Jučer je održan sastanak Stručnog tijela i predstavnika Centar za razvoj inkluzivnih praksi Bihać i Cazin, na kojem se razgovaralo o tekućim izazovima u radu, kao i o planovima za naredni period.
Tokom sastanka definisane su važne smjernice daljnjeg djelovanja i budućih aktivnosti s ciljem unapređenja inkluzivnih praksi i pružanja kvalitetnije podrške korisnicima.
Učesnici su naglasili značaj međusobne saradnje i koordinacije, ističući da je zajednički rad ključan za izgradnju inkluzivnijeg društva i osiguravanje jednakih prilika za sve.
Djevojke iz Bihaća u svijetu cyber sigurnosti: Koraci ka ravnopravnijoj digitalnoj budućnosti
U vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja, pitanje ko će oblikovati digitalnu budućnost postaje sve važnije. Posebno mjesto u toj priči zauzima uključivanje djevojaka u IT sektor, gdje su još uvijek nedovoljno zastupljene. Upravo zato, primjeri poput učenica Elektrotehničke škole Bihać pokazuju koliko je važno ulagati u znanje, prilike i samopouzdanje mladih.
Devetnaest učenica ove škole učestvovalo je na završnom CybHER BiH Cyber kampu u Sarajevu, trodnevnom programu posvećenom cyber sigurnosti, razvoju digitalnih vještina i osnaživanju djevojaka za aktivniju ulogu u tehnološkim oblastima.
Kroz radionice, panel diskusije, rad u Cyber Smart Labu i interaktivne aktivnosti, učenice su imale priliku učiti o savremenim izazovima digitalnog svijeta, ali i razvijati praktične vještine koje su danas sve traženije. Osim tehničkog znanja, poseban fokus stavljen je na izgradnju samopouzdanja i razmjenu iskustava, što je ključni korak ka dugoročnom uključivanju djevojaka u IT sektor.
Ovakvi programi imaju širi značaj jer doprinose smanjenju rodnog jaza u tehnologiji, ali i stvaranju generacije mladih koja je spremna odgovoriti na izazove digitalne ekonomije. Učenice iz Bihaća tako ne predstavljaju samo svoju školu, već i primjer kako lokalne zajednice mogu biti dio globalnih trendova.
Podršku učesnicama pružio je i ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Bosni i Hercegovini Julian Reilly, koji je kroz motivacijske poruke dodatno naglasio važnost uloge žena u oblasti cyber sigurnosti i tehnologije uopće.
Organizaciju kampa podržali su Ambasada Velike Britanije u Bosni i Hercegovini i British Council, dok je učešće bihaćkih učenica omogućeno uz podršku profesora Admira Džaferovića. Upravo ovakva saradnja obrazovnih institucija i međunarodnih partnera pokazuje kako zajednički pristup može otvoriti vrata novim generacijama.
Iz Elektrotehničke škole Bihać ističu da su ponosni na svoje učenice, naglašavajući kako je ovo iskustvo važan korak ka njihovom profesionalnom razvoju, ali i aktivnijem uključivanju u digitalnu budućnost.
Priče poput ove pokazuju da Bihać ima potencijal, znanje i mlade ljude spremne da budu dio savremenog svijeta – svijeta u kojem tehnologija ne poznaje granice, ali traži jednake prilike za sve.
Ovaj sadržaj je nastalo uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Podrška malim medijima na Zapadnom Balkanu, koji provodi CPCD. Sadržaj je isključiva odgovornost medijske kuće i autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije.
U Dispanzeru za zdravstvenu zaštitu žena ZU Dom zdravlja Bihać otvoren je Antistres kutak, čime je, kako navode iz ove zdravstvene ustanove, napravljen značajan iskorak u pružanju podrške ženama kroz različite životne izazove.
Iz Doma zdravlja ističu da korisnice mogu bez prethodnog zakazivanja termina posjetiti Antistres kutak i ambulantu, gdje im je, uz klinički pregled, na raspolaganju i sveobuhvatan razgovor te empatičan pristup stresu i traumi. Naglašavaju da je cilj pružiti individualiziranu brigu prilagođenu potrebama svake žene, uz poruku da razumijevanje i podrška ne smiju biti privilegija, već standard zdravstvene zaštite.
U realizaciji ove aktivnosti učestvuju timovi doktorice Halide Lubić i doktora Orhana Džinića, uz podršku organizacije Medica Zenica te menadžmenta Doma zdravlja.
Iz ustanove navode i da posebnu pažnju posvećuju povratnim informacijama korisnica putem sistema e-zadovoljstva, kako bi kontinuirano unapređivali kvalitet pruženih usluga.
Tužnu vijest o njegovoj smrti za naš portal potvrdila je njegova Dika Bejdić, novinarka u penziji.
Dervišević je iza sebe ostavio bogat književni rad i dubok trag u kulturnom životu Bihaća i Bosne i Hercegovine. Bio je autor brojnih zbirki poezije, proznih djela, romana i knjiga za djecu, a generacije čitalaca odrastale su uz njegove stihove i priče.
Husein Dervišević rođen je u Bihaću 28. decembra 1948. godine. Više od pola vijeka živio je i stvarao u svom rodnom gradu te je objavio više od dvadeset naslova – od poezije i pripovjedaka do romana i slikovnica za djecu. Njegov roman za djecu „Prodavač osmijeha“ proglašen je knjigom godine 1984. na književnoj manifestaciji „Pjesnička drugovanja“, nakon čega je preveden i uvršten u mađarsku školsku lektiru.
Osim književnosti, bliska mu je bila i muzika, posebno rokenrol, pa ga mnogi Bišćani pamte i kao voditelja radijskih emisija posvećenih toj vrsti muzike.
Dobitnik je više književnih priznanja, a 2021. godine dodijeljena mu je i prestižna međunarodna nagrada „Branko Radičević“.
Među njegovim najznačajnijim djelima su: „Praznik“ (1969), „Nigdina“ (1973), „Kad me uzma luda rima“ (1978), „Napadne basne“ (1979), „Medvjed ima dječje srce“ (1980), „Prodavač osmijeha“ (1983), „Grob-mladoženja i druge priče“ (1984), „Demonska plavet“ (1988), „Ćuti i plivaj“ (1990), „Ulicom Bišća“ (1997), „Borhes i mjesečina“ (2003), „Čudesno putovanje Hipa i Hopa“ (2004), „Snovi za večeru“ (2007), „Čitač samoće“ (2008), „Pseći bluz“ (2009), „Porijeklo nule“ (2012), „Cross-Road Blues“ (2019), „Reciklaža nije laža“ (2020) i „Ponavljanje gradiva“ (2021), kao i brojna druga djela koja su obilježila savremenu književnost ovih prostora.
O vremenu i mjestu posljednjeg ispraćaja javnost će biti naknadno obaviještena.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Srbija ozbiljno ugrožena formiranjem vojnog saveza između Prištine, Zagreba i Tirane te je izrazio zabrinutost zbog, kako kaže, globalne šutnje o tom pitanju.ž
“Formiranjem vojnog saveza Hrvatske, Prištine i Tirane mi smo ozbiljno ugroženi i pozabavit ćemo se tim problemom. Ovo je pitanje koje moramo shvatiti ozbiljno”, rekao je Vučić novinarima u Münchenu, gdje učestvuje na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.
Predsjednik Srbije najavio je da će uskoro prisustvovati sastanku Kolegija Glavnog štaba Vojske Srbije i Ministarstva odbrane te posjetiti fabrike namjenske industrije. Također je rekao da će biti uloženi dodatni značajni resursi u proizvodnju oružja i vojne opreme s ciljem jačanja odbrambenih kapaciteta zemlje.
“Morat ćemo izvoziti oružje kako bismo zaradili, ali ćemo povećati udio proizvodnje koji ide direktno vojsci, što dosad nije bio slučaj. Do 30, možda čak 40 posto naše proizvodnje sada će ići direktno Vojsci Srbije”, naglasio je Vučić.
Vučić je također izrazio zabrinutost zbog toga što, prema njegovim riječima, međunarodna zajednica ignoriše pitanje formiranja ovog vojnog saveza, kazavši da nije riječ samo o vojnim vezama, nego o savezu s jasnim političkim i sigurnosnim implikacijama.
“Brine me što se svi prave gluhi i govore bajke o saradnji. Pitanje nije kome prodajete oružje, nego s kim ste u vojnom savezu, koga branite ili napadate”, rekao je Vučić, ponovo postavljajući pitanje zašto je taj savez formiran.
Naglasio je da Srbija ozbiljno shvaća sigurnosne prijetnje i da će učiniti sve što je potrebno kako bi zaštitila svoj narod i teritorij.
“Srbija je spremna braniti svoj teritorij i narod snažnije nego ikada, a iz mjeseca u mjesec bit ćemo sve snažniji”, zaključio je Vučić.
Na marginama Minhenske sigurnosne konferencije ministar odbrane Hrvatske Mario Anušić u petak je održao trilateralni sastanak s ministrima odbrane Albanije i Kosova, Pirrom Venguom i Ejupom Maqedoncijem, poručivši da saradnja nije “usmjerena protiv bilo kojeg komšije”.
Tema razgovora bila je buduća saradnja u okviru Deklaracije o saradnji na području odbrane i sigurnosti, kojom tri zemlje zajednički razvijaju projekte u odbrambenoj industriji i unaprjeđuju saradnju svojih oružanih snaga.
Anušić je u objavi na društvenoj mreži X naglasio da Deklaracija nije usmjerena protiv bilo kojeg komšije te da joj je cilj jačanje stabilnosti i sigurnosti u jugoistočnoj Evropi, kao i produbljivanje partnerstva među prijateljskim državama.
“Ova saradnja jasno je usmjerena na jačanje stabilnosti u regiji i ne ugrožava nikoga. Naš je cilj produbiti partnerstvo i savezništvo između Hrvatske, Albanije i Kosova”, rekao je Anušić.
Ranije tokom dana visoki ooficiri Vojske Srbije izrazili su zabrinutost zbog trilateralne vojne saradnje, ocijenivši je ozbiljnim sigurnosnim izazovom. Ministarstvo odbrane Srbije kritikovalo je aktivnosti Albanije, Hrvatske i Kosova, navodeći da su u suprotnosti s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti UN-a i Kumanovskim sporazumom.
Reakcija je uslijedila nakon što je Albanija najavila prvu trilateralnu vojnu vježbu triju zemalja za 2026. godinu.
Memorandum o saradnji u području odbrane i sigurnosti Albanija, Hrvatska i Kosovo potpisali su 18. marta 2025. u Tirani.
U bihaćkoj Mjesnoj zajednici Sokolac danas je obilježena 31. godišnjica oslobađanja ovog naselja. To je bila prilika da građani, predstavnici boračkih organizacija, porodice poginulih boraca, kao i gradonačelnik Elvedin Sedić zajedno s vijećnicima Gradskog vijeća, odaju počast pripadnicima 5. korpusa Armije R BiH, MUP-a i HVO-a, čija je odlučnost imala presudnu ulogu u odbrani Bihaća.
Oslobađanje Sokoca imalo je izuzetnu stratešku važnost, a prethodile su mu zahtjevne vojne operacije u kojima je učestvovao cijeli 5. korpus – od deblokade ratne bolnice, oslobađanja Vedrog polja i podplješevičkih sela, do osiguranja vodovoda Klokot. Time je spriječen plan agresora da zauzme Bihać i slomi otpor njegovih branitelja.
„Sokolac je simbol otpora, hrabrosti i odlučnosti da se brani ono što je naše. Prije 31 godinu ovdje se nije branilo samo jedno naselje, branio se Bihać, branila se ideja slobode i dostojanstva. Zahvaljujući hrabrosti pripadnika 5. korpusa Armije R BiH, MUP-a i HVO-a, agresorski plan o zauzimanju Bihaća zauvijek je zaustavljen. Dva i pol mjeseca okupacije ostavila su teške posljedice, ali nisu slomila duh ljudi ovog kraja. Danas, tri decenije poslije, naša je obaveza da njegujemo kulturu sjećanja i budemo dostojni njihove žrtve“, poručio je gradonačelnik Sedić.
Tokom programa položeno je cvijeće na spomen-obilježje poginulim borcima i šehidima, čuvajući uspomenu na njihovu hrabrost i trajnu obavezu da se vrijednosti za koje su dali živote prenose budućim generacijama.
Izgradnja aerodroma u Bihaću nije lokalni hir nas Krajišnika, već strateški projekt od značaja za cijelu Federaciju Bosne i Hercegovine, kaže za „Dnevni avaz“ Elvedin Sedić, gradonačelnik Bihaća, lider regionalnog pokreta POMAK.
Neutemeljena je, kaže, kritika da se političke partije i nivoi vlasti otimaju za kontrolu nad još jednom javnom kompanijom. Objašnjava da je Grad Bihać spreman odmah prenijeti na Vladu FBiH vlasnička prava nad aerodromom, što je odavno i nudio Federaciji BiH.
Decenija papirologije
Saglasan je da se deset godina čini kao mnogo vremena za rješavanje papirologije, ali da je okončan nimalo jednostavan posao. Eksproprijaciju i rješavanje prostorno-planske dokumentacije komplikuju kompleksni i nerijetko kontradiktorni domaći zakoni.
– Da prevedemo zemljište iz poljoprivrednog u građevinsko, Ministarstvo poljoprivrede zahtijeva urbanističku saglasnost. Istovremeno, Ministarstvo prostornog uređenja traži da je prethodno okončana pretvorba zemljišta u poljoprivredno – objašnjava.
Dodaje da je u cijelom procesu bilo više takvih „birokratskih čvorova“, koji su mogli raspetljati samo viši nivoi vlasti, odnosno kanton i Federacija BiH, a nikako Grad Bihać.
Pare na kapaljku
– Grad Bihać ne može sam iznijeti investiciju, koja nadilazi njegove kapacitete. A sad, kad smo konačno spremni, i svaki čas očekujemo izdavanje građevinske dozvole, Federacija BiH nam uskraćuje sredstva – ogorčeno govori Sedić.
Za prvu fazu izgradnje je potrebno blizu 60 miliona KM, za 2026. godinu tražili smo 20 miliona, kako bi radovi otpočeli odmah po dobijanju građevinske dozvole, navodi on.
Oštro odbacuje i kritike da Grad ne troši dodijeljeni budžetski novac, i tvrdi da se nerijetko dešavalo da sredstva Federacije BiH postaju operativna tek u septembru, što ostavlja nerealna dva mjeseca za njihovu realizaciju.
Ministrica bez odgovora
Ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić (HDZ) nije odgovorila na pozive da odgovori na pitanje da li aerodrom u Bihaću treba biti proglašen projektom od važnosti za FBiH? Da li će Vlada FBiH pokušati iznaći sredstva kroz rebalans ili na drugi način, nije odgovorila ni ona, niti premijer FBiH Nermin Nikšić (SDP).
Procijenjena vrijednost projekta je viša od 200 miliona KM.
Na kraju, zaključeno je da nastavak saradnje na projektima koji doprinose ekonomskom napretku predstavlja važan temelj stabilnosti i prosperiteta Bosne i Hercegovine.
Kako je jutros izvijestila “Slobodna Bosna”, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić sastao se sa zamjenikom državnog sekretara SAD-a Christopherom Landauom.
u State Departmentu (Washington,DC) koji je na početku susreta uputio izraze saučešća povodom tragične nesreće koja se dogodila u Sarajevu.Ključne teme razgovora bile su aktuelna politička situacija u Bosni i Hercegovini, jačanje ekonomske saradnje i energetska sigurnost. Tokom sastanka Landau je jasno istakao da su jako nezadovoljni onim što Milorad Dodik radi, te naglasio da on sigurno nema podršku nikoga iz američke administracije u tome. Njegovo djelovanje narušava političku stabilnost i buduće planove, kao i ekonomske projekte za koje je američka strana pokazala snažan interes i spremnost za saradnju.
Govoreći o ugovoru RS-a sa kanadskom lobističkom kućom i o tački iz tog ugovora, kojom se traži da oni zagovaraju i potpomažu lobiranje za nezavisnost RS-a, istaknuto je da to direktno potkopava Dejtonski sporazum, mir i stabilnost Bosne i Hercegovine. Predsjedavajući Komšić informisao je zamjenika državnog sekretara da je ministar vanjskih poslova naše zemlje uputio pismo državnom sekretaru Marku Rubiju, kao i svim članicama Vijeća sigurnosti UN-a, upozoravajući na posljedice odredbe ugovora o lobiranju koje se tiču ultimativnog krajnjeg cilja – nezavisnosti RS-a od BiH.
Predsjedavajući Komšić je spomenuo i nedavne izjave Milorada Dodika, koje je okarakterisao kao šovinističke i islamofobične.
Sagovornici su naglasili da stabilnost, ekonomski razvoj i realizacija infrastrukturnih projekata predstavljaju ključ dugoročnog napretka Bosne i Hercegovine, te da upravo ekonomija i progres stvaraju pozitivno političko i društveno okruženje. U tom kontekstu, potvrđena je jasna poruka o nastavku snažnog angažmana Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini.
Predsjedavajući Komšić izrazio je snažnu podršku projektu Južne interkonekcije, naglašavajući značaj sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, kao i potrebu da se što prije krene u njegovu realizaciju u interesu energetske sigurnosti i ekonomskog razvoja zemlje.
Na kraju, zaključeno je da nastavak saradnje na projektima koji doprinose ekonomskom napretku predstavlja važan temelj stabilnosti i prosperiteta Bosne i Hercegovine.
OGLASIO SE STATE DEPARTMENT
-Zamjenik američkog državnog tajnika Christopher Landau sastao se danas s predsjednikom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Komšićem.
Zamjenik državnog tajnika Landau potvrdio je američku podršku političkoj stabilnosti i ekonomskom prosperitetu Bosne i Hercegovine.
Njih dvojica su također razgovarali o unapređenju zajedničkih ekonomskih prioriteta, uključujući projekt plinovoda Južna interkonekcija, koji će ojačati energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine i omogućiti pristup američkom prirodnom plinu, poručio je zamjenik američkog državnog tajnika.
Loše su to vijesti za secesionistu Milorada Dodika, koji tvrdi da ima podršku za svoje postupke nakon ukidanja sankcija od strane američke administracije.
Tragedija u Sarajevu: Student iz Brčkog Erdoan Morankić poginuo u tramvajskoj nesreći.
Sarajevo je danas potresla teška tramvajska nesreća u kojoj je život izgubio mladić iz Brčkog, Erdoan Morankić, student Akademije likovnih umjetnosti u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Prema dostupnim informacijama, Morankić je u trenutku nesreće boravio na tramvajskoj stanici, kada je tramvaj koji je saobraćao iz pravca Željezničke stanice naglo izletio iz šina i sručio se na stanicu na kojoj se nalazilo više putnika. Usljed siline udara, mladi student je preminuo na mjestu nesreće.
Erdoan Morankić studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i boravio u Studentskom domu Nedžarići. Njegova prerana smrt potresla je kolege, profesore i prijatelje, kao i građane Brčkog.
U ovoj tragediji povrijeđene su još četiri osobe koje su se također nalazile na stanici. Najteže je prošla 16-godišnja djevojka kojoj je, zbog težine povreda, amputirana noga. Ona je smještena u Opću bolnicu u Sarajevu, gdje joj se ljekari bore za život.
Preostalo troje povrijeđenih zbrinuto je na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS), ali detalji o njihovom zdravstvenom stanju zasad nisu zvanično saopćeni.
Policija i nadležni organi obavili su uviđaj, a istraga o uzrocima ove nesreće je u toku. Javnost očekuje odgovore o tome šta je dovelo do izlijetanja tramvaja sa šina i kako je došlo do ove tragedije koja je odnijela jedan mladi život.
Bihaćki aerodrom, projekt koji se već duže od decenije najavljuje kao „kapija Krajine“, ušao je u 2026. godinu kao poligon za brutalne političke obračune kantonalne i entitetske vlasti. Nakon što je do sada izdvojeno gotovo 50 miliona KM, projekt još nema ni građevinsku dozvolu.
Umjesto putničkih aviona, aerodromom lete laki sportski avioni. Završena je tek probna dionica piste dok još traju rješavanje papirologije i politička prepucavanja o tome ko je kriv. Politički sukob prijeti da strateški projekt pretvori u simbol pustih obećanja, poput aerodroma u Trebinju i Visokom.
Mrvice iz Sarajeva
Bijes krajiških vlasti izazvala je odluka Vlade Federacije BiH da za ovu godinu u budžetu planira svega pet miliona maraka za aerodrom. Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić (POMAK) nije birao riječi, nazvavši iznos „ponižavajućim“ i optuživši federalnu vlast za svjesno političko kažnjavanje Krajišnika.
– Dok se za Sarajevo i Hercegovinu novac pronalazi preko noći, nama šalju mrvice. Ovim tempom, građani će iz Bihaća poletjeti tek u idućem vijeku – poručio je ogorčeni Sedić, tvrdeći da je projekt namjerno vraćen pet godina unazad.
Milioni bez rezultata
Dok traje rat saopćenjima, podaci su neumoljivi. Za potpuno stavljanje aerodroma u funkciju potrebno je još nevjerovatnih 100 do 150 miliona KM. Uz trenutnu „brzinu“ ulaganja i međusobna podmetanja, Bihać bi svoj prvi putnički avion mogao vidjeti tek za 25 godina.
Pitanje je ko, zapravo, koči, i da li je problem u „čistim papirima“ koje traži Federacija BiH ili u želji politike da ovlada aerodromom preko svojih kadrova?
Krajišnici prizemljeni
Direktor Anel Hadžić, direktor aerodroma, trenutno balansira između dvije političke vatre, a Krajišnici ostaju prizemljeni, dok gledaju kako već godinama blijede snovi o boljoj konekciji sa Sarajevom i ostatkom svijeta.
Da li će ovaj projekt postati još jedan spomenik promašenim investicijama ili će bageri konačno nadvladati pusta stranačka saopćenja, znat će se već nakon prvog rebalansa budžeta i izdavanja građevinske dozvole.
