Vlada USK, na prijedlog Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta donijela je odluku po kojoj će pedeset studenata prvog i drugog ciklusa studija sa prebivalištem u ovom kantonu dobiti stipendiju za akademsku 2021/2022.godinu u iznosu od 300 KM.
Resorni ministar Almin Hopovac rekao je da je za ovu namjenu izdvojeno 150 hiljada maraka te da je iznos stipendije najveći do sada.
“Naša domovina treba ugledne univerzitete i fakultete. Obrazovne tvornice znanja i izvrsnosti iz kojih će zajednica primati energiju mladosti i ideje. Zato su u naprednom svijetu stipendije najbolja investicija u budućnost jedne ekonomski stabilne i progresivne zemlje”, kazao je ministar Hopovac.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, te Federalna direkcija robnih rezervi, a prema uredbi Vlade Federacije BiH danas je posredstvom Crvenog križ,a dopremilo 1.111 paketa humanitarne pomoći socijalno ugroženim građanima Unsko – sanskog kantona…
Podjela paketa počela dana u Bosanskom Petrovcu gdje je dopremljen 201 paket. Inače, kako smo saznali, podjela će se vršiti na osnovu spiskova Centara za socijalni rad u svim gradovima i općinama koji su ranije dostavljeni organizaciji Crvenog križa.
Pomoć je stigla i u Cazin i to 225 paketa, Bosansku Krupu gdje je isporučeno 70 paketa, zatim Bužimu 114 paketa, Ključu i Sanskom Mostu 130 i 90 paketa je dopremljeno u Veliku Kladušu. U gradski Crveni križ Bihaća stiglo je 149 paketa osnovnih prehrambenih namirnica koji će posredstvom Centra za socijalni rad biti distribuirani mjesnim zajednicama, a potom i krajnjim korisnicima.
Na državnom nivou je donesena odluka o produženju zabrane izvoza peleta koja je trebalo da istekne 24. septembra. Osim peleta, sada je ponovo zabranjen i izvoz drvnih briketa.
Vijeće ministara BiH je na vanrednoj telefonskoj sjednici danas donijelo Odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta, odnosno odluka je dopunjena i produžena do 31. oktobra 2022. godine s obzirom na to da je prethodna ubrzo isticala.
Također zabrana izvoza drvnih briketa je prvobitno bila zabranjena, no to je kasnije dopušteno posebnom odlukom, a nova današnja odluka ponovo obuhvata i ovu vrstu drvnih sortimenata.
Odluka je donesena u skladu sa inicijativama Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon što je utvrđeno da ranije donesenom odlukom nisu ispunjeni ciljevi njenog donošenja, koji se prvenstveno ogledaju u enormnom rastu cijena određenih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta.
Zabranom izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta razvrstanih u 13 tarifnih oznaka, uključujući i drvene brikete, žele se osigurati neophodne količine za prerađivačku industriju, otkloniti prijetnje od ozbiljne ili nepopravljive štete za šume u BiH i spriječiti kritične nestašice ogrijevnog drveta za stanovništvo i privredu te javne ustanove u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, prouzrokovane krizom na svjetskom tržištu energenata.
Po isteku roka primjene ove odluke, Vijeće ministara BiH će produžavati zaštitne mjere predviđene ovom odlukom, na prijedlog i na osnovu izvještaja Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, a sve do ispunjenja ciljeva uvođenja privremene zabrane izvoza.
Vijeće ministara BiH može preispitati primjenu ove odluke i prije isteka njenog važenja u slučaju ispunjenja ciljeva njenog donošenja, na osnovu dostavljenog izvještaja Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Odluka stupa na snagu danom donošenja i biće objavljena u Službenom glasniku BiH i službenim glasilima entiteta. Danom stupanja na snagu ove odluke prestaju da važe ranije donesene odluke o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrevnog drveta i proizvoda od drveta sa 67. vanredne sjednice, kao i njena izmjena sa 54. redovne sjednice Vijeća ministara BiH koja se odnosi na drvne brikete.
U selu Jasika u blizini Bihaća nalazi se kuća čija fasada privlači pažnju prolaznika te mnogi nerijetko zastanu kako bi je fotografisali.
Kuća se nalazi na putu koji od Bihaća vodi do graničnog prijelaza za susjednom Hrvatskom, a zbog fasade na kojoj je iscrtana zastava Bosne i Hercegovine privlači posebnu pažnju.
Plavo-žute nijanse nalaze se na svim zidovima kuće, a tu je i dodatak koji imitira izgled ljiljana.
Cazin.net je svojevremeno prenio da je njena izrada koštala 5.000 KM, a da je za nju bio zadužen majstor Derviš Kurić iz obližnjeg sela Muslići.
Porodična kuća je u vlasništvu Arifa Kurtovića, a njegov sin je za Cazin.net otkrio kako je fasada bila “priznanje nogometnoj reprezentaciji Bosne i Hercegovine”.
Program Manifestacije usnulog paraka “Jesen na Gelenderima 2022” počinje jesenjim defileom, radionicom i olimpijadom naših najmlađih, dok predvečerje prvog dana posvećujemo onim najstarijim sugrađanima i našim Zmajevima.
Sljedećeg gelenderskog dana uređeujemo pročelje Galerije “Enver Krupić”, a večer smo rezervirali za bh. muzičara Damira Imamovića.
Trećeg dana rasplesaće nas frontmen jednog od najutjecajnihih ex-yu rock bendova – “Galija”, a četvrtog dana ćemo otvoriti vrata Galerije “Enver Krupić” i ponovno bodriti naše Zmajeve.
Posljednjeg gelenderskog dana proglasićemo pobjednika fotokonkursa “Ljeto u Bihaću” i uživati u koncertu naše Nejre Karabegović i Muzičke omladine Bihać.
Oživimo usnuli park i pozdravimo dolazik jeseni u Grad na Uni, stoji u objavi “Kulturnog centra Bihać”.
Prema odluci Vlade FBiH danas je Muhamed Selimović, direktor bihaćke firme d.o.o “SMM” – Turija, isplatio financijsku pomoć svim svojim uposlenicima po 1080,00 KM.
Ovom prilikom želimo pohvaliti ovaj potez firme d.o.o “SMM” Bihać, te se nadamo da će i druge firme slijediti ovaj primjer.
VEZANO: Riješene dileme da li poslodavci mogu pomoć od po 1.080 KM isplatiti na rate ili odjednom radnicima
Poslodavci u Federaciji ne mogu na rate isplatiti 1.080 KM jednokratne pomoći radnicima, kako su tražili, već isključivo odjednom i to do kraja godine, potvrđeno nam je u Federalnom ministarstvu finansija.
Udruženje poslodavaca FBiH je tražilo donošenje fleksibilnije odluke o jednokratnoj pomoći da je mogu isplatiti radnicima na rate, da se raščlani da li 1.080 KM treba da dobije radnik koji je zaposlen, primjera radi, dva mjeseca i onaj koji radi šest mjeseci. Odgovoreno im je kako se pomoć treba isplatiti svima.
Isplata u više rata suprotna zakonima
Naime, u Uredbi Vlade Federacije BiH za pomoć stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena je sugerisano poslodavcima da kao pomoć isplate radnicima po 1.080 KM do kraja godine i navedeno je da ta pomoć neće biti oporezovana.
– Odredbama člana 19. Uredbe za pomoć stanovništvu propisano je da poslodavac može izvršiti isplatu jednokratne pomoći radniku, bez plaćanja poreza i doprinosa, kao vid dodatne podrške dohotku radnika usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, u visini do 1.080,00 KM isključivo na transakcijske račune radnika, i to najkasnije do 31.12.2022. godine, pri čemu se navedena novčana pomoć ne smatra plaćom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu – navode nam iz Federalnog ministarstva finansija i dodaju:
– Prema uvjetima Uredbe, poslodavac može jednokratno isplatiti novčanu pomoć svim zaposlenicima do kraja ove godine, a isplata ove pomoći u više rata bi bila suprotna odredbama Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, a to bi značilo da se u takvim slučajevima moraju obračunati porezi i doprinosi.
Zatražili smo komentar Adnana Smailbegovića, predsjednika Udruženja poslodavaca FBiH.
– Apsolvirali smo da pomoć ne možemo isplatiti na rate. Nakon toga nas je interesiralo da li svima moramo isplaćivati 1.080 KM isto. U jednom tumačenju koje su poslali Bihaćkoj pivovari su jasno napisali da se mora isplatiti svim radnicima i da se svima isto treba isplatiti, ako se isplaćuje i to odjednom – govori nam Smailbegović
Upitali smo i šta sada.
– Ništa! Tako se trebamo ponašati. Ko hoće isplatiti, to će uraditi, ko neće, ne mora i tema je završena. Ja sam to tako rekao i premijeru, svima ostalima. Time će značajno smanjiti broj korisnika. Puno bi više radnika dobilo tu pomoć kada bi bila ta fleksibilnost veća. Ovako će oni to prepoloviti. To je na njima. Smanjit će se broj konzumenata – odgovara Smailbegović.
Poslodavac može isplatiti 100 KM, 700 KM, 1.080 KM, pa i 25 KM
Pojasnio je šta znači kada je 1.080 KM neoporezovano, kolika je to ušteda za poslodavce.
– Porez na to bi bio 65 do 70 posto. To je značajna ušteda ako se ne oporezuje. Ipak, to je jednokratna pomoć koja nije obavezna i sa ovom fleksibilnosti koju smo mi tražili, moglo se olakšati kompanijama da što više isplate. Ovako… Lakše je isplatiti četiri puta po 200 KM nego odjednom 800 KM. Imate vi situacija gdje imate radnika koji rade mjesec, dva, tri. Nije isto da njemu date isto kao i onom koji radi više godina.
Imate vi radnike koji imaju visoke plaće dvije-tri hiljade KM. Nije uredu i njemu i onome ko ima 600-700 KM isplatiti 1.080 KM. Mi bismo se možda odlučili da tim sa manjim primanjima isplatimo više, a ovima manje. Ovako svaki poslodavac će odlučiti – kaže Smailbegović.
Prokometirao je i stuaciju koju imamo na terenu, a to je da su pojedine javne kompanije isplatile 70 posto od 1.080 KM.
– Može i tako jer 1.080 KM je maksimalan iznos. Poslodavac može radnicima isplatiti hipotetički po 100 KM, 700 KM ili po 25 KM. Odluka je tako koncipirana. Nije to mjera koja će ostati neiskorištena i nezapažena. Međutim, ovakva kakva jeste će smanjiti broj konzumenata, ali Bože moj, tako je kako je – kazao nam je Smailbegović.
Naime, kako tvrdi na svome FB profilu jedan Cazinjanin, pred Kortom jutros oko 8:30 ukraden je čep sa branika. Bila je policija i vraćene kamere iz Korta zna se ko je…
“Čovjek je iz čaršije, ima istog audija ko moj… da ga ne bi prozivao imenom bolje da vrati čep, da se ne sramoti jer ga svi znaju, kamere su sve zabilježile kako skida sa mog audija i stavlja na svog”- objavio je razočarani sugrađanin, uz sliku svoga automobila sa registarskim tablicama.
Nadamo se da će se ovaj slučaj brzo završiti, da će čep biti vraćen i da više nećemo imati ovakve situacije i iskustva.
Dan obrtnika u Unsko-sanskom kantonu ustanovljen je 2018. godine za sve bez obzira kakvu djelatnost obavljali.
Ove godine po prvi put je i obilježen, zvanično, u okviru manifestacije kojoj su pored predstavnika federalne i kantonalne Obrtničke komore, prisustvovali brojni obrtnici iz Unsko-sanskog kantona.
Dan obrtnika Unsko -sanskog kantona kojem je prisustvovalo više od 200 obrtnika je između ostalog bio i prilika da se razgovara o svim problemima sa kojima se suočavaju obrtnici na području našeg Kantona…
Samo 65 kvadratnih metara u privatnom vlasništvu uzrok je blokade izgradnje ll faze radova na devijaciji puta Petog korpusa, koje izvode Ceste Federacije.
Nakon godinu dana zastoja u narednom periodu radovi bi trebali biti nastavljeni.
Konačnu odluku o tome donijet će Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, sa zahtjevom za ulazak u posjed, čime bi se omogućio nastavak radova eksproprijacije Cestama Federacije na ovoj putnoj komunikaciji.
Inače, Svjetska banka finansira ovaj projekt sa dva miliona maraka, a rok za utrošak sredstava je 30. novembar ove godine.
U Gradu Bihaću otvoren je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava osobama iz dijaspore koje su već pokrenule ili žele pokrenuti biznis u Bosni i Hercegovini. Ukupni raspoloživi fond za podršku osobama iz dijaspore za pokretanje poslovnog poduhvata u Bihaću iznosi 80.000 KM. Sredstva sufinansira Grad Bihać u iznosu od 40.000 KM (50%), a zahvaljujući lokalnim vlastima koje unapređuju poslovni ambijent u Bihaću, sve je veći interes za investicije u ovom gradu.
📈 Zašto investirati u Bihaću?
Bihaćka regija, bogata izvorima, potocima i rijekama prepoznatljiva je po Bihaću, zapadnoj kapiji Bosne i Hercegovine na jugoistočnoj granice Europske unije. Zahvaljujući dobroj povezanosti sa regijom, iz Bihaća za manje od dva sata možeš stići u Beč, Budimpeštu, Ljubljanu, Rijeku i Zagreb. U gradu se nalaze dvije poslovne zone; Ripač na čijoj infrastrukturi se još uvijek radi i Kamenica, namijenjena za malo i srednje preduzetništvo sa trinaest poslovnih subjekata i pet građevinskih parcela slobodnih za potencijalne investitore.
Razvijen turizam stvara idealne uvjete za investiranje, a gradska uprava kreirala je ključne pretpostavke za razvoj turizma što je rezultiralo rastom ulaganja u sektor turizma i povećanjem zaposlenosti. Osim turizma, iznimno su razvijene drvna, metaloprerađivačka, poljoprivredna i prehrambena industrija.
Strategija privrednog razvoja grada fokusirana je na prirodna bogatstva i privredne resurse, geografski i geopolitički položaj, ljudske resurse, čistu životnu sredinu, planine i rijeku Unu. Povoljan geografski položaj, granica sa Europskom unijom, prirodne ljepote, šumska bogatstva i ljudski resursi neki su od razloga zbog kojih trebaš iskoristiti priliku i investirati u Bihaću.
