Lonić (SDP): Kao zamjenik predsjedavajućeg iz reda srpskog naroda trebao sam ranije biti upoznat sa sazivanjem sjednice

10 Augusta, 2026

Na vanrednoj sjednici Skupštine Unsko-sanskog kantona obratio se zastupnik SDP-a i zamjenik predsjedavajućeg Skupštine USK Mladen Lonić, koji je izrazio nezadovoljstvo načinom sazivanja sjednice na kojoj se odlučuje o smjeni aktuelne i imenovanju nove Vlade USK.

Lonić je istakao da je poziv za sjednicu dobio u 17:02 sati, neposredno prije početka zasjedanja, te da nije imao dovoljno vremena da se upozna sa informacijama o predloženim promjenama.

Posebno je naglasio da je kao zamjenik predsjedavajućeg Skupštine USK, izabran iz reda srpskog naroda, očekivao da bude ranije upoznat sa sazivanjem sjednice i planiranim promjenama u kantonalnoj vlasti.

„Pozvan sam u 17:02 na sjednicu. Nisam spreman da odlučujem o ovakvim pitanjima jer nemam informacije. Ovdje sam izabran kao predsjedavajući ispred reda srpskog naroda i bar bih trebao imati informaciju ko se mijenja i šta se mijenja“, rekao je Lonić tokom rasprave.

Njegova reakcija uslijedila je na početku sjednice na kojoj zastupnici razmatraju smjenu Vlade Unsko-sanskog kantona i imenovanje nove izvršne vlasti.

Portal BiscaniNET nastavlja pratiti sjednicu i o svim odlukama pravovremeno će informisati javnost.

Počela sjednica Skupštine USK, Jusić se izvinio zbog kašnjenja

10 Augusta, 2026

Vanredna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona počela je večeras uz određeno kašnjenje u odnosu na ranije najavljeni termin. Predsjedavajući Skupštine USK Nisvet Jusić na početku zasjedanja izvinio se zastupnicima i javnosti zbog kašnjenja sjednice.

Kako saznaje portal BiscaniNET, nova Vlada USK trebala bi biti formirana na sljedeći način:

Premijer: Ibrahim Dizdarić (Pomak)
Ministar unutrašnjih poslova: Nijaz Hušić (SDA)
Ministrica finansija: Anela Halilagić (SDA)
Ministar pravosuđa i uprave: Dragan Polimanac (SDA)
Ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša: Haris Koljić (SDA)
Ministar za pitanja boraca i RVI: Almir Zulić (DF)
Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva: Edvin Alijanović (DF)
Ministrica privrede: Samra Mehić (SBiH)
Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike: Džuneid Šakinović (DF)

Portal BiscaniNET prati sjednicu i o svim odlukama informisat će javnost nakon glasanja zastupnika.

Fatka Kulenović: „Stare priče vraćaju se u novom pakovanju“, SDP poručuje da je glas za Pomak i DF glas za SDA

10 Augusta, 2026

Nakon što su se pojavile informacije o formiranju nove skupštinske većine u Unsko-sanskom kantonu i najavama smjene Vlade USK, reagovao je Kantonalni odbor SDP-a BiH, ocijenivši da su posljednja politička dešavanja potvrdila njihove ranije tvrdnje o odnosima između SDA, Pomaka i Demokratske fronte.

U saopćenju objavljenom na zvaničnoj stranici SDP-a BiH navodi se da zajednički pokušaj smjene aktuelne Vlade USK pokazuje, kako tvrde, „neraskidive političke veze Pomaka i DF-a sa SDA“.

„Iza cijele priče nema programa, nema novih projekata, nema boljeg života za građanke i građane USK. Iza svega stoji isključivo borba za fotelje i lični politički interesi“, naveli su iz SDP-a.

U saopćenju se postavlja i pitanje svrhe preuzimanja vlasti svega nekoliko mjeseci prije Općih izbora 2026. godine, uz ocjenu da se u tako kratkom periodu ne mogu ostvariti značajniji rezultati za građane.

„Zato je danas potpuno jasno: glas za DF i Pomak jeste glas za SDA“, poručili su iz SDP-a.

Na cijelu situaciju osvrnula se i zastupnica SDP-a u Skupštini USK Fatka Kulenović, koja je na društvenim mrežama objavila kratku poruku:

„Nije svaka promjena promjena nabolje. Nekad se samo stare priče vrate u novom pakovanju.“

Podsjetimo, novu skupštinsku većinu trebali bi činiti SDA, Pomak, Stranka za BiH i DF, uz podršku jednog zastupnika NES-a, dok bi SDP, NES i NiP ostali izvan nove kantonalne vlasti.

Vanredna sjednica Skupštine USK, na kojoj bi trebala biti razmatrana smjena Vlade Mustafe Ružnića i imenovanje nove izvršne vlasti, zakazana je za večeras.

Bihać dobija premijera i tri ministra? Hušić preuzima MUP, Halilagić finansije, Zulić obrazovanje, Polimanac pravosuđe

10 Augusta, 2026

Dok se očekuje vanredna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona na kojoj bi trebala biti smijenjena Vlada Mustafe Ružnića, iz političkih krugova stižu nove informacije o raspodjeli funkcija unutar buduće parlamentarne većine.

Prema saznanjima portala BiscaniNET, u završnici pregovora došlo je do promjene prvobitnog plana prema kojem je Nijaz Hušić bio među glavnim kandidatima za premijera Unsko-sanskog kantona. Umjesto njega, kao kompromisno rješenje nove većine usaglašeno je ime Ibrahima Dizdarića iz Bihaća, kandidata Pokreta Pomak.

Kako saznajemo iz više izvora uključenih u pregovore, Nijaz Hušić trebao bi preuzeti funkciju ministra unutrašnjih poslova USK, na mjesto koje trenutno obavlja Adnan Habibija (SDP).

Promjene se očekuju i u Ministarstvu finansija. Prema informacijama kojima raspolaže BiscaniNET, nova ministrica finansija trebala bi biti Anela Halilagić (SDA), koja bi na toj funkciji naslijedila aktuelnog ministra Danka Jakšića (SDP).

Istovremeno, resor obrazovanja, nauke, kulture i sporta trebao bi pripasti Pokretu Pomak, a kao kandidat za ministra spominje se Alen Zulić (Pomak) iz Bihaća.

Prema informacijama do kojih je došao BiscaniNET, resor pravosuđa i uprave trebao bi pripasti SDA, a kao kandidat za ministra spominje se Dragan Polimanac (SDA) iz Bihaća.

Ukoliko ovakav raspored bude potvrđen, Bihać bi u novoj Vladi USK mogao dobiti premijera te čak tri ministarske pozicije. Osim Ibrahima Dizdarića kao kandidata za premijera, u Vladi bi se mogli naći Anela Halilagić, Alen Zulić i Dragan Polimanac, što bi predstavljalo jedno od najznačajnijih političkih pozicioniranja Bihaća u kantonalnoj vlasti u posljednjih nekoliko mandata.

Prema dosadašnjim informacijama, novu skupštinsku većinu trebali bi činiti SDA, Pomak, Stranka za BiH i DF, uz podršku jednog zastupnika NES-a.

Nezvanično se govori i da bi politički dogovor mogao imati posljedice i na odnose u Gradskom vijeću Bihaća. Prema informacijama koje kruže među političkim akterima, SDA i Pomak mogli bi uspostaviti saradnju i na gradskom nivou, dok bi SDP, koji bi izgubio učešće u kantonalnoj vlasti, mogao ostati bez dijela utjecaja i u Gradskom vijeću Bihaća.

Konačan rasplet očekuje se nakon sjednice Skupštine USK i formiranja nove Vlade kantona.

Ko je Ibrahim Dizdarić, kandidat za novog premijera USK: Ratni policajac koji je učestvovao u hapšenju Fikreta Abdića

10 Augusta, 2026

Dok se u Unsko-sanskom kantonu očekuje održavanje vanredne sjednice Skupštine USK na kojoj bi mogla biti smijenjena Vlada premijera Mustafe Ružnića, sve izvjesnije se kao kandidat za novog premijera spominje Ibrahim Dizdarić iz Pokreta POMAK.

Prema pisanju Dnevnog avaza, Dizdarić je dugogodišnji policijski službenik iz Bihaća te bivši načelnik Detašmana Federalne uprave policije (FUP) u Bihaću.

Tokom svoje policijske karijere radio je na više značajnih predmeta, a javnosti je posebno poznat kao jedan od policijskih službenika koji su 18. juna 2020. godine učestvovali u hapšenju Fikreta Abdića, tadašnjeg načelnika Općine Velika Kladuša. Abdić je tada uhapšen zbog sumnje na zloupotrebu položaja, zajedno sa još pet osoba.

Avaz navodi da je Dizdarić kandidat nove skupštinske većine za funkciju premijera Unsko-sanskog kantona. Njegovu kandidaturu predložio je POMAK, a podršku su dali SDA, Demokratska fronta i Stranka za Bosnu i Hercegovinu.

Prema istom izvoru, dogovorena je većina od 16 zastupnika, što bi trebalo biti dovoljno za smjenu aktuelne Vlade USK i formiranje nove izvršne vlasti.

Jedan od uslova za formiranje nove većine bio je zahtjev zastupnika Stranke za BiH Nisveta Jusića da novi premijer ne bude iz SDA, nakon čega je kao kompromisno rješenje predložen Ibrahim Dizdarić.

Ukoliko nova većina večeras potvrdi svoj dogovor, Unsko-sanski kanton bi uskoro mogao dobiti novog premijera i novu Vladu, svega nekoliko mjeseci prije Općih izbora 2026. godine.

Vanredna sjednica Skupštine USK večeras u 18 sati: Sprema se smjena Vlade Mustafe Ružnića

10 Augusta, 2026

Večeras bi trebala biti održana vanredna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona na kojoj je planirana smjena aktuelne Vlade USK na čelu s premijerom Mustafom Ružnićem te imenovanje nove izvršne vlasti.

Kako saznaje portal BiscaniNET iz više izvora bliskih skupštinskoj većini, prikupljeni su potrebni potpisi za sazivanje vanredne sjednice, a njeno održavanje predviđeno je za 18:00 sati, uz mogućnost određenih pomjeranja i kašnjenja u odnosu na planirani termin.

Prema informacijama do kojih je došao BiscaniNET, u poslijepodnevnim satima još uvijek se održavaju sastanci predstavnika stranaka koje čine novu skupštinsku većinu, na kojima se usaglašavaju posljednji detalji vezani za raspodjelu pozicija i preuzimanje izvršne vlasti u Unsko-sanskom kantonu.

Kako saznajemo, skupštinsku većinu čine SDA, Pomak, SBiH i DF, uz jednog zastupnika NES-a koji je podržao novu većinu. Time bi iz vlasti bili isključeni NES, SDP i NiP.

Isti izvor navodi da bi premijerska pozicija trebala pripasti Pomaku, a kao najozbiljnije ime za novog premijera spominje se Ibrahim Dizdarić. Također, očekuje se da će stranke nove većine preuzeti resore u Vladi USK u skladu s prethodno postignutim političkim dogovorom.

Ukoliko večeras bude potvrđena nova parlamentarna većina i izabrana nova vlada, Unsko-sanski kanton bi svega nekoliko mjeseci prije Općih izbora 2026. godine mogao dobiti novu izvršnu vlast.

Portal BiscaniNET nastavlja pratiti razvoj događaja te će javnost blagovremeno informisati o svim odlukama i eventualnim promjenama koje budu donesene na večerašnjoj sjednici Skupštine USK.

101 godina od rođenja Alije Izetbegovića: Državnik koji je obilježio savremenu historiju Bosne i Hercegovine

8 Augusta, 2026

Na današnji dan, 8. augusta 1925. godine, u Bosanskom Šamcu rođen je Alija Izetbegović, prvi predsjednik međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i jedna od najznačajnijih političkih ličnosti u modernoj historiji države. Povodom 101. godišnjice njegovog rođenja, brojni građani, političke organizacije i institucije prisjećaju se njegovog života, političkog djelovanja i uloge u najtežim trenucima za Bosnu i Hercegovinu.

Kako podsjeća Avaz, porodica Izetbegović preselila se u Sarajevo kada je Aliji bilo svega dvije godine. Tokom Drugog svjetskog rata bio je aktivan u humanitarnom radu kroz pokret „Mladi muslimani“, gdje je počeo oblikovati svoja politička i društvena uvjerenja. Nakon rata komunističke vlasti su pokret smatrale prijetnjom, zbog čega je Izetbegović 1946. godine prvi put osuđen na zatvorsku kaznu.

Posebnu pažnju javnosti izazvala je njegova „Islamska deklaracija“, objavljena tokom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Prema pisanju Avaza, upravo je ovo djelo bilo jedan od razloga zbog kojih je 1983. godine bio među optuženima u poznatom „Sarajevskom procesu“, kada je osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu zajedno s grupom muslimanskih intelektualaca. Nakon žalbenih postupaka kazna je smanjena, a na slobodu je izašao 25. novembra 1988. godine.

Dvije godine kasnije, u maju 1990. godine, zajedno sa saradnicima osnovao je Stranku demokratske akcije (SDA), koja je na prvim višestranačkim izborima ostvarila pobjedu. Izetbegović je tada izabran za predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.

Njegova politička uloga posebno je obilježena periodom agresije na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine. Kao predsjednik države i vrhovni komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine učestvovao je u brojnim međunarodnim pregovorima, zagovarajući očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta zemlje. Nakon postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine izgovorio je rečenicu koja se i danas često citira:

„Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U situaciji kakva jeste, u svijetu kakav jeste, bolji mir se nije mogao postići.“

Izetbegović se 2000. godine povukao iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ali je nastavio politički djelovati kroz SDA i raditi na svojim knjigama i memoarima. U knjizi „Sjećanja“ ostavio je i jednu od svojih najpoznatijih životnih poruka:

„Kada bi mi bilo ponuđeno da još jednom živim, odbio bih. Ali, ako bih se morao ponovo roditi, izabrao bih svoj život.“

Alija Izetbegović preminuo je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu, a prema vlastitoj želji ukopan je na Šehidskom mezarju Kovači. Dvadeset tri godine nakon njegove smrti, njegovo političko naslijeđe i dalje ostaje predmet brojnih analiza, rasprava i sjećanja u Bosni i Hercegovini i regionu.

Građani MZ Centar ukazali na brojne probleme: Od buke i parkinga do sigurnosti djece

8 Augusta, 2026

Građani bihaćke Mjesne zajednice Centar izrazili su nezadovoljstvo kvalitetom života u ovom dijelu grada tokom Foruma građana održanog u organizaciji Centra za građansku suradnju iz Livna. Na skupu su izneseni brojni problemi s kojima se svakodnevno suočavaju stanovnici gradskog jezgra, a među najčešće spominjanim bili su buka, nedostatak parking prostora, saobraćajna sigurnost i narušavanje javnog reda i mira.

Kako je istaknuto tokom rasprave, građani se posebno žale na glasnu muziku iz ugostiteljskih objekata u kasnim noćnim satima, kao i na nepropisno parkiranje vozila koje otežava normalno kretanje pješaka i vozila. Dodatnu zabrinutost izaziva sigurnost djece i pješaka zbog povećanog saobraćaja i nedovoljne kontrole pojedinih lokacija u centru grada.

Učesnici foruma naglasili su da očekuju konkretnije reakcije nadležnih institucija, te su poručili da se problemi godinama ponavljaju bez trajnih rješenja. Istaknuta je potreba za boljom komunikacijom između građana i lokalnih vlasti, kao i za većim uključivanjem stanovnika u procese donošenja odluka koje se tiču njihovog svakodnevnog života.

Forum je poslužio kao prilika da građani direktno iznesu svoje prijedloge i primjedbe, a organizatori su najavili da će zaključci sa sastanka biti proslijeđeni nadležnim institucijama kako bi se razmotrile mogućnosti za rješavanje uočenih problema.

Grad na devet rijeka privlači pažnju regiona: Sanski Most predstavljen kao jedinstveni biser BiH

7 Augusta, 2026

Sanski Most ponovo je dospio u fokus regionalnih medija nakon što je portal Putni Kofer objavio tekst o ovom krajiškom gradu, a priču prenio i N1, ističući njegove prirodne ljepote, bogatu historiju i jedinstvenu činjenicu da kroz njega i njegovu okolinu protiče čak devet rijeka.

Kako navodi N1 pozivajući se na Putni Kofer, Sanski Most je jedinstven ne samo u Bosni i Hercegovini već i u širem regionu upravo zbog bogatstva vodotoka koji oblikuju njegov pejzaž. Uz rijeku Sanu, po kojoj je grad dobio ime, kroz sanski kraj protiču i Sanica, Dabar, Zdena, Bliha, Japra, Majdanska rijeka, Sasinka i Kozica.

U tekstu koji prenosi N1 posebno se ističe da naziv rijeke Sane, prema jednom od najraširenijih tumačenja, potiče od latinskog izraza „Aqua sanus“, što u prijevodu znači „zdrava voda“. Upravo zbog brojnih izvora i ljekovitih voda ovaj kraj je decenijama poznat po prirodnim bogatstvima, a među najpoznatijim lokalitetima nalazi se i Sanska Ilidža, banjsko lječilište koje privlači posjetioce iz različitih krajeva regije.

N1 dalje navodi da je Sanski Most nekada nosio i nadimak „Grad cvijeća“, zahvaljujući uređenim parkovima i zelenim površinama po kojima je bio prepoznatljiv. Dio grada zbog kanala i mostova mještani i danas nazivaju „malom Venecijom“.

Među najpoznatijim prirodnim atrakcijama sanskog kraja nalazi se vodopad Blihe, poznat i kao „Blihin skok“, gdje se rijeka Bliha obrušava niz stijenu visoku 56 metara. Ovaj lokalitet zaštićen je kao spomenik prirode i predstavlja jednu od najposjećenijih turističkih destinacija Unsko-sanskog kantona.

Osim vodopada, regionalni mediji podsjećaju i na Hrustovačku i Dabarsku pećinu, kao i na brojne izvore, planine i prirodne predjele koji Sanski Most svrstavaju među najzanimljivije turističke destinacije sjeverozapadne Bosne i Hercegovine.

Priča objavljena na N1 još jednom potvrđuje da prirodne ljepote Unsko-sanskog kantona i Krajine sve češće privlače pažnju medija i turista iz cijelog regiona.

Na današnji dan 1995. godine drugi put oslobođena Velika Kladuša, snage Armije RBiH srušile Abdićevu paradržavu

7 Augusta, 2026

Screenshot 2026-08-07 at 20.43.24 — nage Petog korpusa Armije BiH u oslobođenoj Velikoj Kladuši (Foto: Agan Skenderović)

Na današnji dan 1995. godine jedinice Petog korpusa Armije Republike BiH i MUP-a RBiH oslobodile su drugi put Veliku Kladušu čime je prestala da postoji paradržava Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna na čelu s ratnim zločincem Fikretom Abdićem.

Nakon što su snage Petog korpusa Armije RBiH izdržale pet neprijateljskih ofanziva u kojima su vrh koplja činile snage izdajnika i ratnog zločinca Fikreta Abdića, u augustu 1995. godine narod Bihaćkog džepa je dočekao slobodu.

Nakon sadejstva sa snagama Hrvatske vojske u oslobađanju pograničnog područja Hrvatske u operaciji “Oluja”, snage Petog korpusa 7. augusta po drugi put oslobađaju Veliku Kladušu čime prestaje postojati Abdićeva paradržava.

Kao neodrživa politička i ustavna tvorevina, na terenu je Abdićeva država bila samo instrument za provođenje velikosrpske politike u prvom, ali i velikohrvatske politike u drugom planu.

Nakon pada SAO Krajine, snage tzv. Narodne odbrane Zapadna Bosna koje su od novembra 1994. godine učestvovale u operaciji “Pauk” na čijem se čelu nalazio vojno – politički vrh iz Beograda, dolaze u vrlo nezavidan položaj.

Nakon prvih dana Oluje, snage Državne bezbjednosti Srbije kojom komanduje Milorad Ulemek “Legija” iz sastava Srpske dobrovoljačke garde, zajedno s jedinicama iz Srpske Vojske Krajine, umjesto o Abdićevoj pretežno počinju misliti o vlastitoj sudbini.

Na liniji fronta dugoj 630 kilometara, Hrvatska vojska uspješno razbija Srpsku Vojsku Krajine koja se povlači na nekim djelovima brže nego li kolone civila. U takvoj situaciji, sve snage iz Srbije, odnosno sastava Vojske Jugoslavije, a koje su učestvovale u “Drugoj autonomiji”, odjednom se nalaze u zaleđini hrvatskih snaga i pod prijetnjom da im bude presječen put za izvlačenje.

Nakon što srbijanski pomagači napuštaju položaje prema snagama Petog korpusa, snage Abdićeve tzv. NOZB su prinuđene na povlačenje pred snagama Armije RBiH. Konačno, sedmog augusta snage Armije RBiH ulaze u Veliku Kladušu po drugi put oslobađajući grad i uspostavljajući državni suverenitet na području koji se smatra kapijom Bosne.

Abdić, svjestan da su iluzije o nekoj “inostranoj intervenciji” neodržive, bježi u Republiku Hrvatsku šireći paniku među stanovništvom koje se povlači preko granice u mjesto Kupljensko.

Pobjeda postignuta tih augustovskih dana veća je od lokalne bitke ili samog vojnog tumačenja operacija, ali je cijena iste preskupa. U sukobima paradržavnih snaga NOZB i Petog korpusa poginulo je 3.000 vojnika, ne računajući materijalna razaranja i sve civilne žrtve.

Ovom broju valja pridodati i brojku da je od 11. juna 1994. do 7. augusta 1995. godine, kroz logore i zatvore Abdićeve paradržave prošlo preko 6.500 logoraša od kojih značajan broj čine žene i djeca.

U sukobu između Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) i Snaga Narodne odbrane Zapadne Bosne (NOZB), predvođenih Fikretom Abdićem, poginulo je prema procjenama oko 3.000 ljudi.

Bila je to svojevrsna Pirova pobjeda, ali ipak pobjeda kojom je potvrđena i utvrđena granica Bosne i Hercegovine koja nije od Une do Drine već od Gline do Drine.

(klix.ba)