durdžića, koji mu je prišao i pokušao da ga smiri, ali je situacija ubrzo eskalirala.

Ubrzo su počele međusobne uvrede, a napetost je rasla iz minute u minutu. U jednom trenutku Santana je krenuo prema Durdžiću, nakon čega je i Asmin izgubio strpljenje te je došlo do fizičkog kontakta između njih dvojice.

Ostali učesnici pokušavali su da ih razdvoje, ali sukob je postajao sve ozbiljniji, pa je na kraju moralo reagovati i obezbjeđenje produkcije kako bi spriječilo veći incident u kući. Nakon intervencije obezbjeđenja, situacija je stavljena pod kontrolu, iako je atmosfera među učesnicima ostala veoma napeta.

Ovo nije prvi put da u „Eliti“ dolazi do burnih sukoba među takmičarima. Tokom prethodnih dana zabilježeno je više incidenata u kojima su učesnici ulazili u fizičke obračune, što je izazvalo brojne reakcije gledalaca na društvenim mrežama.

Snimci posljednjeg sukoba između Santane i Durdžića ubrzo su se proširili internetom, a mnogi gledaoci komentarišu da je riječ o jednom od napetijih trenutaka u dosadašnjem toku ove sezone rijalitija.

Evo kako mu se Bora izvinjavao:

DODIKU I DALJE IDE LOŠE: Podrškom agresiji na Iran se dodvorava Trumpu i govori u ime institucija koje ne predstavlja, a sve s jednim ciljem

Zanimljivo je kako će ovo Dodikovo dodvoravanje Amerikancima protumačiti u Moskvi odakle je danas novom Vrhovnom vođi Irana Mojtabi Khameneiju stigla čestitka od Vladimira Putina.

“Kao republika duboko ukorijenjena u demokratskim vrijednostima, poštovanju volje naroda, s izraženim pluralizmom i slobodom političkog organizovanja, mi pripadamo potpuno drugačijem civilizacijskom krugu od autoritarnog režima u Iranu – tu nema nikakve dileme! Zato ćemo kroz svoje predstavnike na nivou BiH inicirati prekid diplomatskih i ekonomskih kontakata s Iranom”, napisao je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik na društvenoj mreži X prije šest dana.

Vrlo brzo mu je odgovorio ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković koji je rekao:

“Nismo prekidali ni sa jednom zemljom. Dok sam ja tu ne sjećam se da smo nešto slično uradili, pa ni sa Rusijom, kada je napadala Ukrajinu. Nećemo podržati prekid diplomatskih odnosa s Iranom, jer mislimo da je diplomatija jedini način da se rješavaju problemi, a ne ratovi.”

CIVILIZACIJA ZLA I POLITIČKOG TERORA
Osim Konakovića koji je stavio tačku na prijedlog za prekid diplomatskih odnosa, na Dodikov istup reagovao je i bivši sudija Suda BiH Branko Perić koji je u autorskom tekstu s pravom priupitao u čije ime govori bivši predsjednik RS-a, s obzirom na to da više nije ni na jednoj funkciji, osim onoj stranačkoj, pogotovo ako se u obzir uzme činjenica da entitet RS nije zauzimao bilo kakav stav o napadu SAD-a i Izraela na Iran, niti je to u njegovoj nadležnosti.

“Dodik je ovu izjavu dao u ime RS, iako ne obavlja nikakvu funkciju u njenim institucijama, niti je ona zauzimala bilo kakav stav. Na taj način je ponizio institucije RS i nacionalne srpske interese podredio svojim ličnim ciljevima. To se u političko-pravnoj istoriji naziva izdajom”, napisao je, između ostalog, Perić i zaključio:

“S podrškom kakva je Dodikova mi smo jednom nogom zakoračili u civilizaciju zla i političkog terora. To nije samo moralni i politički grijeh, to je civilizacijsko posrnuće koje će pamtiti istorija. Nema nacionalnih interesa koji mogu opravdati prelazak na stranu zla i zločina.”

Dodik je, dakle, jedini političar s prostora Zapadnog Balkana koji je podržao agresiju SAD-a i Izraela na Iran. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je komentarišući događaje na Bliskom istoku govorio u smislu da je prvi upozorio da će izbiti rat, a predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je nedvosmisleno osudio napad na Iran. Većina zemalja u regionu se prethodnih dana bave pokušajima da svoje građane što sigurnosnije evakuišu s Bliskog istoka, a Dodik koji je na “uvjetnoj” kod Amerikanaca svojim dodvoravanjem želi osigurati da se ne vrati na crnu listu na koju je dospio svojim antidejtonskim potezima koji su mogli narušiti sigurnost na Zapadnom Balkanu.

PISAC STATUSA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA
Milorad Dodik je u BiH dobio zabranu obavljanja svih funkcija u RS na šest godina zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika i jedino što može raditi, a što i radi preko svojih “namještenika” na najvažnijim funkcijama u entitetskim i državnim institucijama je da ih potiče da nastave s blokadama euroatlantskih procesa u kojima se nalazi BiH. Dodik se grdno vara ako misli da će podrškom agresiji na Iran sebi omogućiti povratak na političku scenu dok istovremeno zaustavlja euroatlantske procese Bosne i Hercegovine, jer Amerikanci i Izraelci za napad na Iran nisu tražili odobrenje ni od UN-a, a niti ni od svojih građana. Dodik je skidanje sankcija sebi, svojoj porodici i najbližim saradnicima platio povlačenjem neustavnih zakona i milionima dolara koje je izvukao iz entitetske kase. Njegovo političko djelovanje je vrlo ograničeno u BiH, a van granica pogotovo i ostaje mu samo da piše statuse na društvenim mrežama.

Zanimljivo je kako će ovo Dodikovo dodvoravanje Amerikancima protumačiti u Moskvi odakle je danas novom Vrhovnom vođi Irana Mojtabi Khameneiju stigla čestitka od Vladimira Putina.

(D. Omeragić)

Hitno potrebna krv za Arijanu Kurjaković u Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“

U Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“ hitno je potrebna krv za medicinsku sestru Arijanu Kurjaković.

Najpotrebnija je krvna grupa A+, ali su dobrodošli i davaoci svih drugih krvnih grupa, jer svaka donacija može pomoći u liječenju.

Svi koji su u mogućnosti da daruju krv mole se da dođu u bolnicu i naglasе da krv daruju za Arijanu Kurjaković.

Darivanje krvi je čin solidarnosti koji može spasiti život. Molimo sve građane koji mogu pomoći da se odazovu u što većem broju i podijele ovu informaciju.

Cvjetni kutak povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena u 0Š “Harmani II”

Članice Vijeća učenika JU OŠ “Harmani II” odlučile da povodom 8. marta – Međunarodnog dana žena – obraduju sve uposlenice škole malim, ali iskrenim znakom pažnje. Za svaku od njih pripremljen je simboličan buketić i cvijet, kao znak zahvalnosti, poštovanja i lijepih želja.

8. mart nas podsjeća na važnost uloge žena u društvu, ali i na vrijednosti međusobnog poštovanja, podrške i brige jednih o drugima. Upravo zato su članice Vijeća učenika željele obradovati sve žene koje svakodnevno doprinose radu i toploj atmosferi naše škole – direktoricu, nastavnice, asistentice, administrativne i pomoćne radnice…

Ovim malim gestom su pokazale da i sitnica može uljepšati nečiji dan. Neka osmijeh, zahvalnost i međusobna podrška nastave biti dio naše svakodnevice.

Učenice iz Bihaća kod premijera Ružnića predstavile projekat o uticaju influensera na mlade

foto:Vlada USK

Mustafa Ružnić, premijer Unsko- sanskog kantona primio je danas učenice 3a razreda Richmond Park Collage iz Bihaća:

Iman Ružnić, Neilu Hrnić i Lanu Abdić, koje, u sklopu CIVITAS projekta “Ja građanin”, istražuju teme vezane za uticaj korištenja društvenih mreža i influensera na mlade s ciljem da doprinesu jačanju svijesti o značaju odgovornog korištenja društvenih mreža.

Učenice su predstavile svoje viđenje problematike, naglašavajući moguće negativne posljedice nekritičnog praćenja sadržaja na društvenim mrežama, te su se zanimale za aktivnosti nadležnih institucija u resorima koji zastupaju prava i najbolji interes djece i mladih.

Premijer Ružnić pohvalio je angažman mladih koji, kroz ovaj projekat, istražuju i delegiraju rješavanje problema koje uočavaju u zajednici.
(Vlada USK)

Trump zaprijetio Iranu da će ih “udariti 20 puta jače”: Oni odgovorili lansiranjem dronova na Saudijsku Arabiju i Kuvajt

Iran je u ranim jutarnjim satima u utorak lansirao bespilotne letjelice prema Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu, dok je američki predsjednik Donald Trump slao kontradiktorne poruke o tome koliko bi rat mogao potrajati, dodatno podgrijavajući neizvjesnost koja trese tržišta.

Saudijsko Ministarstvo odbrane saopćilo je da je uništilo dronove iznad istočnog, naftom bogatog dijela kraljevine. U Kuvajtu je Nacionalna garda objavila da je oborila nekoliko bespilotnih letjelica iznad sjevernih i južnih dijelova zemlje.

Najnoviji napadi Irana na susjedne zaljevske države uslijedili su nakon što je Trump u ponedjeljak navečer, na sastanku s republikanskim zakonodavcima, poručio da će rat vjerovatno biti “kratak izlet”. Nekoliko sati kasnije zaprijetio je na društvenim mrežama da će SAD dramatično pojačati napade ako Iran pokuša zatvoriti moreuz Hormuz.

Kao očigledan odgovor na Trumpove izjave, portparol revolucionarne garde, Ali Mohammad Naini, rekao je za iranske državne medije da “Iran će odrediti kada se rat završava”.

Rat na Bliskom istoku snažno pogađa i regionalne ekonomije. Egipat je u utorak povećao cijene goriva i do 17 posto nakon što je sukob podigao cijene nafte na svjetskom tržištu.

Prema podacima Ministarstva nafte, cijena litre dizela, na koji se uveliko oslanja javni prevoz, povećana je za više od 17 posto. Cijena benzina oktanske vrijednosti 92 porasla je za 15 posto, dok je benzin od 95 oktana poskupio za 14 posto.

Rat je teško pogodio Egipat, najmnogoljudniju arapsku zemlju koja se u velikoj mjeri oslanja na uvoz goriva. Egipatska funta pala je na rekordno nizak nivo, trgovala se u ponedjeljak po kursu većem od 52 funte za jedan američki dolar.

Kako bi ublažila posljedice rata, vlada je najavila niz mjera, uključujući smanjenje službenih putovanja u inostranstvo i pooštravanje potrošnje goriva u svim sektorima.

Revolucionarna garda je u utorak ponovila da će upravo Iran biti taj koji će odlučiti o završetku rata.

Portparol Ali Mohammad Naini izjavio je u saopćenju koje su prenijeli brojni iranski državni mediji, a koje se očigledno nadovezuje na Trumpove riječi od ponedjeljka, da “Iran će odrediti kada se rat završava”.

Američki predsjednik je obećao agresivan odgovor protiv Irana ukoliko nastavi blokirati isporuke nafte kroz moreuz Hormuz.

“Ako Iran učini bilo šta što zaustavlja protok nafte kroz moreuz Hormuz, Sjedinjene Američke Države će ga pogoditi 20 puta jače nego što je do sada bio pogođen”, objavio je Trump na društvenim mrežama. “Osim toga, uništit ćemo lako uništive ciljeve što će gotovo onemogućiti Iranu da se ikada ponovo izgradi kao država. Smrt, vatra i bijes će se sručiti na njih, ali se nadam i molim da se to ne dogodi!”

Trump je poručio da je njegova prijetnja “poklon” za Kinu i druge države koje se oslanjaju na naftu iz Bliskog istoka.

Izbor Mojtabe Hameneija je jasna poruka Americi i Izraelu: Od predaje koju Trump priželjkuje nema ništa

(Foto: Reuters)

Mojtaba Hamenei je izabran za novog vrhovnog vođu Irana, a na toj poziciji je naslijedio svog oca ajatolaha Alija Hameneija, ubijenog u napadima Izraela i SAD-a na Teheran u prvom danu rata. Ovaj izbor je svojevrsna poruka ovim državama – Iran se sigurno neće predavati.

56-godišnji Hamenei je bio i favorit za izbor, a Vijeće eksperata je odluku donijelo nakon nekoliko dana deliberacija, čak i pod pritiskom izraelskih prijetnji da će članovi i bilo koji budući vrhovni vođa biti predmet njihovih napada.

Zanimljivo je da je njegov otac u više navrata odbacio mogućnost da ga neko od njegova četiri sina naslijedi, s posebnim fokusom upravo na Mojtaba.

U prethodne tri godine, Hamenei je izričito rekao da “naslijeđivanje vlasti nije po pravilima islama” (2023. godine), a zatim i intervenirao kada se ime njegovog najstarijeg sina spomenulo u diskusijama o narednom vrhovnom vođi (2024. godine).

Međutim, očigledno je da su dva napada SAD-a i Izraela, sredinom prethodne godine i početkom ove, značajno promijenile situaciju.

Trump traži “bezuslovnu predaju”, ali je od Mojtaba Hameneija sigurno neće dobiti

Predsjednik SAD-a Donald Trump je u više navrata kao kraj rata u Iranu zamislio “bezuslovnu” predaju, ali je Vijeće eksperata ovakvim izborom poslalo poruku da od toga nema ništa.

Naravno, nijedna druga osoba koja bi bila izabrana na ovu poziciju vjerovatno ne bi prihvatila takav ishod rata, odnosno odbrane od napada Irana i SAD-a, ali izbor sina ubijenog vrhovnog vođe šalje i simboličnu poruku otpora protiv ovakvih poteza ove dvije države.

Izbor nosi posebnu simboliku kada se uzme u obzir da Trump, premijer Izraela Benjamin Netanyahu i drugi akteri ovog rata izričito traže promjenu vlasti u Iranu.

Vijeće eksperata, izborom Hameneija, šalje i poruku da se njihov stav neće promijeniti i da će Teheran nastaviti s istom politikom u budućnosti.

Za Iran, odnosno za strukturu koja vlada od 1979. godine, ovo je bilo posebno važno, jer su primjeri drugih država u regiji, s posebnim akcentom na Irak, koji su se povinovali željama SAD-a (samim tim i Izraela) pokazali da to neće voditi u stabilnu budućnost države.

Jednostavnije rečeno, slijepo praćenje američkih i izraelskih zahtjeva u regiji ne nosi stabilnost, već potpuno suprotno, zbog čega je izbor Hameneija signal da Teheran ostaje pri svome.

Trump i Netanyahu su odigrali karte koje su imali, ali su ih precijenili

Očekivanja od napada koji je pokrenut 28. februara bila su da će on oživjeti proteste koji su krenuli krajem prethodne godine u Iranu, ali je ta procjena bila pogrešna u svojoj premisi.

Prije svega, protesti u Iranu su pokrenuti zbog nezadovoljstva ekonomskom situacijom, a što je adresirao i ajatolah Hamenei.

Naravno, bilo je protesta i u svrhu rušenja vlasti u Teheranu, ali je to očigledno bila manjina među onima koji su se okupljali na ulicama iranskih gradova.

Zbog pogrešne procjene da su ovi protesti vođeni protiv vlasti i načina odlučivanja i vođenja države, Izrael i SAD su krenuli u napad koji je trebao biti “rallying cry” (poziv na akciju, engl.) demonstrantima.

Umjesto toga, njihov napad je izazvao “rally around the flag” (okupljanje oko zastave, engl.) efekat, zbog čega je i klericima u Vijeću eksperata, a očigledno i većem dijelu iranskog stanovništva, imenovanje Mojtaba Hameneija bilo sasvim prihvatljivo.

Kako će on djelovati i da li će pratiti principe koje je uspostavio njegov otac, u kontekstu stava da Iran ne treba graditi nuklearnu bombu, je nemoguće predvidjeti.

Analitičari ga nazivaju osobom s nešto “tvrđim” stavovima, a ne treba zanemariti da su mu u američko-izraelskim napadima ubijeni supruga, roditelji i jedan od njegovih sinova, što bi moglo uticati na njegove buduće odluke.

Ipak, sve je to u domenu špekulacija, a za njegove prve poteze i indikacije o budućem djelovanju morat ćemo sačekati barem nekoliko mjeseci.

Panika u Sanskom Mostu: Dvije dojave o bombi u OŠ „5. oktobar“, roditelji u strahu za sigurnost djece

foto:CH

Dojave o bombi uznemirile roditelje u Sanskom Mostu: Nastava u OŠ „5. oktobar“ privremeno obustavljena, roditelji traže odgovore

Situacija u JU Osnovna škola „5. oktobar“ u Sanskom Mostu posljednjih dana izazvala je veliku zabrinutost među roditeljima učenika nakon što su zaprimljene dojave o postavljenoj bombi u ovoj obrazovnoj ustanovi.

Prema informacijama koje su dostavljene redakciji portala Crna-Hronika, prva dojava o bombi zaprimljena je u petak, dok je druga stigla u ponedjeljak, što je izazvalo dodatnu uznemirenost među roditeljima i zaposlenicima škole.

Zbog sigurnosti učenika i školskog osoblja, direktorica škole Jasminka u ponedjeljak je objavila obavještenje da se nastava tog dana neće održati, te je roditeljima upućen apel da djeca ne dolaze u školu dok nadležni organi ne izvrše potrebne provjere.

U objavi škole je navedeno:

„Do okončanja provjere nadležnih organa nastava se danas neće realizirati. Molimo roditelje da učenici danas ne dolaze u školu.“

Međutim, kako tvrde zabrinuti roditelji, nakon toga je direktorica navodno dobila poziv iz Ministarstva obrazovanja, uz zahtjev da se ta objava ukloni i da se učenici ipak vrate na nastavu, što je dodatno izazvalo nedoumice među roditeljima.

Nakon što su nadležne službe izvršile pregled prostorija i školskog dvorišta, iz škole je saopćeno da se radi o lažnim dojavama, te je objavljeno da učenici mogu doći u školu od 9 sati, dok će se nastava u drugoj smjeni odvijati prema redovnom rasporedu.

Ipak, roditelji tvrde da je cijela situacija izazvala veliki strah, posebno zbog informacija da je direktorica škole navodno i sama primala prijetnje, zbog čega je, prema tvrdnjama roditelja, zatražila i pancirnu zaštitu.

„Sve ovo kod roditelja stvara ogroman strah i nesigurnost. Veliki broj roditelja trenutno ne želi slati svoju djecu u školu dok se situacija u potpunosti ne razjasni i dok ne budemo sigurni da su djeca zaista bezbjedna“, navodi se u poruci koju su zabrinuti roditelji uputili redakciji.

Dodaju kako smatraju da sigurnost djece mora biti apsolutni prioritet, te da se ovakve situacije moraju rješavati krajnje ozbiljno i transparentno.

Roditelji poručuju da ne traže ništa drugo osim jasnih informacija i garancija da su učenici u potpunosti sigurni.

„Ako nadležne institucije smatraju da je situacija potpuno bezbjedna, neka to jasno i odgovorno potvrde svojim postupcima. Roditelji žele samo jedno – sigurnost svoje djece“, poručuju roditelji.

Portal Crna-Hronika pokušat će dobiti i zvanične informacije od nadležnih institucija, uključujući policiju i Ministarstvo obrazovanja, o okolnostima dojava i sigurnosnim procjenama u vezi sa ovom situacijom.

Javnost u Sanskom Mostu s velikom pažnjom prati razvoj događaja, dok roditelji očekuju da nadležne institucije pruže dodatna pojašnjenja i uvjere javnost da su učenici u školama potpuno sigurni.
(CH)