U akciji “Karika” uhapšeno šest osoba: Nagovarali djecu da slikaju intimne dijelove tijela, upoznavali ih sa pornografijom

13 Maja, 2026

U međunarodnoj akciji “Karika” uhapšeno je šest osoba zbog seksualnog iskorištavanja djece.

U akciji su uhapšeni B.A. i P.D. iz Bijeljine, D.T. iz Lopara, D.N. iz Ugljevika, E.M. iz Gradačca i B.V. iz Srbije za koja postoje osnovi sumnje da su u proteklom vremenskom periodu izvršila krivična djela “Iskorištavanje kompjuterske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih djela seksualnog zlostavljanja ili iskorištavanja djeteta”, “Iskorištavanje djece za pornografiju” i ”Upoznavanje djece sa pornografijom”.

“Policijski službenici Uprave kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske u saradnji sa pripadnicima Policijske uprave Bijeljina, kao i policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije i Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, a pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Bijeljina realizuju međunarodnu akciju „Karika“ usmjerenu na otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela iz oblasti zaštite djece od seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja na internetu”, navodi se iz policije.

Po naredbama nadležnih sudova, izvršeni su pretresi na sedam lokacija stambenih objekata, vozila i pokretnih stvari na području Bijeljine, Ugljevika, Lopara i Gradačca za koje je utvrđeno da ih koriste lica koja se dovode u vezu sa izvršenjem gore navedenih krivičnih djela.

Prilikom pretresa su pronađena i oduzeta sredstva izvršenja krivičnog djela i to: računari, tableti, mobilni telefoni, memorijske kartice i ostali uređaji za čuvanje digitalnih podataka, kao i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem krivičnog djela.

Navedena krivična djela su izvršena na taj način što su osumnjičeni u proteklom vremenskom periodu putem društvenih mreža i aplikacija za komunikaciju stupali u komunikaciju sa djecom uzrasta 13 i 14 godina, zatim, djecu navodili na izradu sadržaja dječije pornografije, odnosno, tražili su od djece da se fotografišu bez odjeće, opisujući im detaljno na koji način da fotografišu intimne dijelove tijela.

Iz policije navedeno da su osumnjičeni upoznavala djecu sa pornografijom, šaljući im fotografski i video materijal pornografskog sadržaja.

Kroz komunikaciju su, koristeći se aplikacijama, pokušavali i dogovarali sastanke sa djecom radi vršenja obljube.

Pored navedenog osumnjičeni su koristeći društvene mreže i aplikacije za komunikaciju, pristupali grupama u kojima se dijelio sadržaj dječije pornografije. Uzrast djece čiji je materijal dijeljen je od 3 do 14 godina.

Pojedina lica se sumnjiče i da su na udaljenim infrastrukturama kreirali skladišni prostor za čuvanje digitalnih podataka koji su se nalazili pod njihovom kontrolom, nakon čega su na pomenute skladišne prostore u više navrata skladištili sadržaje dječije pornografije.

“Nakon izvršene kriminalističke obrade lica će biti predata nadležnom tužilaštvu uz izvještaj o počinjenim krivičnim djelima”, navodi se u saopštenju policije.
(CH)

Dodik za ruske medije: Zelenski probao da kupi oružje od Bošnjaka u BiH

13 Maja, 2026

Nekadašnji predsjednik RS Milorad Dodik dao je intervju za rusku novinsku agenciju TASS u kojem je iznio tvrdnju da je Ukrajina pokušala kupiti oružje od Bosne i Hercegovine.

“Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski pokušao je da od Bošnjaka u BiH kupi oružje u vrijednosti od 400 miliona dolara, izjavio je za TASS Dodik.

Dodik Rusima tvrdi da su “Bošnjaci postigli sporazum sa vladom Zelenskog o isporuci, te da Republika Srpska nije dala odobrenje za prodaju, ali da je Kijev već unaprijed platio Bošnjacima, koji će sada biti suočeni sa pravnim postupcima, pošto nisu mogli da ispoštuju taj sporazum”.

Dodik negirao je da se u Ukrajini nalazi oružje iz Republike Srpske.

“Ako govorimo o zvaničnim kanalima, nijedan šanžer neće završiti tamo jer naš narod, Srbi u Republici Srpskoj, nikada ne bi dao svoj pristanak. Nijedno oružje ne može legalno da se pošalje u Ukrajinu, čak ni preko posrednika”, zaključio je Dodik.

Spoj tehnologije i ekologije: U centru Bihaća postavljena pametna solarna klupa

13 Maja, 2026

U centru Bihaća, uz zgradu Gradske uprave, postavljena je pametna solarna klupa, čime je napravljen još jedan korak ka modernijem, zelenijem i energijski efikasnijem gradu.

Pametna klupa namijenjena je za punjenje mobilnih uređaja putem USB i bežičnih punjača, kao i za punjenje električnih bicikala i romobila. Pored svoje funkcionalnosti, klupa predstavlja simbol korištenja obnovljivih izvora energije te doprinosi unapređenju kvaliteta javnog prostora za građane i posjetioce Bihaća.

Klupa je samo dio opreme koja se nabavlja i postavlja u okviru prekograničnog projekta SMART DeCARB, koji Grad Bihać implementira sa partnerima iz Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Projekt je usmjeren na razvoj i primjenu inovativnih rješenja za dekarbonizaciju javnih zgrada, povećanje energijske efikasnosti i promociju održivog razvoja.

Uskoro će zgrada Gradske uprave dobiti i solarnu fotonaponsku elektranu, sistem dizalica topline, punjač za električna vozila te sistem za praćenje potrošnje energije i kvaliteta zraka.

NAKON SCHMIDTOVE OSTAVKE: Lazović otkrio šta se mjesecima govori u međunarodnim krugovima, te iz koje bi zemlje volio da dođe njegov nasljednik

13 Maja, 2026

“Ako se ima u vidu da je i unutar BiH pozicija Schmidta, iz različitih razloga, predmet kritika većine političkih partija onda je bilo i za očekivati da EU koja se i sama suočava sa potrebom sređivanja svojih unutrašnjih odnosa mora u BiH imati Visokog predstavnika iza kojeg će, dogovorom, stati i SAD i EU”, ističe Lazović.

Christian Schmidt napušta funkciju visokog predstavnika, ali iz BiH ne odlazi do imenovanja nasljednika.

U saopćenju OHR-a navedeno je da je Schmidt očekivao da će se kraj njegovog mandata poklopiti s uspješnom realizacijom programa „5+2“ i zatvaranjem OHR-a, ali da Bosna i Hercegovina još uvijek nije provela ključne reforme, zbog čega rad ove institucije ostaje od suštinske važnosti.

Pozvao je građane i političke lidere iz oba entiteta i sa svih nivoa vlasti da dodatno intenziviraju svoje napore i zajedno s njegovim nasljednikom rade na provedbi reformi i ostvarivanju ključnog napretka na putu ka euroatlantskim integracijama, naveli su iz OHR-a.

Miro Lazović, nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine i član Demokratske fronte (DF) u izjavi za “Slobodnu Bosnu” govoreći o ostavci Christiana Schmidta kaže da se u međunarodnim krugovima dugo razgovaralo o tome.

“Nedavno, boraveći u Švedskoj, saznao sam informaciju da Christian Schmidt ubrzo napušta poziciju Visokog predstavnika u BiH. Zamjenica Direktora u Vladi Švedske, zadužena za Zapadni Balkan, Susan Beer, se interesovala da li bi kandidat iz Velike Britanije odgovarao BiH. Dakle, o odlasku Schmidta se u međunarodnim krugovima već dugo razgovara, a ta vijest je i zvanično plasirana našoj javnosti”, ističe Lazović.

Politička preslagivanja na međunarodnoj sceni dotiču i Zapadni Balkan

Njemački list Süddeutsche Zeitung, tako piše da Schmidtov odlazak dolazi u trenutku pojačanih američkih pritisaka i sve izraženijih ekonomskih interesa Washingtona u BiH, posebno u vezi s energetskim projektima. List navodi da se u diplomatskim krugovima u Sarajevu čuje kako je američka administracija posljednjih sedmica vršila snažan pritisak na Schmidta.

Lazović kaže da stvarne razloge njegove ostavke, u ovom trenutku, ne znamo.

“Ali, sa sigurnošću se može reći da ukupna politička preslagivanja na međunarodnoj sceni dotiču i Zapadni Balkan, pa time i BiH. Ako se ima u vidu da je i unutar BiH pozicija Schmidta, iz različitih razloga, predmet kritika većine političkih partija onda je bilo i za očekivati da EU koja se i sama suočava sa potrebom sređivanja svojih unutrašnjih odnosa mora u BiH imati Visokog predstavnika iza kojeg će, dogovorom, stati i SAD i EU”, ističe Lazović.

Schmidt je obavljao funkciju međunarodnog visokog predstavnika od 2021. godine, što je drugi najduži mandat bilo kojeg visokog predstavnika. Njegovo imenovanje nikada nije dobilo odobrenje Rusije, a Milorad Dodik ga je zvao “turistom u BiH”, i vrijeđao na svakodnevnoj osnovi.

Lično bi volio da novi visoki predstavnik dođe iz Velike Britanije

“Iz koje evropske države će doći slijedeći Visoki predstavnik, ostaje da se vidi. Lično bi volio da dođe iz Velike Britanije. Iskustvo sa Paddy Ashdownom mi to govori”, zaključio je Lazović za SB.

Paddy Ashdown (Foto: Arhiv)

Tokom svog mandata visokog predstavnika, Paddy Ashdown je nezaboravno koristio takozvane “Bonske ovlasti” smijenivši 60 zvaničnika bh. Srba u jednom danu 2004. godine zbog odbijanja saradnje s Haškim tribunalom. BBC piše da je zbog toga Ashdown dobio ne baš laskav nadimak “Povjerenik Bosne”.

Schmidtova ostavka dolazi neposredno pred izvještaj o stanju u Bosni i Hercegovini u Vijeću sigurnosti UN-a, gdje je fokus na trećem entitetu, secesionizmu te državnoj imovini, preko koje se prelamaju energetski interesi EU i SAD-a.

(S.G. / Slobodna-Bosna.ba)

Trump: Pobijedit ćemo, na ovaj ili onaj način

13 Maja, 2026

trump-pobijedit-cemo-na-ovaj-ili-onaj-nacin-donaldtrump20266_6a037d89e173b — Foto: Arhiva

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da rat s Iranom “neće još dugo trajati”, te poručio kako očekuje pad cijena goriva čim sukob bude okončan.
“Čim rat završi, a to neće dugo trajati, vidjet ćete da će cijene nafte pasti, a berza poletjeti u nebo”, rekao je Trump.

Dodao je da veliki broj tankera trenutno čeka isplovljavanje.

“Stotine brodova natovarenih naftom čekaju da isplove. Čim krenu, imat ćemo nafte u izobilju, a inflacija će drastično pasti”, kazao je Trump.

Američki predsjednik suočava se s rastućim pritiskom u SAD-u zbog odluke o pokretanju rata protiv Irana, koji je uzdrmao svjetsko energetsko tržište i izazvao zabrinutost za globalnu ekonomiju.

Trump je ponovio tvrdnje da je američka vojska “vrlo temeljito” porazila iranske snage te istakao da je blokada iranskih luka “stopostotno učinkovita”.

“Njihova mornarica je uništena, njihova avijacija je uništena, svaki element njihove ratne mašinerije je uništen”, rekao je.

Govoreći o mogućoj ulozi kineskog predsjednika Xi Jinpinga u rješavanju sukoba, Trump je rekao da SAD-u nije potrebna pomoć.

“Ne, mislim da nam ne treba nikakva pomoć s Iranom. Pobijedit ćemo, na ovaj ili onaj način. Pobijedit ćemo mirno ili na neki drugi način”, izjavio je.

Dodao je i da će se situacija “vrlo dobro riješiti”.

Tramp se osvrnuo i na iranski nuklearni program, poručivši da Teheran neće doći do nuklearnog oružja.

“Kad bi Iran imao nuklearno oružje, cijeli svijet bi bio u problemu jer su oni, znate, ludi. Neće imati nuklearno oružje”, rekao je američki predsjednik.

Na pitanje postoji li “crvena linija” koja bi mogla prekinuti primirje s Iranom, Tramp nije dao konkretan odgovor.

“Vidjet ćemo. Razmišljat ćemo o tome tokom leta za Kinu, a i još neko vrijeme”, rekao je prije odlaska iz Vašingtona.

(Vijesti.ba)

Ruski brod je 2024. godine potonuo kod Španije: Sumnja se da je prevozio nuklearne reaktore za Sj. Koreju

13 Maja, 2026

Ruski teretni brod Ursa Major potonuo je 23. decembra 2024. u Sredozemlju kod obale Španije nakon niza eksplozija, a istraga navodi da je možda prevozio dijelove za dva nuklearna reaktora.

Prema navodima CNN-a, brod je početkom decembra isplovio iz Ust-Luge u Finskom zaljevu, potom pristao u kontejnerski terminal u Sankt Peterburgu i 11. decembra krenuo prema Vladivostoku. U javnom manifestu navedeni su veliki poklopci, 129 praznih kontejnera i dvije dizalice Liebherr, ali su španske vlasti kasnije saopćile da je ruski kapetan istražiteljima rekao da se radilo o komponentama za dva nuklearna reaktora slična onima koji se koriste u podmornicama.

Brod je 22. decembra praćen uz portugalsku obalu, a nekoliko sati nakon što je uplovio u španske vode naglo je usporio. Posada je tada na upit spasilačkih službi odgovorila da nema problema, ali je narednog dana brod skrenuo s kursa i uputio hitan poziv u pomoć. Prema istrazi, na desnom boku dogodile su se tri eksplozije u blizini mašinskog prostora, pri čemu su poginula dva člana posade.

Četrnaest preživjelih mornara evakuisano je na čamac za spašavanje i preuzela ih je španska spasilačka služba. Dok je trajala akcija pomoći, ruski vojni brod Ivan Gren zatražio je da se druga plovila udalje, a kasnije su, prema izvoru upoznatom sa španskom istragom, uslijedile još četiri eksplozije. Do 23.10 sati brod je potonuo.

Kapetan Igor Anisimov navodno je istražiteljima rekao da vjeruje da je teret mogao biti preusmjeren prema sjevernokorejskoj luci Rason. Španska istraga razmatra i mogućnost da su dizalice na brodu služile za iskrcavanje osjetljivog tereta po dolasku. Sedmicu nakon potonuća mjesto havarije posjetio je i ruski brod Jantar, koji zapadne zemlje povezuju sa špijunskim aktivnostima.

Američka vojska je u međuvremenu dva puta slala avion WC135-R, poznat po prikupljanju i analizi nuklearnih ostataka, iznad područja olupine. Nema potvrde da je otkrivena radioaktivna kontaminacija, a španske vlasti nisu navele da postoji prijetnja po južnu obalu zemlje. Istraga zasad nije dala konačan odgovor kako je brod oštećen ni šta je tačno bilo u njegovom teretu.
(klix.ba)

Trump: Ne razmišljam o finansijskoj situaciji Amerikanaca, već samo da Iran ne smije imati nuklearno oružje

13 Maja, 2026

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da finansijske poteškoće Amerikanaca nisu faktor u njegovom donošenju odluka dok nastoji pregovorima okončati rat s Iran, naglasivši da mu je glavni prioritet spriječiti Teheran da dođe do nuklearnog oružja.

Na pitanje novinara u kojoj mjeri finansijska situacija Amerikanaca utiče na njegovu želju da postigne sporazum, Trump je odgovorio: “Ni najmanje”.

“Jedina stvar koja je važna, kada govorim o Iranu, jeste da oni ne mogu imati nuklearno oružje. Ne razmišljam o finansijskoj situaciji Amerikanaca. Ne razmišljam ni o kome. Razmišljam o jednoj stvari: ne smijemo dopustiti Iranu da ima nuklearno oružje. To je sve. To je jedina stvar koja me motiviše”, rekao je Trump prije odlaska iz Bijela kuća na put u Kinu.

Trumpove izjave vjerovatno će izazvati dodatne kritike protivnika koji smatraju da bi administracija trebala balansirati geopolitičke ciljeve s ekonomskim posljedicama po Amerikance, posebno jer troškovi života ostaju jedno od glavnih pitanja za birače uoči novembarskih izbora za Kongres.

Upitan da pojasni predsjednikove komentare, direktor komunikacija Bijele kuće Steven Cheung rekao je da je Trumpova “krajnja odgovornost sigurnost i zaštita Amerikanaca”.

“Iran ne može imati nuklearno oružje, a da nije poduzeta akcija, oni bi ga imali, što predstavlja prijetnju svim Amerikancima”, rekao je.

Trump je pod sve većim pritiskom republikanskih kolega koji strahuju da bi ekonomske posljedice rata mogle izazvati revolt birača protiv stranke i dovesti do gubitka kontrole nad Predstavničkim domom, a moguće i Senatom, u novembru. Rast troškova energije povezan s iranskim sukobom povećao je cijene goriva i doprinio inflaciji.

Inflacija među američkim potrošačima u aprilu zabilježila je najveći rast u posljednje tri godine, pokazuju podaci objavljeni u utorak.

Trump je svoj pristup predstavio kao pitanje nacionalne i globalne sigurnosti, sugerirajući da su ekonomske brige sekundarne u odnosu na sprečavanje širenja nuklearnog oružja.

Međutim, procjene američkih obavještajnih službi pokazuju da se vrijeme koje bi Iranu bilo potrebno za izradu nuklearnog oružja nije promijenilo od prošlog ljeta, kada su analitičari procijenili da je američko-izraelski napad produžio taj rok na između devet mjeseci i godinu dana, prema riječima tri izvora upoznata s tim pitanjem. Procjene iranskog nuklearnog programa uglavnom su ostale nepromijenjene i nakon dva mjeseca rata.

Trumpovi saveznici ponavljaju njegov argument da rizici koje predstavlja Iran s nuklearnim oružjem nadmašuju kratkoročne ekonomske teškoće. Iran negira da nastoji razviti nuklearno oružje i tvrdi da je njegov program namijenjen isključivo mirnodopskim svrhama, iako zapadne sile sumnjaju da Teheran želi razviti sposobnost za izradu atomske bombe.
(klix.ba)

Predstavnici Grada posjetili poljoprivredno gazdinstvo Asmire Mahmutović: “Mladi ljudi i domaća proizvodnja zaslužuju snažnu podršku”

13 Maja, 2026

U okviru programa redovnih posjeta poljoprivrednim proizvođačima na području grada, gradonačelnik Elvedin Sedić zajedno s pomoćnicom Jasminom Ćoralić posjetio je poljoprivredno gazdinstvo Asmire Mahmutović. Posjeta je bila prilika da se iz prve ruke upoznaju s njenim svakodnevnim radom, brojem grla koje uzgaja, ali i aktivnostima koje realizira na oko stotinu duluma zemljišta, od čega značajan dio obrađuje kroz zakup.

Fokus proizvodnje na ovom porodičnom gazdinstvu je na mliječnim proizvodima, pa tako Asmira, uz domaće kravlje mlijeko, proizvodi obični i tvrdi sir, pavlaku, maslo i kajmak. Prema njenim riječima, danas ima mnogo više proizvoda nego na početku kada je imala samo jednu kravu.

Tokom posjete predstavnicima Grada pokazala je i mehanizaciju kojom njena porodica raspolaže, a koju je, dijelom, nabavila putem mjera podrške Grada.

„Mogućnost da uz podršku i subvencije Grada nabavimo mehanizaciju i ono što nam je potrebno za rad, za nas je od ogromnog značaja. Svjesna sam da se stvari ne mogu promijeniti preko noći, ni na bolje ni na gore, ali kada se prisjetim da prije nekoliko godina nije bilo ovakvog vida podrške, onda je razlika zaista velika. Nekome to možda ne djeluje mnogo, ali nama, malim poljoprivrednicima, svaka pomoć dobro dođe“, kazala je Asmira Mahmutović.

„Važno nam je pružiti podršku ljudima koji odluče ostati ovdje i baviti se poljoprivredom, jer upravo oni daju život domaćoj proizvodnji. Zato mjere podrške nastojimo kreirati kroz direktan razgovor s proizvođačima, jer oni najbolje znaju šta im je u radu najpotrebnije. Iz godine u godinu trudimo se povećavati sredstva i stvarati kvalitetnije uslove za razvoj poljoprivrede na području grada. Istovremeno, raduje me vidjeti koliko i na koji način svi oni kroz godine napreduju“, istakao je gradonačelnik Sedić.
(Grad Bihać)

Od povratka do uspješne priče: Sedić i Ćoralić posjetili plantažu lješnjaka Ene Zolić Uzejnović

13 Maja, 2026

Povratak iz Njemačke u Bihać za Enu Zolić Uzejnović bio je sve osim sigurnog puta. Ipak, vođena ljubavlju prema rodnom kraju roditelja, vjerom u pošten rad i željom da svojim trudom doprinese zajednici u kojoj želi ostati i graditi budućnost, podigla je plantažu lješnjaka i svoju svakodnevicu pretvorila u priču koja je danas mnogima inspiracija.

Gazdinstvo Ene Zolić Uzejnović posjetio je gradonačelnik Elvedin Sedić s pomoćnicom Jasminom Ćoralić, uoči donošenja pravilnika kojim će biti definisane mjere podrške mladim poljoprivrednicima na području grada Bihaća.

Ena je jedna od poljoprivrednica koja aktivno koristi mjere podrške koje Grad stavlja na raspolaganje svojim proizvođačima. Tokom posjete predstavila je svoje gazdinstvo, mehanizaciju kojom raspolaže, ali i planove za budućnost, od proširenja plantaže i razvoja novih proizvoda od lješnjaka, do njihove distribucije, brendiranja i ideje povezivanja lokalnih proizvođača u funkcionalnu mrežu međusobne podrške i suradnje.

Posebno je istaknula da u pripremi svojih proizvoda koristi isključivo domaće namirnice, a kada ih nema na vlastitom gazdinstvu, nabavlja ih od drugih lokalnih proizvođača, čime dodatno doprinosi razvoju domaće poljoprivrede i jačanju lokalne ekonomije.

Prema njenim riječima, gazdinstvo će uskoro dobiti i prve obrise turističke destinacije, mjesta u prirodi u kojem će, nedaleko od gradske svakodnevice, moći uživati porodice s djecom i svi oni koji traže mir, domaću hranu i autentičan doživljaj Krajine.

„Ena je osoba čija energija i optimizam ostavljaju bez daha. Njena priča podsjeća da nijedan san nije prevelik kada iza njega stoje rad, upornost i iskrena ljubav prema onome što gradite. Susreti s ljudima poput nje motivacija su i meni lično, jer pokazuju da se i najhrabrije ideje mogu pretvoriti u stvarnost. Grad Bihać će i dalje biti snažan oslonac mladim ljudima koji žele ostati ovdje, raditi i stvarati budućnost u svom gradu“, kazao je gradonačelnik Sedić.

Podsjećamo, Ena Zolić Uzejnović rođena je i odrasla u Štutgartu gdje je završila Poljoprivredni fakultet i još tokom studija svoju budućnost vezala za uzgoj lješnjaka. Nakon diplome i master studija posvećenih održivosti i raznolikosti poljoprivrednih gazdinstava, odlučila je znanje i iskustvo stečeno u Njemačkoj donijeti u Bihać.

Proizvodi „Hazelnut Gata“ dio su protokolarnih poklona Grada Bihaća.
(Grad Bihać)

Susretom načelnika i gradonačelnika Unsko-sanskog kantona s ambasadorima zemalja članica EU u Bihaću obilježen Dan Europe

13 Maja, 2026

Povodom obilježavanja Dana Europe, u Bihaću su boravili ambasadori zemalja članica Europske unije u Bosni i Hercegovini – Španije, Irske, Rumunije i Slovenije. Njihova posjeta Unsko-sanskom kantonu bila je prilika za susret s načelnicima i gradonačelnicima gradova i općina Kantona, koji je održan u Gradskoj upravi Bihaća.

Tijekom sastanka razgovarano je o ulozi lokalnih samouprava u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, pri čemu je istaknuto da upravo lokalni nivo vlasti, zbog svakodnevnog i neposrednog kontakta s građanima, ima izuzetno važnu ulogu u provođenju ključnih reformi.

U fokusu razgovora bile su i strateške smjernice za daljnje djelovanje, kao i izazovi s kojima se načelnici i gradonačelnici susreću u svom radu. Poseban akcenat stavljen je na realizaciju razvojnih projekata, mogućnosti korištenja sredstava iz fondova Europske unije, ali i na aktuelni problem novouvedenog sistema koji je doveo do povećanih gužvi na graničnim prijelazima širom Bosne i Hercegovine.

Sudionici sastanka složili su se kako je suradnja lokalnih zajednica s institucijama Europske unije od velikog značaja za daljnji razvoj gradova i općina, kao i za jačanje procesa europskih integracija Bosne i Hercegovine.