Posljednji vikend u augustu bilježe se i velike gužve na graničnim prijelazima, a u nedjelju u jutarnjim satima naročito su vidljive gužve na izlazima iz Bosne i Hercegovine.
Dok jutarnji sati na graničnim prijelazima koji vode prema Bosni i Hercegovini prolaze relativno bez gužve, sa druge strane granice situacija je potpuno drugačija.
Naime, kao na južnim tako i na sjevernim izlazima iz Bosne i Hercegovine bilježe se velike gužve na graničnim prijelazima.
Gužve se bilježe na području Krajine, gdje su kolone automobila od ranih jutarnjih sati vidljive na graničnim prijelazimaMaljevac i Izačić.
Čitatelji portala javljaju kako su na izlazu iz BiH na Graničnom prijelazu Izačić formirane kilometarske kolone i da se čeka oko četiri sata.
Brojni automobili mogu se primijetiti i na graničnim prijelazima na južnim izlazima iz Bosne i Hercegovine, a najveće gužve zabilježene su na prijelazima Bijača (Nova Sela) te Metković.
U poslijepodnevnim satima očekuju se velike gužve i na izlazima iz Hrvatske te se vozači mole za strpljenje.
Sredstva iz Programa finansijske konsolidacije Vlade Federacije BiH u iznosu od 3,2 miliona maraka koja su dodijeljena Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću biti će iskorištena za izgradnju novog objekta za Centar urgentne medicine, na čijem će sadašnjem mjestu biti osposobljena interventna kardiologija…
BIHAĆ, 27. augusta – Povod za ovaj, kako ga nazivaju generacijski projekt, jeste rekonstrukcija i proširenje već postojećih bolničkih odjela u centralnoj zgradi kantonalne bolnice. Jedan od odjela je i Kardiologija uz koju će biti smješten Interventni odjel.
U toku je izrada idejnog rješenja, a iz resornog ministarstva je upućena nota Kantonalnoj bolnici u kojoj se preporučuje dodatna edukacija osoblja u Centrima interventne kardiologije, poput onog u Tuzli. Educiranim kadrovima i novim odjelom bi se, prema riječima Ermina Goretića, direktora kantonalne bolnice, pacijentima sa srčanim problemima povećala šansa za preživljavanje i brži oporavak.
Renoviranje odjela u ‘Foči’ – centralnoj zgradi Kantonalne bolnice, ne koče finansije, kako nam je kazao ministar finansija u Vladi USK-a Muris Halkić, jer je njih već osigurala Vlada Federacije i riječ je o sredstvima iz Programa finansijske konsolidacije za 2024. godinu u visini od 3,2 miliona maraka. Problem, koji može usporiti zamišljene planove, se ponavlja i teško je rješiv, a radi se o nedostatku građevinskih firmi.
Nedostatak ponuđača radova najbolje se vidi u primjeru Javnog poziva za rekonstrukciju odjela porodilišta, koji je raspisan čak 7 puta, posljednji 8 je još uvijek otvoren, dosad se za izvođenje traženih radova nije prijavila niti jedna firma.
Skupštinski zastupnici bi se trebali očlitovati o Prijedlogu Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju, Prijedlogu Zakona o službenom glasilu USK, Rebalansu financijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja USK za 2023. godinu te o Odluci o načinu izvršavanja Rebalansa financijskog plana ZZO za tekuću godinu. Na dnevnom redu je i Program rada za 2023. godinu JU “Kantonalni fond za pomoć u stambenom zbrinjavanju i zapošljavanju boračkih populacija, prognanih osoba i socijalno ugroženih kategorija” Bihać.
Sinoć je u Bihaću dodjelom nagrada zatvoren 5. Avantura film festival „Avant & Una“.
Na ovogodišnjem filmskom festivalu „Avant & Una“ prikazano je više od 20 filmskih ostvarenja iz Bosne i Hercegovine i regiona. Glavnu nagradu Grand Prix „Unska sirena“ osvojio je film „Ekskurzija“ rediteljice Une Gunjak, koji je osvojio simpatije i publike i žirija. Najbolji dokumentarni filmovi su „Petrinja 12:19 PM“ Branka Shmita i „Kvale“ Bojana Filipovića.
„Prvi put sam u Bihaću i dobio nagradu. Drago mi je da su ljudi, u žiriju prije svega, a Jasmin Duraković koji je film selektirao za ovaj festival, prepoznali film koji govori o tragediji vaših susjeda, Krajišnika sa druge strane, građana Petrinje, koji dvije godine nakon potresa žive u neljudskim uvjetima, u kontejnerima. I mislim da će ova nagrada jako dobro odzvoniti u Petrinji“, kazao je Branko Shmit.
Film „Via Dinarica“ dobio je nagradu za najbolji turistički film, autora Zehrudina Isakovića.
„Iznenađen sam i drago mi je što sam dobio nagradu. Ovo mi je prvi igrani kratki film. Prošle godine sam bio ovdje u svojstvu učesnika scenarističke radionice. Do ovog festivala sam snimio kratki film, napisao novi scenarij, došao opet kao učesnik radionice i sa ovim filmom osvojio nagradu“, naglasio je Isaković.
„Ono što je važno jeste da je ovo do sad najuspiješnije izdanje našeg festivala, da festival i izborom filmova i gostiju koji dolaze zaista raste i postaje jedan bitan filmski festival u BiH, što je nama i bio cilj. Mi zapravo na ovaj način afirmiramo filmsku umjetnost u BiH i regiji, ali i u Bihać dovodimo filmove i filmske ekipe, autore, koji imaju priliku da upoznaju kao temu rijeku Unu, da promoviramo i da zapravo na taj način sutra ovdje snimaju filmove kao što su prošle godine“, kazao je Jasmin Duraković, član direkcije i jedan od osnivača festivala.
„Ove godine smo zbilja imali kavlitetan program. U kategoriji igranih filmova imali smo šest sjajnih filmova, koji su doživjeli ovdje prikazivanje odmah nakon svjetske projekcije na Sarajevo film festivalu i na Pula film festivalu. Imali smo sjajnu dokumentarnu sekciju kao i self made program, turistički program. Ono što smo postavili sebi za cilj jeste da imamo filmske radnike kao goste, ljude koji će doći u Bihać da im pokažemo sve ono što Bihać okružuje. Napravili smo sjajnu filmsku regatu i svi su bili oduševljeni“, naglasio je direktor festivala Mirsad Ćatić.
Nagradu za najbolji igrani film dobio je bh. film „Umri prije smrti“ Ahmeda Imamovića. Najbolji self-made film je “X-man” Seada Vegare, dok je najbolji kratki film “Očevina” Stefana Tomića. Posebno priznanje za avanturističko-snimateljski prikaz rijeke Une uručeno je Emiliju Janda i Amiru Nuspahiću. Priznanje za životno djelo i doprinos bh. filmskoj industriji dodjeljeno je Ademiru Kenoviću, režiseru i producentu.
Fotografija podijeljena na društvenim mrežama nastala 1976. godine izazvala je polemike te zbunila mnoge jer skoro svi prikazani na njoj izgledaju vitki, što je značajna razlika u odnosu na danas.
U objavama kolumniste Guardiana Georga Monibota podijeljenim na Twitteru uz fotografiju nastalu na plaži u Brightonu postavljeno je pitanje šta se u međuvremenu desilo pa danas vlada epidemija gojaznosti.
“Iznenadni gubitak snage volje, kako tvrde neki desničarski novinari? Ne. Okruženje koje su stvorili proizvođači junk hrane i njihovi oglašivači”, navodi Monibota za razloge.
Tvrdio je da prehrambene kompanije zapošljavaju naučnike kako bi njihovi proizvodi bili sve manje otporni. Reklamne kompanije zapošljavaju psihologe i neuronaučnike kako bi nadjačali našu snagu volje.
Navodi da štampa koja služi milijarderima okrivljuje ljude za sile mnogo veće od nas, bilo da je riječ o strukturnoj nezaposlenosti, zaduženjima uzrokovanim troškovima stanovanja ili krizi gojaznosti.
“Njena krilatica je ‘lična odgovornost’. Ipak, nikakva odgovornost se ne pripisuje korporacijama, političarima i lobistima odgovornim za takve krize”, naveo je u nastavku.
Kao prilog svom pojašnjenu dodao je istraživanje o porijeklu globalne epidemije gojaznosti koje navodi da je to prijelomna godina kada je većina ljudi je postala teža otprilike u isto vrijeme.
U potrazi za faktorima koji mogu vjerodostojno objasniti pojavu ove epidemije naveli su da je jedan od kandidata promjena američkih poljoprivrednih računa 1970-ih.
“To je dovelo do brzog povećanja proizvodnje hrane, a time i povećanja veličine porcija hrane, ubrzani marketing, dostupnost i pristupačnost energetski guste hrane, i široko rasprostranjeno uvođenje jeftinih i moćnih zaslađivača, kao što je kukuruzni sirup sa visokim sadržajem fruktoze, koji su se infiltrirali u prehrambeni sistem i istovremeno pogađali čitavu populaciju”, pojeašnjeno je u nastavku.
Pripadnici Oružanih snaga BiH počeli su da zadužuju novu terensku uniformu kvalitetnog platna i originalne maskirne šeme s karakteristikama bosanskohercegovačkog okruženja.
“Predmetna aktivnost realizuje se u okviru desetogodišnjeg projekta zanavljanja kompleta terenskih uniformi Oružanih snaga BiH u period od 2022. do 2032. godine, a radi se o zaduženju prve serije od 1.700 kompleta novih vojničkih uniformi za pripadnike OS BiH prema prioritetima čiju je implementaciju finansijski podržalo Ministarstvo odbrane Njemačke”, naveli su iz Ministarstva odbrane BiH.
Početak aktivnosti razvoja nove terenske uniforme OS BiH definisan je Odlukom MO BiH iz 2018. godine, na osnovu čega se pristupilo izradi tehničkih uslova kao provedbi javne nabavke, te su potpisani okvirni sporazumi za nabavku kompleta terenskih uniformi i čizama.
Ministar odbrane Zukan Helez obrazložio je za Klix.ba razloge prevoženja oružja iz bihaćke kasarne “Adil Bešić” u Hrvatsku na šta je vlast USK ukazala sumnjajući da je riječ o izvlačenju oružja s opasnim namjerama.
Premijer USK Mustafa Ružnić je objavio pismo koje su uputili nadležnima kazavši da je izvlačenje oružja iz kasarne u Bihaću i prevoženje preko graničnog prijelaza Izačić alarmantno.
On je kazao da to podsjeća na izvlačenje oružja iz kasarni u BiH početkom 90-ih godina. No, ministar Helez je obrazložio o čemu je riječ i da iza toga ne stoji ništa sumnjivo.
“Samo budala to može napisati da se u sred dana iz kasarne ilegalno prebacuje oružje u Hrvatsku”, poručio je Helez.
Razlog za prebacivanje oružja je nalog suda da stari ugovor o prodaji, od prije 25 godina, konačno bude realizovan.
“To je firma Skaut kupila 1998, davno prije mene, i poslije toga je napravljen aneks na ugovor sa Selmom Cikotićem kad je bio ministar. Mi smo to sudu predali i sud je potvrdio da mi to moramo dati. Vještak Berko Zečević je tačno utvrdio šta treba da se ne bi slučajno uzelo nešto što ne treba”, kazao je Helez.
Ističe da je i za BiH bolje da se riješi takvog naoružanja.
“To je rusko naoružanje i oprema, toga se moramo osloboditi ako hoćemo u NATO savez. Treba da uvozimo oružje kompatibilno sa njihovim standardima. Isto tako, nakon par godina, ako se toga ne riješimo, istekne mu rok kao i hrani i lijekovima. U tom slučaju ga moramo uništiti i em nemamo ništa od toga, još i platimo da se to uradi”, naveo je.
Ističe da su iznesene sumnje obična propaganda te naglašava da je oružje već izuzeto iz Čapljine i Trebinja, tamo gdje su Srbi i Hrvati te da je sada na red došao Bihać.
Predstavnicima NES-a i vlastima USK poručio je da od Zukana Heleza ne trebaju štititi državu.
Nakon saopćenja NES-a i premijera USK Mustafe Ružnića, u kojem se navodi da se iz kasarne Oružanih snaga “Adil Bešić” u Bihaću u pravcu graničnog prelaza Izačić izvlače velike količine naoružanja, podsjećanja na 90-te godine i pitanja “ko i po čijem nalogu razoružava Bošnjake”, iz Ministarstva odbrane BiH je saopćeno da se radi o izvršavanju obaveza prema zagrebačkoj firmi “Scout”, a na osnovu presude Suda BiH.
– U pitanju je davno prodato naoružanje, bivši ministar Selmi Cikotić je pravio neke anekse ugovora zbog čega ima i krivičnu prijavu, a sud je donio presudu koju mi trebamo izvršiti. Nije tačno da se to radi samo u Bihaću, već sa više lokacija. Iz Trebinja su izvučeni protuavionski topovi, RPG-evi, kao i iz Čapljine. Suština je da se mi moramo osloboditi tog istočnog naoružanja, to je rusko naoružanje, jer moramo biti kompatibilni sa NATO savezom – kazao je za “Avaz” ministar odbrane BiH Zukan Helez.
Predstavnicima NES-a i vlastima USK poručio je da od Zukana Heleza ne trebaju štititi državu.
– Taj što tamo to govori ide na ruku Dodiku, jer oni preko Vijeća ministara BiH ne daju da se to prodaje. Meni je njega žao. Treba čovjeku objasniti, neka me nazove, ja ću mu sve objasniti. To je davno urađeno, to naoružanje je staro i rusko je, a za nekoliko godina nećemo ga moći ni prodati jer će biti opasno. Idemo prema NATO-u, mijenjamo i naoružanje i opremu, stalno uvozimo novo i modernije – ističe Helez.
Podsjećamo, zbog pogodovanja kompaniji “Scout” se trenutno sudi bivšem SDA-ovom ministru odbrane Selmi Cikotiću, koji se tereti da je oštetio budžet za 9,7 miliona KM.
Vlada i Skupština Unsko-sanskog kantona zatražili su od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, počev od Ministarstva odbrane, Ministarstva sigurnosti, Ministarstva vanjskih poslova, kao i drugih nadležnih tijela na nivou države BiH i entiteta FBiH, hitno očitovanje o navodima da se iz kasarne Oružanih snaga BiH „Adil Bešić“ u Bihaću izvlači naoružanje u velikim količinama u smjeru Graničnog prijelaza Izačić i da se to oružje izvozi u Republiku Hrvatsku.
Iz Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine za Faktor su pojasnili kako ovo ministarstvo redovno izvršava obaveze prema zagrebačkoj firmi Scout, a na osnovu presude Suda Bosne i Hercegovine.
“Dakle, riječ je o realizaciji ugovora koja su entitetska ministarstva odbrane sklopila sa Scoutom, a nakon ukidanja entitetskih ministarstava odbrane, obaveze su prenesene na pravnog nasljednika, odnosno Ministarstvo odbrane BiH”, kazala nam je Uma Sinanović, portparolka Ministarstva odbrane BiH.
Hrvatska firma Scout i ranije je vršila pljenidbu neperspektivnog naoružanja i municije iz OSBiH, po presudi državnog suda, a na osnovu ranijih neprovedenih ugovora o isporuci viškova naoružanja.
Podsjetimo, premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić zatražio je od državnih institucija pojašnjenje zbog čega se tolika količina naoružanja i po čijem nalogu kao i pod čijom kontrolom izvlači iz kasarne “Adil Bešić” u Bihaću i izvozi iz BiH.
U NES-u tvrde da se izvlači oružje iz bihaćke kasarne “Adil Bešić” te da se to oružje izvozi u Hrvatsku. Prema njihovim navodima, izostala je tražena reakcija državnih vlasti.
Kako su naveli, vlasti USK su prije pet dana na sve relevantne adrese u državi uputile zabrinjavajući dopis u kojem su istakle da se iz kasarne izvlači velika količina oružja u smjeru Graničnog prelaza Izačić i da se to oružje izvozi u Hrvatsku.
“Od institucija Bosne i Hercegovine, počevši od Ministarstva odbrane, Ministarstva sigurnosti, Ministarstva vanjskih poslova, kao i drugih nadležnih državnih i entitetskih tijela, zatraženo je hitno očitovanje o ovim uznemirujućim i alarmantnim informacijama. No, odgovora nema, uprkos tome što je u dopisu navedeno da je upućen na osnovu brojnih prijava zabrinutih građana”, ukazali su.
Premijer USK Mustafa Ružnić (NES) je izjavio da su vlasti USK ozbiljno shvatile informacije o izvlačenju oružja iz kasarne “Adil Bešić”.
“S obzirom na to da se oružje u izvlači u velikim količinama, građani su istakli da ih to podsjeća na princip izvlačenja oružja iz kasarni Bosne i Hercegovine početkom 90-ih godina, a svi znamo da je to bio početak scenarija okončanog genocidom u Srebrenici i pokušajem istrebljenja Bošnjaka i u ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine”, izjavio je Ružnić.
Nezadovoljan je zbog toga što nema reakcije nadležnih, prvenstveno onih zvaničnika koji se, kako je naglasio, nazivaju probosanskim. Poručio im je da se ponašaju po principu “selo gori, a baba se češlja”.
