Sudeći prema onom što se uz ostalo kazalo o ovom načinu i modelu fuzije turističko-ugostiteljske ponude USK, radi se o prvoj fazi projekta a u narednim koracima bit će integrirano sve ono što je bitno za dalji rast i razvoj te promociju turizma na ovom području…
Cjelokupna turističko – ugostiteljska ponuda Unsko – sanskog kantona sada će biti na jednom mjestu, potpuno digitalizirana i na usluzi turistima. Radna verzija aplikacije ‘Visit USK’ predstavljena je danas članovima Turističkog vijeća koji su dali primjedbe i sugestije koje će voditi ka njenom unapređenju.
Implementator ovog projekta je Ministarstvo privrede, a kako je najavljeno u upotrebu, putem Google Play Store, trebala bi biti puštena kroz 20-ak dana.
Ovaj projekat je Ministarstvo privrde koštao 12.000 KM.
Nova školska godina počinje 1. septembra, a za prvačiće to je novo, važno poglavlje u njihovom životu. O adaptaciji, promjenama koje polazak u školu sa sobom nosi razgovarali smo sa Nerminom Vehabović-Rudež, psihologinjom i psihoterapeutkinjom koja nam je kazala da roditelji ne trebaju vršiti pritisak na svoju djecu već pustiti učitelje da rade svoj posao.
Vehabović-Rudež nam je kazala da se dijete prvi dan škole ponaša u skladu s onim kako je odgajano te kakvo je kao ličnost.
“Neka djeca su jedva dočekala da krenu u školu da bi bila velika jer možda imaju starijeg brata ili sestru, te rođake pa žele da ih prate. Neka djeca se plaše odlazaka u školu i odvajanja od roditelja jer nije napravljena neka separacija na vrijeme i zavisi od djeteta da li je povučenije i zatvorenije za kontakte sa drugim ljudima u svom okruženju. Uzbuđenje sigurno postoji, ali ono zavisi od očekivanja njihovih roditelja koji razmišljaju kako će se dijete snaći i ponašati te da li će ispuniti ono što žele. Ne treba ih ni previpe hvaliti da će biti najbolji jer se djeci stvara pritisak neće imati prostora za grešku, ali ne treba ni školu predstavljati ni kao jednu vrstu zabave jer će onda to shvatati kao neozbiljnost. Dobro bi bilo da u razredu dijete ima barem još jednog druga kojeg poznaje, ali generalno polazak u školu je stres za sve zato što je to sasvim jedna nova situacija”, pojasnila je Vehabović-Rudež.
Navela je i to da se početkom septembra u Centru za mentalno zdravlje se pojačava dolazak roditelja i djece.
“Zato što su roditelji uplašeni zbog reakcija djece koja često podrazumijevaju plakanje, negodovanje zbog odlaska u školu, žele da se igraju osjećaju da su pritisnuti i kažu da učiteljica nemaju vremena za njih i to obično govore jedinci ili oni koje su roditelji pažljivo njegovali pa onda očekuju da učiteljica samo njima posveti pažnju”, dodala je.
Kaže da ne posgtoji univerzalni recept za prilagodbu djeteta školi.
“Najbolje je da roditelj prepoznaje svoje dijete i da od rođenja do polaska u školu shvati kakvo je njegovo dijete i da u skladu sa njegovom ličnosti daje upute. Očekivanja roditelja su sada veoma velika. Mladi, moderni roditelji čitaju mnogo na internetu, imaju mnogo netačnih informacija pa se desi da su puno zabrinuti ili ipak previše opušteni pa kažu ‘da to nije ništa’. Ali nekako sva ta svoja očekivanja prenose na djecu koja već u prvom razredu počinju da se mjerkaju sa drugom djecu što nije neobično, ali to nije u onom zdravom smislu već su to takmičenja ko će biti bolji i uspješniji. Može se desiti u razredu da postoje djeca različitih sposobnosti, emotivne zrelosti, ali i finansijskoj stanja. U tome se dijete treba snaći, ali pomagači su roditelj i učitelj. Generalna je uputa da roditelji puste učitelje da rade svoj posao te da smanje očekivanja od djece. Mnogo je faktora koji utječu na napredovanje djeteta u školi počevši od emotivne zrelosti, preko načina na koji mu učitelj prenosi znanje, zatim do onoga što se govori u njegovom porodičnom okruženju i sl., međutim, intervencija roditelja da dijete mora postizati uspjeh, da ništa od petice nije adekvatno je pogrešno. Ako je dijete uspješno u školi to je njegov uspjeh, treba sam da se razvija, ai roditelj mora razvijati strukturu, podržavati ga, ali ne pritiskati”, istakla je psihologinja.
Plakanje, nesanice, bolovi u stomaku, glavobolje, noćne more su simptomi koji ukazuju na to da djetetu nije baš najugodnije u školi.
“Ali to su i adaptacijski simptomi, ne treba odmah paničiti. Roditelj se može obratiti psihologu ili pedagogu. Može čak otići i na konsultacije bez djeteta, ali se onda nakon toga prati ponašanje i ako se nastave takvi simptomi onda i dijete treba doći na razgovor te se dalje utvrđuju aktivnosti koje će poboljšati to stanje. Dakle, roditelji, pratite svoju djecu, ali nemojte dizati paniku. Imajte razumijevanja za njih i konsultujte se sa stručnim osobama u slučaju problema. Samo zamislite da li ste vi kao roditelj u novoj radnoj sredini sretni odmah na početku. Znaju vam se dešavati mučnine, nervoza, stres, strah ali sve je to proces adaptacije. A odrasle ste osobe. Zamislite kako je onda djeci u novoj sredini i novoj školi dok se ne naviknu. Taj proces adaptacije traje različito. Kod neke djece to je za 15 dana, mjesec, ali najčešće do pola godine. To je nekada optimalni period. Roditelji se ne trebaju stresirati, trebaju biti strpljivi i to je suština. Svaka promjena se prihvati samo je potrebno vremena i da svojoj djeci daju podršku bez bilo kakvog pritiska”, zaključila je Vehabović-Rudež.
Vlada Unsko-sanskog kantona, kroz programe Ministarstva privrede, realizirala je ovogodišnje programe poticaja privrednicima. Kroz 2 programa, program podrške subjektima male privrede sa 4 poticajne mjere isplaćeno je 5,2 miliona KM uz program poticaja razvoja turizma sa 2 poticajne mjere još 1,3 milion KM, te ukupni iznos poticaja realnom sektoru iznosi 6,5 miliona KM.
Programi poticaja u prethodnoj godini su se pokazali primjerom dobre prakse te je uz Program poticaja razvoja male privrede ove godine, po prvi put, osmišljen i poseban program poticaja za razvoj turizma.
– Na ovaj način implementiramo strateške ciljeve jačanja privrede Unsko-sanskog kantona i naše domovine Bosne i Hercegovine u cjelini, kaže premijer USK Mustafa Ružnić.
Ministrica privrede Samra Mehić ističe da je sa današnjim danom izvršena isplata poticaja za sve korisnike programa privredi i poticaji po novom programu za razvoj turizma, te je ukupno isplaćen iznos od 6,5 miliona KM za 450 korisnika, koji su sa projektima aplicirali na javne pozive Ministarstva.
– Ovo je značajan poticaj realnom sektoru na području našeg Kantona i vjerujem da će praksa, koju je Vlada USK započela u prethodne dvije godine, biti konkretan podstrek za pokretanje novih poduzetničkih projekata, kaže ministrica privrede u Vladi USK, Samra Mehić.
IZJAVE:
Premijer USK Mustafa Ružnić
Ministrica privrede u Vladi USK Samra Bosnic-Mehic
Ovogodišnji Bijeljina Handball Cup, najveći rukometni turnir za mlađe dobne kategorije, ponovo je opravdao očekivanja mnogobrojnih učesnika. Da se radi o najvećem turniru govori i činjenica da je u 8 kategorija češće u 2022. godini uzelo preko 60 ekipa iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Mađarske i dr.
Historijski uspjeh cazinskog rukometa, kada su u pitanju omladinske kategorije, ostvario je naš Rukometni klub „Cepelin“ Cazin.
Otputovali su na turnir u tri različite kategorije što u ranijoj praksi cazinskih RK nije bilo, a osvojene dvije šampionske krune i jedna brončana medalja je jedan novi nivo koji će teško biti prevaziđen. Ostvareni rezultat koji zaslužuje najiskrene čestitke.
RK „Cepelin“ Cazin je pod vodstvom trenera Elmira Šepića, Amara Omanovića i Mirnesa Rekića nastupio u kategorijama dječaka rođenih 2010., 2008. i 2006. godine., a postignuti su sljedeći rezultati:
Dječaci rođeni 2010. godine
RK „Cepelin“ Cazin – RK „Krajina“ Cazin 12 : 4
RK „Cepelin“ Cazin – RK „Bijeljina“ Bijeljina 10 : 8
RK „Cepelin“ Cazin – RK „Kozara“ Gradiška 12 : 6
RK „Cepelin“ Cazin – RK „Gradačac“ Gradačac 13 : 1
Bez i jedne izgubljene utakmice osvojeno je 1. mjesto i zlatna medalja, a mladi ljevoruki Cazinjanin Tarik Hepić osvojio je titulu najboljeg igrača i strijelca Turnira.
Dječaci rođeni 2008. godine.
RK „Cepelin“ Cazin – RK „Drina“ Zvornik 18 : 8
RK „Cepelin“ Cazin – RK „Loznica“ Loznica 19 : 10
RK „Cepelin“ Cazin – RK „Glasinac“ Gornji Milanovac 8 : 13
RK „Cepelin“ Cazin – RK „Mladost“ Niš 14 : 6
Sa tri pobjede i jednim porazom kao drugoplasirana ekipa izborila je plasman u polufinale
POLUFINALNA UTAKMICA
RK „Cepelin“ Cazin – RK „Bijeljina“ Bijeljina 17 : 15
FINALNA UTAKMICA
RK „Cepelin“ Cazin – RK „Mladost“ Čačak 20 : 15
Odličnom igrom u oba pravca mladi Cazinjani osvojili su zasluženo 1. mjesto i zlatnu medalju, a za najboljeg igrača i strijelca Turnira proglašen je Ismar Dervišević
Dječaci rođeni 2006. godine i mlađi.
RK „Cepelin“ Cazin – RK „Spartak“ Subotica 28 : 19
RK „Cepelin“ Cazin – RK „Bijeljina“ Bijeljina 10 : 10
RK „Cepelin“ Cazin – RK „Drina“ Zvornik 20 : 14
RK „Cepelin“ Cazin – RK „Konjuh“ Živinice 4 : 11
Sa dvije pobjede, jednim neriješenim rezultatom i jednim porazom, ukupan plasman odlučivala je gol razlika. Cazinski Cepelin sa dva gola manje u odnosu na RK „Bijeljina“ Bijeljina osvojio je 3. mjesto i brončanu medalju, a Ermin Samardžić proglašen je za najperspektivnijeg igrača Turnira.
Rukometni Klub „Cepelin“ Cazin čestita domaćinu na odličnoj organizaciji Turnira, čestitamo protivnicima na fer i korektnoj igri kao i svim ekipama na ostvarenim rezultatima. Veliko hvala roditeljima cazinskih šampiona koji su najveća podrška u radu Kluba.
Također, zahvaljuemo se i svim privrednim subjektima koji su u proteklom periodu podržali naš rad.
Iz Rukometnog kluba Cepelin pozivaju sve mlade dječake koji su zainteresirani da se bave rukometom. Informacije o treninzima mogu potražiti na facebook i instagram stranicama Kluba. Svi zainteresirani dječaci su dobro došli.
Foto: Izismile
Ovo su trebale biti sasvim obične fotke svakodnevnih situacija.
Srećom, svemir je imao drugačije planove pa se u pozadini odvila prava drama.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
(index.hr)
Proizvođači malina na području Unsko-sanskog kantona nezadovoljni su cijenom koju im nude ovdašnji otkupljivači, a koja se kreće od pet do šest maraka po jednom kilogramu.
Prema riječima Emira Mahmutovića, predsjednika Udruženja proizvođača jagodičastog voća USK, to je mnogo manje u odnosu na cijenu koja im je prvobitno ponuđena, a iznosila je 10 maraka po kilogramu.
“Ranije je dogovorena ova cijena i dogovor je bio da otkupna cijena prati onu u Srbiji. Međutim, oni su uzeli malinu, a sada nas uslovljavaju i nude mnogo manju cijenu nego što je u Srbiji. To je za nas neprihvatljivo, jer su troškovi proizvodnje višestruko povećani i ova cijena nije isplativa”, kaže Mahmutović.
Dodaje kako su dugotrajne suše značajno umanjile prinose, a procjene su kako će biti proizvedeno oko 30 posto manje u odnosu na planirano. “Prave kiše nije bilo oko dva mjeseca, a tačne gubitke ćemo procijeniti kasnije, jer nam predstoji još branje polke, koja kasnije dospijeva. Otkupljivači, odgovorno tvrdim, sve uspiju plasirati na tržištu po dobroj cijeni, a žele sada ekstraprofit preko naših leđa”, navodi Mahmutović.
On se nada kako će otkupljivači promijeniti svoj stav, a ukoliko se to ne dogodi, najavljuje kako će se svim sredstvima boriti za svoja prava.
Inače, proizvodnja malina na području Unsko-sanskog kantona doživljava posljednjih godina revitalizaciju, pa se ponovo obnavljaju malinjaci uništeni u proteklih nekoliko godina. Ono što je pozitivno jeste da je i ova kultura uvrrštena u sistem poticaja na području Unsko-sanskog kantona, pa proizvođači mogu očekivati pomoć i sa te strane.
Na području USK prije nekoliko godina, za vrijeme ekspanzije ove kulture, bilo je više od dvadeset hektara pod malinama, dok su sada procjene da se proizvodnja odvija na oko desetak hektara.
Sean Harbaš, dječak iz Bihaća koji ima samo jedanaest godina, već je primjer društvene odgovornosti svima. Tri godine se nije šišao da bi svoju kosu „poklonio“ prijateljici koja boluje od alopecije – bolesti opadanja kose.
„Prije tri godine odlučio sam da ću donirati kosu zbog svoje prijateljice koja ima opadanje kose i ja sam odlučio da doniram kosu“, kaže Sean.
Razlog zbog kojeg je odlučio donirati 30 cm svoje plave kose je veoma jednostavan:
„Da usrećim djecu koja imaju tu bolest.“
Kako Sean kaže, kolegica nije znala da će on svoju kosu donirati upravo njoj. To je, kaže, bilo iznenađenje.
Zavod za zdravstveno osiguranje Federacije ne pokriva troškove za medicinska pomagala ovakve vrste, upravo zbog toga je Udruženje Srce za djecu oboljelu od raka pokrenulo akciju Moja kosa – tvoja kosa. Cilj akcije je poboljšati emocionalno zdravlje kod djece koja su zbog bolesti ili nekih drugih razloga ostala bez kose.
„U toku trajanja ovog projekta, ukupno sada je to pet godina, imamo preko 10.000 donatora kose raznih uzrasta, od najmlađe donatorke od tri godine do 80“, ističe Atifa Buldić Bešić, pr menadžerica Udruženja Srce za djecu oboljelu od raka.
Izrada medicinske perike za djecu je dugotrajan proces, a da bi bila napravljena samo jedna perika potrebno je od 6 do 18 donatora i više od 50 sati rada. Seanova odluka treba biti poziv svima da se priključe akciji doniranja kose i, baš kao i on, stave osmijeh na nečije lice.
Otvaranje i prvo spuštanje je uživo na FB-u prenosio jedan od roditelja, a nakon što je snimka postala viralna – tobogan je ekspresno zatvoren, objavio je portal “Index.hr”.
13 ljudi nije moglo vjerovati svojim ušima kada su čuli ove bisere
Nećete znati biste li se smijali ili plakali. A uz to bi vas moglo zaboljeti čelo od stalnog lupanja rukom po njemu.
“Baš lijepo od krava što su razvile vime da ljudi mogu piti njihovo mlijeko”
“Nije mi jasno kako je klima na Aljasci i na Havajima toliko različita kada su ovako blizu na karti”. Bila je riječ o ovakvoj karti:
Kad sam preselio iz Teksasa na Havaje, iznenađujuće puno ljudi me pitalo koliko dugo sam vozio. Mislili su na auto.
Prijateljica je dvadeset godina živjela u uvjerenju da je štakor ženka od miša.
Poznanik me pitao: “Kako je tip koji ti je donirao srce za transplantaciju”
“Zanimljivo kako koza ostane koza na farmi, a u divljini se pretvori u jelena”. Nisam se ni trudila objašnjavati da to nema veze sa zdravim razumom.
Profesorica na zamjeni nam je jednom rekla da je Mjesec veći od Sunca i zato ga prikrije kada je pomrčina.
“Kosti su napravljene od drveta”
“Uvijek mi je bilo fascinantno kako su dobro pripitomili morske pse za potrebe snimanja filma Ralje”
Ma kakvi ravnozemljaši, kakvo išta, ja imam poznanika koji ne vjeruje u KISIK!
“Ja ne jedem kokošja jaja nego ona obična, iz dućana”
Prijateljica je mislila da vjetar nastaje jer se grane stabala pomiču, a ne obrnuto.
“Muškarci imaju jedno rebro manje jer je Adamu oduzeto rebro kako bi mogla nastati Eva”
Foto: Instagram
Izgleda da vozač živi u nekom obrnutom svijetu.
13 ljudi nije moglo vjerovati svojim ušima kada su čuli ove bisere
Nećete znati biste li se smijali ili plakali. A uz to bi vas moglo zaboljeti čelo od stalnog lupanja rukom po njemu.
“Baš lijepo od krava što su razvile vime da ljudi mogu piti njihovo mlijeko”
“Nije mi jasno kako je klima na Aljasci i na Havajima toliko različita kada su ovako blizu na karti”. Bila je riječ o ovakvoj karti:
Kad sam preselio iz Teksasa na Havaje, iznenađujuće puno ljudi me pitalo koliko dugo sam vozio. Mislili su na auto.
Prijateljica je dvadeset godina živjela u uvjerenju da je štakor ženka od miša.
Poznanik me pitao: “Kako je tip koji ti je donirao srce za transplantaciju”
“Zanimljivo kako koza ostane koza na farmi, a u divljini se pretvori u jelena”. Nisam se ni trudila objašnjavati da to nema veze sa zdravim razumom.
Profesorica na zamjeni nam je jednom rekla da je Mjesec veći od Sunca i zato ga prikrije kada je pomrčina.
“Kosti su napravljene od drveta”
“Uvijek mi je bilo fascinantno kako su dobro pripitomili morske pse za potrebe snimanja filma Ralje”
Ma kakvi ravnozemljaši, kakvo išta, ja imam poznanika koji ne vjeruje u KISIK!
“Ja ne jedem kokošja jaja nego ona obična, iz dućana”
Prijateljica je mislila da vjetar nastaje jer se grane stabala pomiču, a ne obrnuto.
“Muškarci imaju jedno rebro manje jer je Adamu oduzeto rebro kako bi mogla nastati Eva”
