Saveznici Sjedinjenih Američkih Država iz Zaljeva, predvođeni Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, pozivaju predsjednika Donalda Trumpa da nastavi vođenje rata protiv Irana, tvrdeći da Teheran nije dovoljno oslabljen jednomjesečnom kampanjom bombardovanja koju predvodi SAD, navode američki, zaljevski i izraelski zvaničnici.
Nakon početnog negodovanja zbog toga što nisu bili blagovremeno obaviješteni o američko-izraelskom napadu i pritužbi da je Washington ignorisao njihova upozorenja da će rat imati razorne posljedice za cijelu regiju, dio regionalnih saveznika sada u Bijeloj kući zagovara stav da trenutna situacija predstavlja historijsku priliku da se jednom zauvijek oslabi ili sruši klerikalna vlast u Teheranu.

Zvaničnici Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Bahreina u privatnim razgovorima poručili su da ne žele da se vojna operacija okonča dok ne dođe do značajnih promjena u iranskom rukovodstvu ili dramatičnog zaokreta u iranskom ponašanju, naveli su sagovornici koji nisu ovlašteni da javno govore i tražili su anonimnost.

Pritisak država Zaljeva dolazi u trenutku kada Trump koleba između tvrdnji da je oslabljenom iranskom rukovodstvu stalo do okončanja sukoba i prijetnji da će dodatno eskalirati rat ako se uskoro ne postigne dogovor.

Istovremeno, američki predsjednik se suočava s teškoćama da kod javnosti kod kuće osigura podršku za rat u kojem je širom Bliskog istoka poginulo više od 3.000 ljudi i koji potresa globalnu ekonomiju. Ipak, Trump sve samouvjerenije tvrdi da ima punu podršku najvažnijih bliskoistočnih saveznika – uključujući i one koji su uoči rata oklijevali oko nove vojne kampanje.

“Saudijska Arabija uzvraća snažno. Katar uzvraća. UAE uzvraća. Kuvajt uzvraća. Bahrein uzvraća”, rekao je Trump novinarima u nedjelju navečer u avionu Air Force One dok se vraćao u Washington iz svog doma na Floridi. “Svi oni uzvraćaju.”

Zemlje Zaljeva na svom tlu ugostile su američke snage i baze s kojih SAD izvodi napade na Iran, ali se nisu priključile ofanzivnim udarima.

Iako su regionalni lideri sada generalno naklonjeni američkim naporima, jedan zaljevski diplomata opisuje određene podjele, pri čemu Saudijska Arabija i UAE prednjače u pozivima da se dodatno poveća vojni pritisak na Teheran.

UAE se u međuvremenu profilisao kao možda najratobornija država Zaljeva i snažno gura Trumpa da naredi kopnenu invaziju, rekao je diplomata. Kuvajt i Bahrein također podržavaju ovu opciju. UAE, koji je pretrpio više od 2.300 iranskih raketnih i dron-napada, postaje sve nestrpljiviji kako rat odmiče, a salve projektila prijete da naruše njegov imidž sigurnog, uređenog i bogatog trgovačkog i turističkog čvorišta Bliskog istoka.

Oman i Katar, koji su istorijski igrali ulogu posrednika između dugo ekonomski izoliranog Irana i Zapada, zalažu se za diplomatsko rješenje.

Diplomata navodi da je Saudijska Arabija argumentirala prema SAD-u da okončanje rata sada neće donijeti “dobar dogovor”, odnosno onaj koji bi garantovao sigurnost arapskim susjedima Irana.

Saudijci poručuju da konačni sporazum o okončanju rata mora neutralisati iranski nuklearni program, uništiti balističke raketne kapacitete, zaustaviti podršku Teherana proxy grupama i osigurati da Islamska Republika u budućnosti više ne može efektivno blokirati Hormuški moreuz, kao što je činila tokom sukoba. Prije rata oko 20 posto svjetske nafte prolazilo je tim morskim putem.

Ostvarenje tih ciljeva zahtijevalo bi nagli zaokret politike teokratije koja vlada Iranom od Islamske revolucije 1979. ili njeno uklanjanje s vlasti.

Visoki zvaničnici UAE u međuvremenu su zaoštrili retoriku prema Iranu.

“Iranski režim koji ispaljuje balističke rakete na domove, koristi globalnu trgovinu kao oružje i podržava proxy snage više nije prihvatljiv element regionalnog pejzaža”, napisala je Noura Al Kaabi, ministrica bez portfelja u Ministarstvu vanjskih poslova UAE, u kolumni objavljenoj u ponedjeljak u državnom, na engleskom jeziku, listu The National.

Ona je dodala da UAE žele garanciju da se to nikada više neće ponoviti.

Bijela kuća odbila je komentarisati za ovaj tekst razgovore sa saveznicima iz Zaljeva. No, državni sekretar Marco Rubio u ponedjeljak je naglasio da su SAD i arapske zaljevske države usklađene kada je riječ o Iranu.

“Oni su vjerski fanatici kojima se nikada ne smije dozvoliti da dođu u posjed nuklearnog oružja, jer imaju apokaliptičnu viziju budućnosti. I svi njihovi susjedi to znaju, usput rečeno, zbog čega su svi njihovi susjedi podržali napore koje provodimo”, rekao je Rubio o Iranu u gostovanju u emisiji ABC-ja “Good Morning America”.

Krunprinc Mohammed bin Salman, de facto vladar kraljevine, rekao je zvaničnicima Bijele kuće da daljnje onesposobljavanje iranskih vojnih kapaciteta i klerikalnog rukovodstva služi dugoročnim interesima regije Zaljeva i šire, kazala je osoba upoznata sa sadržajem razgovora.

Ipak, Saudijci su svjesni da produžavanje sukoba Iranu daje više prostora da izvodi napade na energetsku infrastrukturu kraljevine, srce njezine bogate naftne ekonomije.

Zvaničnik saudijske vlade naglasio je da kraljevina na kraju želi političko rješenje krize, ali da joj je u ovom trenutku prioritet zaštita stanovništva i ključne infrastrukture.

Trump je posljednjih dana nastojao istaći da većina država Zaljeva stoji rame uz rame s njegovom administracijom dok SAD vodi rat, podsjećajući kako su se u jeku krize ujedinile, dok istovremeno kritikuje NATO saveznike što se nisu pridružili SAD-u u borbi.

U petak je uputio riječi hvale Bahreinu, Kuvajtu, Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima zbog “hrabrosti” koju pokazuju kako se rat razvija.

Predsjednik je, govoreći na skupu u Miamiju koji je sponzorisao saudijski državni investicioni fond, bio posebno pun hvale za saudijskog krunprinca, nazvavši ga “ratnikom” i “fantastičnim čovjekom”.

Trump je također priznao da su zemlje Zaljeva u početku oklijevale oko njegove odluke i odluke izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da pokrenu rat, ali da su se nakon toga svrstale iza te odluke.

“Nisu mislili da će se ovo dogoditi, niko nije”, rekao je Trump, aludirajući na to da je Iran ispalio hiljade odmazdnih raketa i dronova širom Zaljeva. “A onda su se okrenuli protiv njih i postali vrlo snažno ujedinjeni. Bili su s nama, ali nisu bili s nama vrlo jasno. Bili su s nama.”

Trump još nije pozvao države Zaljeva da učestvuju u ofanzivnim operacijama.

Jedan od faktora mogao bi biti procjena administracije da se ne isplati rizikovati dodatne komplikacije u vazdušnom prostoru uključivanjem još više vojski uz Izrael.

Tri američka borbena aviona greškom je oborila kuvajtska PVO u prvim danima sukoba, usred iranskog zračnog napada. Sva šestorica članova posade F-15E Strike Eaglea uspješno su se katapultirala.

Nadalje, šest američkih vojnika poginulo je 12. marta kada se njihov tanker KC-135 srušio u zapadnom Iraku.

Još jedan faktor je i to što samo UAE i Bahrein, od država Zaljeva, imaju formalne diplomatske odnose s Izraelom, što dodatno komplikuje njihovu računicu, ističe Yasmine Farouk, direktorica projekta za Zaljev i Arapsko poluostrvo pri International Crisis Groupu.

Iran je, međutim, upozorio da će napasti ključnu infrastrukturu svojih susjeda, uključujući i postrojenja za desalinizaciju morske vode koja se koristi za piće u regiji, ako Trump ispuni prijetnju da će gađati iranske elektrane ukoliko Teheran do 6. aprila ne otvori Hormuški moreuz.

“Izostanak jasnog cilja, izostanak povjerenja da će Sjedinjene Države zaista ići do kraja i završiti posao … čini neke od njih neodlučnim”, rekla je Farouk. “Ali, ako se dogodi napad s velikim posljedicama ili velikim brojem žrtava u jednoj od tih zemalja, tada bi se za njih moglo opravdati da postanu zaraćena strana.”
(klix.ba)

Iran je napao i zapalio potpuno natovaren tanker sirove nafte na sidrištu luke u Dubaiju, pri čemu je udar oštetio trup broda i izazvao zabrinutost zbog mogućeg izlijevanja nafte.

Vlasti u Dubaiju saopćile su da je napad dronom izazvao požar na brodu, koji je ugašen rano u utorak, nekoliko sati nakon što je napad prvi put prijavljen. Napad se dogodio svega nekoliko sati nakon što je Donald Trump upozorio da će SAD uništiti iranske energetske objekte i naftna polja ako ne otvori Hormuški moreuz.

Napad na tanker “Al Salmi” samo je posljednji u nizu napada na trgovačke brodove u Perzijskom zaljevu i Hormuškom moreuzu otkako su SAD i Izrael prošlog mjeseca pokrenuli rat protiv Irana. Sukob koji traje već mjesec dana proširio se širom Bliskog istoka, usmrtio hiljade ljudi, poremetio snabdijevanje energijom i zaprijetio da gurne globalnu ekonomiju u krizu.

Kuwait Petroleum Corporation (KPC) saopćio je da je “Al Salmi” pogođen u iranskom napadu dok je bio usidren u luci u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, što je izazvalo požar i dodatna oštećenja na brodu. Upozoreno je i na mogućnost izlijevanja nafte u okolne vode, prenijela je kuvajtska državna novinska agencija KUNA.

Vlasti u Dubaiju navele su da su pomorske vatrogasne ekipe uspješno ugasile požar izazvan napadom dronom te da nastavljaju procjenjivati situaciju, dodajući da nema povrijeđenih i da su sva 24 člana posade na sigurnom.

Cijene sirove nafte nakratko su skočile nakon što je kuvajtska državna agencija izvijestila o napadu na tanker, koji može prevoziti oko dva miliona barela nafte vrijedne više od 200 miliona dolara po trenutnim cijenama, ali su se potom blago smanjile nakon što je Wall Street Journal objavio da je Donald Trump rekao saradnicima da je spreman okončati rat čak i ako Hormuški moreuz ostane zatvoren, te da vojne opcije “nisu njegov neposredni prioritet”.

Cijene nafte Brent su na putu da u martu porastu za 59 posto, što bi bio najveći mjesečni skok u historiji, zbog rata na Bliskom istoku.

Rast cijena nafte i goriva počeo je opterećivati finansije američkih domaćinstava i postaje politički problem za Trumpa i njegovu Republikansku stranku uoči novembarskih izbora za Kongres, nakon obećanja da će sniziti cijene energije i povećati domaću proizvodnju nafte i plina.

U Dubaiju je u toku procjena štete na tankeru, saopćio je KPC. Brod je bio natovaren s dva miliona barela nafte iz Kuvajta i Saudijske Arabije, prema podacima industrijskih analitičara. Kao krajnja destinacija naveden je Qingdao u Kini, prema izvještajima.

Napadi s obje strane sukoba ne pokazuju znakove smirivanja, dok raste strah od šireg konflikta.

Hiljade vojnika elitne 82. zračno-desantne divizije američke vojske počele su pristizati na Bliski istok, kao dio pojačanja koje bi moglo proširiti Trumpove opcije i uključiti raspoređivanje snaga unutar iranske teritorije, dok istovremeno nastavlja pregovore s Teheranom.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je da Trump želi postići dogovor s Teheranom prije roka 6. aprila, koji je postavio prošle sedmice nakon što je produžio raniji rok za Iran da otvori Hormuški moreuz, uski plovni put kojim se inače transportuje oko petine svjetskih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina.

(klix.ba)

Dvostranačka grupa zakonodavaca u SAD-u pozvala je administraciju Donald Trump da uvede sankcije Miloradu Dodiku zbog podrivanja mira i sigurnosti na Balkanu, pet mjeseci nakon što je predsjednik ukinuo te mjere.

U pismu do kojeg je ekskluzivno došao The Hill, senatori i zastupnici pozvali su ministra finansija Scotta Bessenta i državnog sekretara Marca Rubia da sankcionišu Dodika u skladu sa saveznim zakonom. Grupa je istakla da su mjere trebale biti uvedene 18. marta.

Pismo su potpisali senatori Jeanne Shaheen, članica Odbora za vanjske poslove Senata, i Thom Tillis.

Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, smijenjen je s funkcije 2025. godine, osuđen na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je političko djelovanje u trajanju od šest godina zbog podrivanja Daytona.

„Iako prepoznajemo da je odluka Trumpove administracije da ukloni gospodina Dodika i njegove saradnike sa liste finansijskih i viznih sankcija možda bila pokušaj da se Bosna i Hercegovina usmjeri ka većoj političkoj stabilnosti, njegovi naknadni postupci jasno pokazuju da on nema interes da ide tim putem“, napisali su.

Među potpisnicima su i senatori Chuck Grassley, Roger Wicker, predsjedavajući Odbora za oružane snage Senata, Dick Durbin i Elizabeth Warren, kao i zastupnici Mike Turner i Ann Wagner.

Oni su naveli više primjera Dodikovog zagovaranja secesije Republike Srpske od Bosne i Hercegovine, čime se podrivaju Daytonski sporazumi i krše odredbe sadržane u Zakonu o odbrambenim ovlaštenjima za 2026. godinu (NDAA).

NDAA sadrži odredbe koje zahtijevaju sankcije protiv pojedinaca koji prijete „miru, sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu bilo kojeg dijela država Zapadnog Balkana“.

„Zakon, koji definiše jasne kriterije, nalaže uvođenje sankcija najkasnije 90 dana od njegovog stupanja na snagu, što je 18. mart 2026. godine“, navela je dvostranačka grupa, ukazujući na brojne primjere.

Zakonodavci su istakli Dodikovo učešće u obilježavanju 9. januara, zabranjenog Dana Republike Srpske, koji je proglašen neustavnim jer diskriminiše Bošnjake muslimane i Hrvate katolike.

Također su naglasili Dodikov utjecaj na njegovu bivšu stranku SNSD i predsjednika Republike Srpske Siniša Karan, te ukazali na angažovanje lobističke firme u Washingtonu s ciljem „osiguranja podrške Sjedinjenih Američkih Država i ostvarivanja nezavisnosti Republike Srpske“.

Zakonodavci su naveli da je, nakon što je Trumpova administracija uklonila Dodika s liste sankcija, on iskoristio svoju javnu platformu da zagovara napuštanje mirovnih sporazuma iz 1995. godine, uz „podjele i retoriku“ usmjerenu protiv etničkih manjina.

Također su spomenuli još jednog zvaničnika, Stašu Košarca, koji je nedavno uklonjen sa američke liste sankcija, a koji je poslao „paramilitarnu kacigu iz nacističkog doba“ u ured visokog predstavnika. Zakonodavci su naveli da je Košarac također optužio visokog predstavnika da je okupator i tvrdio da će uskoro „napustiti zemlju“.

„Ovaj incident dio je kontinuiranog obrasca ponašanja gospodina Dodika i njegovih saradnika, koji su kritikovali i podrivali autoritet Ureda visokog predstavnika“, navodi se u pismu.

„Sjedinjene Američke Države imale su važnu ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini“, zaključuje se u pismu. „U našem je nacionalnom sigurnosnom interesu da osiguramo da akteri koji nastoje potkopati više od trideset godina teško stečenog mira budu pozvani na odgovornost prije nego što dođe do veće nestabilnosti.“

(Vijesti.ba)