– Izgradnja aerodroma u Bihaću je izuzetno značajna za razvoj turizma i privrede Bihaća i USK.

Ukoliko se radovi budu odvijali planiranom dinamikom već u narednoj godini trebala bi biti završene prve faze izgradnje aerodromske zgrade i piste u dužini 1.200 metara, osvjetljenje, radarsko praćenja, te elevator za prilaz aviona.

Na ovom dijelu piste mogli bi slijetati manji avioni koji prevoze oko 70 putnika. Potrebna sredstva u visini od 25 miliona KM osigurala je Vlada FBIH. Riječ je generacijskom projektu krucijalnog za razvoj turizma i privrede Bihaća i USK.

Ukupna vrijednost projekta izgradnje Aerodroma u Bihaću je oko 130 miliona KM. Do sada je od strane Vlade FBIH osigurano 35 miliona KM, a za investiranje i različite vidove koncesionarstva zainteresirani su investitori iz Turske, Ujedinjenih arapskih Emirata i drugih država sa Bliskog i Dalekog istoka.

(rtvusk.ba)

U Prihvatnom centru “Lipa“ počela je vakcinacija migranata i izbjeglica koji borave u šatorskom naselju. Prema podacima DRC-a, nakon provedenog anketiranja, na vakcinaciju su pristala 264 migranta.

Inače, ovo je treća i ujedno posljednja vakcinacija ove populacije u kampovima u USK. Ranije je u kampu Miral vakcinu primilo 30 migranata a u Borićima 41.

Vakcinaciju na Lipi provodi medicinsko osoblje Doma zdravlja Bihać.

(Patria)

Građani USK već uveliko kupuju drva, pelet i ostali ogrijev, a jedan od razloga je niža nabavna cijena od one u hladnijim mjesecima.

Cijena ogrijevnog drveta u USK po kubnom metru kreće se od 80 do 85 KM. To je znatno manje u odnosu na prošlu godinu u kojoj se za ovu vrstu ogrijeva izdvajalo od 90 do 110 maraka.

Iako su cijene niže za većinu anketiranih građana one su, kako kažu i dalje visoke jer su uprkos brojnim poskupljenjima ovdašnja plaće i penzije ostale iste.

(rtvusk.ba)

Općinski sud u Bihaću donio je 12. jula ove godine rješenje kojim se obustavlja prekršajni postupak protiv freelance novinara i snimatelja Ajdina Kambera. Kamber je 20. aprila 2020. godine dobio prekršajnu prijavu od Policijske stanice Bihać zbog navodnog kršenja policijskog sata, koji je u to vrijeme bio na snazi po naredbi federalnog Kriznog štaba.

Kako je u obrazloženju sudskog rješenja naveo sudija Zlatan Dedić, Općinski sud u Bihaću je odlučio obustaviti prekršajni postupak jer je utvrđeno da je Kamber u vrijeme kada mu je izdat prekršajni nalog obavljao novinarske zadatke, a to je dokazao i policiji na licu mjesta pokazavši im novinarsku akreditaciju. Sud je također uzeo u obzir i presudu Ustavnog suda BiH kojom je usvojena apelacija određenog broja osoba o pravu na slobodu kretanja i narušenom pravu na privatnost, a nakon naredbi Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva kojima je, između ostalog, uveden policijski sat.

Novinara Ajdina Kambera je u ovom postupku zastupala braniteljica Jasmina Šarić Hasanović koju je angažovalo Udruženje BH novinari, putem servisa Linija za pomoć novinarima.

Od marta 2021. posredstvom advokatskog tima Linije za pomoć novinarima doneseno je sedam presuda i sudskih rješenja u korist novinara/ki.

Izvor: bhnovinari.ba

Ogrestin film žiri je opisao kao snažnu obiteljsku dramu suvremenog doba, osjećanja i razmimoilaženja tri generacije jedne obitelji, u kojoj su svi, ‘selimovićevski’ rečeno – na gubitku.”

Film “Plavi cvijet” Zrinka Ogreste osvojio je Grand Prix “Unska sirena” Avantura film festivala “Avant & Una” u Bihaću, a prikazuje se i u glavnom natjecateljskom programu 15. Fünf Seen Film Festivala u Münchenu, koji završava 31. kolovoza.

Ogrestin film žiri je opisao kao snažnu obiteljsku dramu suvremenog doba, osjećanja i razmimoilaženja tri generacije jedne obitelji, u kojoj su svi, ‘selimovićevski’ rečeno – na gubitku.”

Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) je izvijestio da je u konkurenciji za Grand Prix filmskog festivala “Avant & Una”, održanog od 20. do 25. kolovoza u Bihaću, bilo 40 filmova različitih rodova iz svijeta i regije.

“Plavi cvijet” se prikazuje i na 15. izdanju Fünf Seen Film Festivala – Filmski festival pet jezera, koji je namijenjen igranim, dokumentarnim i kratkometražnim filmovima iz srednje Europe.

Najnoviji Ogrestin uradak u srpnju je trijumfirao i na ovogodišnjem Pulskom filmskom festivalu, osvojivši Veliku Zlatnu arenu za najbolji film i Zlatne arene za najbolju režiju, glavnu žensku ulogu (Vanja Ćirić) te Nagradom kritike za najbolji film.

Svjetsku premijeru imao je na 43. Moskovskom međunarodnom filmskom festivalu u travnju ove godine na kojemu je osvojio treću nagradu publike.

U filmu glume Vanja Ćirić, Anja Šovagović Despot, Tea Harčević, Nikša Butijer, Doris Šarić-Kukuljica i Alen Liverić.

Ogresta za film potpisuje i scenarij, uz Ivora Martinića. Za kameru je bio zadužen Branko Linta, za montažu Tomislav Pavlic, oblikovatelj zvuka je Martin Semenčić, autori glazbe Dino Osmanagić i Kristijan Koščica, a kostimografkinja je Maja Merlić.

Snimljen je u produkciji Interfilma iz Zagreb te koprodukciji Zillion filma iz Beograda, a nastao je uz potporu Hrvatskog audiovizualnog centra i Filmskog centra Srbije.

(novilist.hr)

Ministar zdravstva Unsko-sanskog kantona Muris Halkić i direktor Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” Hajrudin Havić potvrdili su kako se bihaćka bolnica u vrijeme pandemije koronavirusa suočava i sa nedostatkom educiranog medicinskog kadra.

“Pomalo nam je već kritična situacija, s obzirom da nedostaje srednjeg medicinskog kadra educiranog da radi u COVID ambulantama, kao i anesteziologa, pa su postojeći prinuđeni raditi na više mjesta. Pokušat ćemo nešto učiniti po tom pitanju, jer je to u vrijeme početka četvrtog zaraznog vala zaista zabrinjavajuće”, rekao je kantonalni ministar Halkić.

Direktor bolnice Hajrudin Havić upozorio je i na povećan broj hospitaliziranih pacijenata zaraženih koronavirusom.

“Već imamo 11 pacijenata na COVID odjelu 1, ali i sedam osoba na intenzivnoj njezi. Svi slučajevi su izuzetno teški, tako da će ovaj četvrti zarazni val, čini mi se, biti izuzetno zahtjevan i za struku”, kazao je Havić.

Iz Zavoda zdravstvenog osiguranja USK najavili su neophodnu finansijsku pomoć, odnosno rebalans finansijskog plana kojim će pokušati osigurati dodatna sredstva za liječenje COVID – pacijenata, kao i određeni iznos novca za sanaciju nagomilanih dugova Kantonalne bolnice u Bihaću, što je potvrdio i direktor Zavoda Almir Lipovača.

(klix.ba)

Aerodrom u Bihaću stara je priča koja nikako da krene u realiziaciju. Ono što je do sada urađeno jeste da je određene lokacija i formirano javno preduzeće koje treba da rukovodi budućom zračnom lukom u Krajini.

Vlada Federacije BiH na jučerašnjoj sjednici donijela je odluku da dodijeli 25 miliona KM javnoj firmi Aerodrom Bihać.

Međutim, mnogi su idalje skeptični da će avioni nekad polijetati i slijetati u Bihaću.

Za Raport je o ovom projektu govorio premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić.

“Ova priča traje već predugo. Bila je pogrešno postavljena jer je sve bilo na Gradu Bihaću, a kanton nije bio uključen. Što je bilo pogrešno”, naveo je Ružnić.

On ističe kako je Vlada FBiH već bila uplatila 10 miliona KM na račun bihaćkog aerodroma.

“Šest miliona je otišlo na eksproprijaciju zemljišta, četiri na infrastrukturne radove. Nakon toga Vlada FBiH je obećala da će izdvojiti još 25 miliona, i evo donesena je odluka. Sad je bitno da taj novac dođe do Grada Bihaća i da se nastavi eksproprijacija. Do sada je otkupljeno 260.000 kvadrata, a treba 1.200.000 kvadratnih metara”, naveo je Ružnić.

Ružnić sa potencijalnim investitorima iz UAE

Međutim, ističe premijer USK, sad je prekretnica, odnosno od idućeg poteza ovisi kako će cijela priča završiti.

“Postoje dakle dvije opcije. Ili će Grad Bihać ići u eksproprijaciju zemljišta ili će krenuti u manje infrastrukturne radove. Postoji, naime, opcija da sa tih 25 miliona KM naprave manju pistu dužine 1,2 kilometra. Međutim, to je nedovoljno i samo bi upropastili projekt”, upozorava Ružnić.

On kaže kako je važnije otkupiti preostalo zemljište kako bi se gradile veće piste.

“Potrebno je otkupiti zemljište i dobiti sve potrebne dozvole za gradnju i krenuti u potragu za investitorom. Mi smo kao Vlada USK već pronašli investitore koje zanima ovaj projekt i dolaze iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Oni su spremni praviti veći aerodrom kakav Bihaću i Krajini treba. A to je pista od 2,4 kilometra i oni su rekli da su spremni na to”, navodi Ružnić.

Zbog toga Ružnić poziva Grad Bihać da idu u pravci koji može osigurati dolazak investitora.

“A mi ćemo im kao Vlada USK osigurati sve što je u našoj nadležnosti i pomoći ćemo toj projekt”, naveo je on.

Na kraju on ističe da bi najbolje bilo, a o čemu je već razgovarao sa potencijalnim investitorima iz UAE, da se uradi javno-privatno partnerstvo.

“Mi smo već razgovarali o tome i oni su spremni na to. Vlasnički udio bi se mjerio po ulaganju. Tako bi svi imali korist od ovoga, a najviše građani”, zaključio je Ružnić u izjavi za Raport.

(Raport.ba)

Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnic i zastupnica u Skupštini Unsko-sanskog kantona Ilda Alibegović primili su danas delegacije Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, delegaciju Hrvatskog nacionalnog Vijeća, Sprsko građansko Vijeće i članove Foruma parlamentara BIH 1990.

Razgovarali su na temu platforme i pripreme izmjene Ustava BiH na koju temu ce biti odrzana večerašnja tribina.

USAID projekat “Diaspora Invest” ovog ljeta uspješno realizuje program mobilnosti za mlade iz bh. dijaspore – ljude koji pripadaju drugoj generaciji iseljenika, ali i za mlade koji su posljednjih nekoliko godina proveli na studiju ili radu vani.

Cilj programa je ohrabriti njihov dolazak u BiH te im pružiti priliku da pronađu nove poslovne perspektive u BiH. Jedna takva priča je i priča Ammara Liđana, rodom iz Bihaća, koji je završio poslovnu ekonomiju. Tokom studija je boravio na Univerzitetu u Mariboru u Sloveniji i na Univerzitetu u Grazu, saopćeno je iz USAID projekta “Diaspora Invest”.

– Još tokom dodiplomskog studija vidio sam šta znači studirati u inostranstvu i živjeti u inostranstvu, pa sam 2019. godine donio odluku da napustim BiH i otišao sam u Njemačku, u grad Paderborn. Epidemija je promijenila okolnosti, te sam počeo istraživati opcije koje imam. Pojavila se prilika pri USAID-ovom projektu “Diaspora Invest” da pronađem priliku u BiH. Istovremeno, upisao sam master studije online putem. Nakon što sam prošli semestar proveo u Mariboru, već naredni idem na Eskisehir Osmangazi Univerzitet u Turskoj. Dakle, stalna mobilnost vam nekako postane dijelom života, a ova prilika da se vratim u BiH i iskusim rad ovdje je nešto što će sigurno usmjeriti i moje razmišljanje o budućnosti. Dugoročno još nisam donio odluku o potpunom povratku u BiH, ali nikad se ne zna. Smatram da je život u BiH moguć, ali do ostvarenja cilja se lakše i brže dođe u inostranstvu – dodaje Liđan.

On smatra da mladi iz BiH imaju prilike za mobilnost i razmjenu prema vani.

“Iz moje perspektive studija u BiH, Sloveniji i Austriji, smatram da postoje različite mogućnosti u sve tri države. BiH je dio Erasmus+ mobilnosti, i Univerziteti nude opcije studija u državama skoro cijele Evrope, u potpunosti finansirano od strane Evropske Komisije. Pored Erasmus+ programa, postoje još i Erasmus for Young Entrepreneurs (Erasmus za mlade poduzetnike), CEEPUS program, kao i Mevlana program za studij u Turskoj. Ono što sam ja primijetio da je naprednije u Njemačkoj, Sloveniji i Austriji jeste da imate više mogućnosti za praksu ili rad tokom studija, kao i više privilegija/subvencija – napominje Liđan.

No, pored svih tih programa, kao posebno iskustvo ipak ističe DiaWorks Summer Internship.

On naglašava da zahvaljujući USAID-ovom projektu ima čast i mogućnost da provede mjesec dana u BiH i obavi praksu koju nikad nije imao mogućnost obaviti dok sam bio u BiH. Kompanija u kojoj obavlja praksu, kako je naveo, je Kendić stolarija iz Velike Kladuše na poziciji administrativnog službenika. Ovakav vid prakse i programa, smatra on, bi trebao biti integralni dio srednjoškolskog i visokoobrazovnog kurikuluma u obrazovnim institucijama u BiH te se i nada da će jednog dana i postati obavezan, gdje će svako imati priliku da prođe kroz ono što bi trebao biti sastavni dio učenja, a to je praksa.

– Ovim putem bih htio poručiti mladim ljudima u BiH da iskoriste svaku mogućnost koja im se nudi, studij, mobilnost, učenje stranog jezika, umrežavanje, rad na sebi, te da ne očekuju ni od koga ništa. Ukoliko nema opcija u BiH, ne plašite se mobilnosti i ne mislite da je svako kretanje ‘trajno’ i konačno. Napravite plan/cilj gdje se vidite za godinu, dvije, pet godina i radite sve da ostvarite taj cilj – zaključuje Liđan.

(FENA)

Bihać i Unsko-sanski kanton su bili domaćini međunarodne prijateljske utakmice između reprezentacija Bosne i Hercegovine i Slovenije u ženskoj kadetskoj selekciji – U17.

Podršku sportašicama izrazili su premijer Unsko-sanskog kantona, Mustafa Ružnić i zastupnica u Skupštini Unsko-sanskog kantona Ilda Alibegović.