Niskotarifni prijevoznik Wizz Air stoga privremeno preusmjerava neke rute prema Stuttgartu.
Aerodrom Stuttgart omogućit će letove na četiri nove destinacije, ali samo privremeno. Zbog građevinskih radova na aerodromu Basel, aerodrom Stuttgart privremeno će nuditi nove linije, pišu njemački mediji.
U planu četiri nova grada
Uskoro će biti u planu četiri nova grada.
Radovi na aerodromu Basel utječu na red letenja u Stuttgartu. Budući da se glavna pista na EuroAirportu Basel-Mulhouse-Freiburg, kojom zajednički upravljaju Švicarska i Francuska, obnavlja u dužini od 1,5 kilometara, letačke operacije tamo su značajno smanjene.
Niskotarifni prijevoznik Wizz Air stoga privremeno preusmjerava neke rute prema Stuttgartu.
Između 15. aprila i 20. maja Stuttgart će biti povezan s četiri odredišta u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.
Četiri nove destinacije od aprila
Oko mjesec dana ove dodatne letne veze bit će dostupne sa aerodroma Stuttgart:
Tuzla (Bosna i Hercegovina): od 15. aprila do 20. maja
Ohrid (Sjeverna Makedonija): od 15. aprila do 20. maja
Banja Luka (Bosna i Hercegovina): od 16. aprila do 19. maja
Niš (Srbija): od 16. aprila do 19. maja
Letovi za Tuzlu polazit će pet puta sedmično tokom ovog razdoblja, a za Ohrid tri puta sedmično. Rute Stuttgart – Banja Luka i Stuttgart – Niš letjet će četiri puta sedmično, prenosi Fenix magazin.
Wizz Air nudi letove iz Stuttgarta za istočnu Europu, pišu njemački mediji. Odredišta obično uključuju veće gradove poput Budimpešte, Skoplja, Tirane, Sofije i Bukurešta.
Broj poginulih u željezničkoj nesreći u Španiji, kada su dva voza iskočila iz šina porastao je na najmanje 24, a povrijeđeno je 100 osoba, od kojih 25 teško, saopćila je sinoć španska Civilna Garda.
Nesreća se dogodila sinoć oko 19.45 sati u gradu Adamus u južnoj španskoj pokrajini Andaluzija, kada je voz iz Malage za Madrid iskočio iz šina i upao na suprotni kolosjek gdje se nalazio voz koji je iz Madrida išao za Uelvu, što je dovelo do toga da i drugi voz iskoči iz šina.
Uzrok iskliznuća iz šina trenutno nije poznat. Jedan od poginulih je i mašinovođa, prenosi El Pais.
Andaluzijska regionalna vlada zatražila je intervenciju Vojne jedinice za vanredne situacije kako bi pomogla u spasilačkim naporima, a izvori iz Vladine delegacije potvrdili su da je vojni kontingent već na putu do tog područja.
Gradonačelnik Adamusa Rafael Moreno prvi je stigao na mjesto nesreće s lokalnom policijom.
On je za El Pais rekao da vjeruje da sudar dva voza nije bio čeoni, već bočni udar, jer nije vidio nikakve smrskane vagone.
Saobraćaj brzih vozova između Madrida i Andaluzije nakon nesreće je obustavljen, a svi vozovi koji su bili u tranzitu preusmjereni su na svoje mjesto polaska, prenose agencije.
Zakon o zaštiti osobnih podataka u Bosni i Hercegovini, objavljen 28. februara 2025. godine, službeno je počeo s primjenom u oktobru. Novi zakon je usklađen s europskom Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i donosi strože uvjete za prikupljanje, obradu i pohranu osobnih podataka, kao i jasna pravila o video nadzoru na radnim mjestima.
Odvjetnica Lana Sarajlić ističe da je zakon „u velikoj mjeri usklađen s najnovijom EU regulativom“ i uvodi niz novih obveza za pravne subjekte, uključujući imenovanje službenika za zaštitu podataka i obavezne pravne analize za procjenu rizika.
Najviše prijava zbog video nadzora
Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH navode da građani najčešće prijavljuju nezakonito postavljanje video nadzora u tvrtkama. Prigovori se najčešće odnose na nepostojanje obavijesti o kamerama ili nedostatak kontakt informacija odgovorne osobe. Agencija u tim slučajevima nalaže poslodavcima da obavijesti i kontakt informacije istaknu.
Video nadzor podrazumijeva prikupljanje vizualnih i zvučnih zapisa, koji se pohranjuju i predstavljaju obradu osobnih podataka. Njegova primjena mora biti zakonski propisana ili opravdana kao nužna mjera zaštite, uz poštivanje načina razmjernosti.
Prava radnika i ograničenja
Sarajlić objašnjava da snimanje radnika može biti zakonito samo ako su zaposlenici jasno obaviješteni i ako se nadzor provodi isključivo tamo gdje je to neophodno, primjerice radi zaštite imovine ili sigurnosti zaposlenika.
– „Sve mora biti precizno regulirano internim aktima. Neosnovano snimanje predstavlja povredu prava na privatnost“, istaknula je.
U slučaju sumnje na zloupotrebu, radnici se mogu obratiti poslodavcu ili izravno Agenciji za zaštitu podataka, koja može provesti postupak i izreći kazne.
Kazne do 100.000 KM
Za kršenje zakona predviđene su značajne novčane kazne. Pravna lica mogu biti kažnjena od 10.000 do 100.000 KM, dok odgovorne osobe u tvrtkama mogu dobiti kazne od 1.000 do 5.000 KM.
Agencija i odvjetnica Sarajlić upozoravaju da svaka kamera mora imati jasno definiranu svrhu, a postavljanje video nadzora mora biti pravno i etički opravdano.
Kombiteks iz Bihaća bio je decenijama jedan od najvećih i tehnološki najzaokruženijih tekstilnih sistema u bivšoj Jugoslaviji, a njegov razvoj, ratni opstanak i stečaj najbolje se mogu ispričati kroz profesionalni put Irfana Dedića (77), dugogodišnjeg tehnologa, tehničkog direktora i direktora predionice.
Irfan Dedić u Kombiteks je prvi put došao 20. juna 1966. godine, kao mladi stipendista fabrike, a iz nje je izašao tačno pola stoljeća kasnije – 20. juna 2016. godine. Tokom tog perioda prošao je gotovo sve ključne stručne i rukovodne pozicije, ostajući trajno vezan za industrijski sistem koji je obilježio ekonomski i društveni život Bihaća i šire regije.
“Nakon završenog drugog razreda Gimnazije u Bihaću, zahvaljujući stipendiji Kombiteksa, školovanje sam nastavio u Dugoj Resi, jednom od najvećih tekstilnih centara tadašnje Jugoslavije. Po povratku u Bihać zaposlio sam se u predionici kao tehnolog, gdje započinje moj profesionalni put u Kombiteksu, koji će kasnije obuhvatiti funkcije tehničkog direktora i direktora predionice”, prisjeća se Dedić.
Irfan Dedić u Kombiteks je prvi put došao 20. juna 1966. godine (Foto: FENA)
U vrijeme najveće ekspanzije Kombiteks je zapošljavao oko 5.850 radnika, od čega približno 3.500 u Bihaću, dok su ostali bili raspoređeni u pogonima u Cazinu, Bosanskoj Krupi, Bosanskom Petrovcu i Kulen Vakufu.
Samo predionica u Bihaću imala je oko 1.000 zaposlenih i radila je u četverobrigadnom sistemu. U tom pogonu dnevno se trošilo oko 40 tona pamuka, od čega se proizvodilo približno 30 tona prediva.
“Kombiteks je funkcionisao kao potpuno zaokružen industrijski sistem. Predivo iz predionice prosljeđivalo se tkaonicama, potom doradi, a zatim konfekcijama u više krajiških gradova. Proizvodni program obuhvatao je predivo, sirove i gotove tkanine, konfekciju i dječiju odjeću, a roba se plasirala bez zaliha, uglavnom putem velikih partnera iz Italije i regionalnih tekstilnih centara”, priča zlatnu eru krajiškog tekstilnog giganta.
U okviru fabrike djelovao je i restoran društvene ishrane koji je dnevno pripremao do 3.500 obroka za radnike bihaćkog dijela sistema. Kombiteks je imao vlastitu ambulantu, vrtić, radnički klub, kotlovnicu, kao i savremeni prečistač otpadnih voda.
“Mjesečno smo trošili oko 40 tona boja i hemikalija, ali se ništa nije ispuštano direktno u Unu. Postojao je veliki prečistač voda, što je i tada bilo rijetkost”, naglašava Dedić.
Rat je prekinuo normalno funkcionisanje fabrike, ali Kombiteks nije prestao djelovati. Zbog nemogućnosti nabavke sirovina i rezervnih dijelova, organiziran je programirani stečaj po uzoru na pojedine slovenske firme, a dio sistema nastavljen je kroz Biteks.
“U ratnim uslovima organizirana je i namjenska proizvodnja, u kojoj su učestvovali najstručniji inženjeri i visokokvalifikovani radnici. To je bila ogromna sloga i odgovornost ljudi. Bez obzira na ratne okolnosti, svi su bili usmjereni ka jednom cilju da se grad održi i da sistem funkcioniše koliko je moguće”, prisjeća se Dedić.
Dedić učestvovao u rastu i razvoju kompanije (Foto: FENA)
Nakon rata uslijedili su pokušaji obnove proizvodnje, ali visoki troškovi uvoza sirovina, rezervnih dijelova i transporta onemogućili su povratak na prijeratni nivo. Konačno, 2007. godine proglašen je stečaj Kombiteksa, čime je formalno okončano pola stoljeća rada jednog od najvećih industrijskih sistema u Bosni i Hercegovini.
Dedić ističe da je stečaj, uprkos svemu, bio jedan od uspješnijih u regionu. Radnicima koji su stekli uslove za penziju odmah su uplaćeni doprinosi, dok su oni koji su potraživali svoja prava kroz sudske postupke uspjeli naplatiti oko 42,5 posto potraživanja, što je rijedak primjer u postsocijalističkim industrijskim tranzicijama.
“Kombiteks je bio sistem kakav danas više ne postoji, koncentracija znanja, struke i odgovornosti. Bio sam dio njegovog rasta, opstanka u ratu i zatvaranja u miru, i to je iskustvo koje nosim cijeli život i na koje sam ponosan”, kaže Dedić na kraju.
Dvije mlade nade Akademije nogometa Jedinstvo, Sean Harbaš i Ajdin Skalić, postali su novi članovi HŠK Zrinjski Mostar, jednog od najorganizovanijih i najuspješnijih nogometnih klubova u regiji.
Harbaš i Skalić, zajedno s Rekanovićem, boravili su proteklih sedam dana na probnom periodu u Mostaru, gdje su odradili niz treninga i nastupili u prijateljskoj utakmici. Nakon prikazanog, stručni štab i uprava HŠK Zrinjski izrazili su zadovoljstvo, te su Harbaš i Skalić zvanično dobili priliku da nastave svoj nogometni put u mostarskom klubu.
Kako portal “BiscaniNET” saznaje, treći igrač, Koja Rekanović, također je ostavio vrlo dobar utisak, a iz Zrinjskog je poručeno da ozbiljno računaju na njega u budućnosti, s obzirom na to da trenutno na njegovoj poziciji već imaju igrače, što dodatno potvrđuje njegov potencijal.
Trener pionira Akademije nogometa Jedinstvo, Mladen Šantić, istakao je da je prelazak dvojice igrača rezultat dugogodišnjeg rada i kontinuiteta.
„Dva igrača mojih pionira karijeru nastavljaju u HŠK Zrinjskom. Dobri rezultati naše akademije, a posebno igre protiv Hrvatskog dragovoljca i Škofje Loke, bili su snažna podloga da će ostati u Mostaru. Njihova forma bila je na vrhuncu i bio je to pravi trenutak da pokažu svoj talenat u jednom od najboljih klubova ovog dijela Evrope. Dugogodišnji odlasci Akademije nogometa Jedinstvo po Hrvatskoj, uz pređene hiljade kilometara, počinju se vraćati, a trud roditelja koji su ulagali u individualni rad i napredak djece urodio je plodom“, rekao je Šantić.
Dodao je i da su u razgovoru s trenerima HŠK Zrinjski naglašeni kvalitet i potencijal mladih igrača.
„Jako im je drago što su poslana kvalitetna djeca koja imaju znanje i karakter, a ne podobnost. Seanu i Ajdinu želim sve najbolje, a mi ćemo nastaviti put rada i organizacije kako bismo stvorili još djece koja će s ponosom odlaziti u najveće klubove širom svijeta“, poručio je Šantić.
Iz Akademije nogometa Jedinstvo istaknuto je da su ovakvi uspjesi potvrda kvalitetnog rada trenera, stručnog kadra i uprave, te dodatna motivacija za nastavak razvoja mladih nogometaša, uz poruku da će vrata akademije za njihove bivše igrače uvijek ostati otvorena.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je o aktuelnim geopolitičkim dešavanjima, poredeći aneksiju Grenlanda od strane Sjedinjenih Američkih Država s jednostranim proglašenjem nezavisnosti Kosova. Tom prilikom iznio je niz oštrih ocjena o stanju međunarodnog prava i odnosima velikih sila, naglašavajući da je današnji svijet, iako brutalniji, barem otvoreniji nego ranije.
U nastavku prenosimo cijeli tekst sa portala Blic, uz jezičku prilagodbu na ijekavicu:
Predsjednik Vučić rekao je da je međunarodno pravo srušeno, ali da je danas barem pošteno postavljeno. Dodao je da je ranije postojao „potuljeni razbojnički svijet u kojem razbojniku ne možete reći da je razbojnik“.
Predsjednik Aleksandar Vučić prokomentarisao je i posljednja dešavanja na geopolitičkoj sceni i slučaj aneksije Grenlanda od strane Sjedinjenih Američkih Država, praveći paralelu s jednostranim proglašenjem nezavisnosti Kosova.
Kako je rekao, ne želi da ugrozi Srbiju svojim mišljenjem koje bi se moglo razlikovati od „nekih mišljenja u Evropi“.
– Sramota me je nekih u našoj zemlji koji kažu: „Pa nije isto Kosovo i Grenland“. Pa kada ih pitate kako nije isto, kažu: „Pa znate, na Grenlandu niko nije sprovodio genocid protiv domaćeg stanovništva i tako dalje“. Pa nikada niko ni ovdje nije sprovodio genocid. I o tome ćutite kao zaliveni, zato što znate da ste sve lagali i obmanjivali. Zato što znate da će neko nekada morati da kaže: izvinite, Srbi, napravili smo najveću grešku – poručio je Vučić za Informer TV.
Kako je rekao, siguran je da „najveći dio njih zna kakvu su krupnu grešku napravili priznanjem Kosova i vođenjem cijelog postupka ka priznanju kosovske nezavisnosti do 2008. godine“.
– A to što neće da priznaju, to je druga stvar. A sada da mi pričate o Grenlandu i o tome kako Amerika brutalno narušava teritorijalni integritet – pa vi ste to s Amerikom, Klintonovom, radili od 1999. do 2009. godine. Deset godina ste to radili i nastavili da to radite. Brutalno. Samo što ste to uvijali. Razlika je u tome što Tramp to radi otvorenije pa kaže: „Meni ovo treba“, a vi niste rekli „meni ovo treba“, nego ste izmišljali humanitarne katastrofe i protjerivanje dva miliona ljudi preko Prokletija. Trudili ste se da nađete Lajbnicovo dovoljno opravdanje ili Lajbnicov dovoljan razlog da svoje laži pretočite u ekstremno političko i vojno djelovanje kako biste ostvarivali svoje političke i ekonomske ciljeve. Sada se više niko ni ne trudi – naveo je Vučić.
Dodao je da je „užasno vrijeme u kojem živimo“.
– Međunarodno pravo srušeno je u svim svojim aspektima. Ali je bar poštenije postavljeno. Bar nas manje lažu nego što su nas lagali prije 25 do 30 godina. Tada su nešto izmišljali, pa lažu, pa moraju da vam izmisle humanitarnu katastrofu, pa diktature, pa kršenja ljudskih prava… A sada nikoga više i ne interesuje kršenje ljudskih prava. Ma jok – treba mi, ima tamo nafte, ima tamo minerala. Koga briga – kazao je Vučić.
Ocijenio je da je „bolje ovo danas nego ono što su nama radili“.
– Bar je poštenije rečeno. Bar znate da imate posla s razbojničkim svijetom koji uzima ko šta stigne, gdje kako stigne, i nikom ništa. A ono ranije je bio potuljeni razbojnički svijet u kojem razbojniku ne možete reći da je razbojnik, nego morate da mu kažete da je spasilac. A on nosi i motku, i sjekiru, i pištolj u ruci – zaključio je Vučić.
U četvrtoj epizodi serijala „Jedinstvo kroz vrijeme“, emitovanoj na portalu BiscaniNET, jedan od gostiju je bio Hamdija Abdić – TIGAR, bivši i najuspješniji predsjednik NK „Jedinstvo“ Bihać, koji je govorio o nekadašnjem i sadašnjem odnosu Grada prema klubu, kao i o finansijskoj podršci sportu uopće.
Abdić je istakao da aktuelni gradonačelnik Bihaća i Gradska uprava danas izdvajaju značajna sredstva za NK „Jedinstvo“, ocijenivši da klub ima veliku podršku Grada. Međutim, naglasio je da ostaje otvoreno pitanje da li se ta sredstva dodatno koriste i multipliciraju kroz projekte i druge izvore finansiranja.
„Ovakvu podršku da smo mi imali u ono vrijeme, gdje bi nam bio kraj“, poručio je Abdić, podsjećajući na znatno skromnija izdvajanja u ranijem periodu.
Voditelj emisije Mahir Midžić tokom razgovora je konstatovao da je u vrijeme Abdićevog vladanja Grad za klub izdvajao svega oko 50.000 KM, na što se Abdić nadovezao dodatnim pohvalama aktuelnog gradonačelnika Elvedina Sedića, ističući da danas postoje sredstva, ali da su ključni konkretni programi i kvalitetni projekti.
Abdić se tom prilikom osvrnuo i na podatak da je Federacija BiH izdvojila oko 20 miliona KM za sport, naglasivši da takva sredstva otvaraju prostor za ozbiljan iskorak, ali samo uz jasnu strategiju i aktivno korištenje dostupnih mehanizama finansiranja.
Cijeli ovaj dio razgovora može se pogledati u emisiji od 1:19:40, gdje su detaljnije pojašnjeni stavovi i poruke iznesene u četvrtoj epizodi serijala „Jedinstvo kroz vrijeme“.
Nacionalni park Una učestvuje na međunarodnom sajmu turizma Ferien Messe Wien 2026 u Beču, gdje je tokom drugog dana sajma zabilježena velika posjećenost i interes brojnih posjetilaca za prirodne ljepote ovog zaštićenog područja.
Prema navodima iz Nacionalnog parka Una, na njihovom štandu ostvareni su brojni susreti i kontakti s turističkim profesionalcima i posjetiocima, a atmosfera je ocijenjena izuzetno pozitivnom.
Štand Nacionalnog parka Una posjetio je i Njegova Ekselencija Siniša Bencun, ambasador Bosne i Hercegovine u Republici Austriji, čime je, kako ističu iz ove ustanove, dodatno naglašena važnost međunarodne promocije prirodnog i turističkog potencijala Bosne i Hercegovine.
Iz Nacionalnog parka Una zahvalili su svim posjetiocima na interesu, te poručili da se raduju novim susretima i nastavku promocije na ovom prestižnom sajmu.
Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnom stanju lovstva na području Unsko-sanskog kantona, kao i o izazovima s kojima se lovačka udruženja susreću u svom radu. Poseban fokus stavljen je na mogućnosti unapređenja lovstva kroz jačanje institucionalne saradnje, unapređenje zakonskog okvira, očuvanje divljači i staništa, te odgovorno upravljanje lovnim resursima.
Sastanku su prisustvovali predstavnici Saveza lovačkih udruženja Unsko-sanskog kantona, lovačkih organizacija s područja kantona, kao i predstavnici Kantonalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
Ministar Hrnjić je istakao značaj lovstva kao važnog segmenta očuvanja prirodnih resursa, ali i njegov potencijal u razvoju ruralnih područja i održivog turizma. Naglasio je spremnost Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da, u saradnji s kantonalnim institucijama i lovačkim udruženjima, doprinese daljem razvoju i unapređenju ove oblasti.
Predstavnici lovačkih udruženja ukazali su na važnost kontinuirane institucionalne podrške i dijaloga s ciljem unapređenja lovstva u Unsko-sanskom kantonu, saopćeno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
(Bosna info)
Nakon sto sam potpisao instrukciju kojom je Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine dobila dodatnih 600.000 KM za provođenje ponovljenih izbora u Republici Srpskoj, ne mogu se oteti dojmu da se time saniraju posljedice, a ne rješavaju uzroci problema, rekao je danas zamjenik ministra finansija i trezora Bosne i Hercegovine Muhamed Hasanović.Da li je ovo tehničko pitanje ili ozbiljan udar na izborni integritet i pravni poredak?, istakao je Hasanović, dodavši:
“Ko je odgovoran za eventualnu izbornu krađu zbog koje su izbori poništeni? Ko će odgovarati za 600.000 KM koje građani ponovo plaćaju? Da li su nadležni organi pokrenuli odgovarajuće istražne postupke? Da li je u ovom slučaju počinjeno krivično djelo i zašto još nema jasnih odgovora?”
Kao ključno pitanje, nakon jučerašnje ostavke “takozvanog premijera RS” Save Minića, naveo je:
“Da li smo posljednjih nekoliko mjeseci imali nelegalnu vladu Republike Srpske? Ako jesmo, šta to govori o pravnoj sigurnosti, ustavnom poretku i legitimitetu vlasti u RS? Bez utvrđene odgovornosti, ponovljeni izbori ostaju samo skupa korekcija tuđih propusta”.
Hasanović je potpisao odluku o finansiranju izbora nakon što Staša Košarac, ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) to nije htio učiniti.
Ponovljeni izbori za predsjednika RS-a održat će se 8. februara u 17 izbornih jedinica na 136 biračkim mjesta, nakon što je CIK utvrdio izborne krađe u korist Siniše Karana (SNSD) naspram protivkandidata Branka Blanuša (Srpska demokratska stranka).
