Predstavnici Sindikata Policije Unsko-sanskog kantona (USK) izrazili su nezadovoljstvo zbog nedavnog smanjenja plate policijskim službenicima za 10 posto, te su već za 28. decembar najavili mirno protestno okupljanje u Bihaću.

“Plata je umanjena za 10 posto, a to umanjenje objašnjeno je i opravdano odredbama Kolektivnog ugovora. To je za nas neprihvatljivo, pogotovo jer je primjena Kolektivnog ugovora počela prije 13 mjeseci, dok su naše plate umanjene prije mjesec i po dana. Žalosno je i to što je takva odluka donesena u vrijeme povećanog obima poslova svih policijskih službenika i enormnog poskupljenja troškova života. Pokušali smo razgovarati s nadležnim ljudima, međutim kantonalni premijer i ministar financija USK nemaju razumijevanja ili ignoriraju sve naše pozive i apele da razgovaramo o mogućnostima za vraćanje visine iznosa ličnog dohotka na onaj od prije mjesec i po dana”, kazao je predsjednik Sindikata Policije USK Mahmut Alagić.

Ponovljeno je i kako je trenutna osnovica za platu policijskih službenika u Unsko-sanskom kantonu 295 KM, odnosno među najmanjima je u Federaciji BiH.

Osnovice za platu policijskih službenika u nekim drugim kantonima su za 30 ili 40 maraka veće, dok je nama i ovo što imamo izgleda “previše”. Pored svega toga, uočili smo i dugogodišnje greške kod obračuna plata na minuli rad i mislim da je zaista krajnje vrijeme da odgovorni za sve ove nepravilnosti napokon odgovaraju”, dodao je Alagić.

Policijski službenici u ovom dijelu BiH svoje će nezadovoljstvo izraziti 28. decembra, mirnim protestnim okupljanjem u Bihaću. Najavili su da će ukoliko ni nakon mirnih protesta ne bude adekvatne reakcije članova Vlade USK, njihove aktivnosti biti usmjerene prema realizaciji rigoroznijih mjera u borbi za ostvarivanje radničkih prava, odnosno generalnom štrajku.

(fena)

Samra Mehić, ministrica privrede u Vladi Unsko-sanskog kantona organizovala je danas sastanak sa sa predstavnicima JP Unsko-sanske šume kojem su prisustvovali i predsjednik Privredne komore USK Enes Ružnić i dopredsjedavajući Skupštine USK Nisvet Jusić.

Sastanak je tematski posvećen zaštiti domaćih proizvođača u drvoprerađivačkoj industriji te su analizirane sugestije iz realnog sektora i struke. Riječi je bilo i o kriterijima za raspodjelu sirovine u drvnoj industriji tokom 2021 godine kao i projekcijama za narednu godinu.

– Zaključili smo na ovom sastanku da prioritet u raspodjeli drvnih sortimenata, koje vrše Unsko sanske šume trebaju imati kupci sa područja Unsko sanskog kantona.

U procesu raspodjele sirovine trebaju se napraviti kriteriji u cilju stimulacije finalizacije proizvodnje, kazala je ministrica Mehić.

Ministarstvo privrede je stava da sektor drvne industurije ima razvojnu šansu u povećanju stepena finalizacije proizvoda od drveta, a preduvjet za to jest sigurno snabdijevanje sirovinom drvoprerađivačkih kapaciteta.

Ministarstvo privrede Vlade USK će u 2022. godini planirati i posebne poticajne mjere za razvoj drvne industrije i finalizaciju stepena proizvodnje a Privredna komora će, početkom 2022. godine, organizovati okrugli stol na temu Perspektive razvoja drvne industrije na području USK.

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo USK-a u protekla 24 sata testirano je ukupno 257 uzoraka, od čega je potvrđeno 30 pozitivnih na koronavirus.

U protekla 24 sata u gore navedenom broju novozaraženih, sa područja Bihaća je 13 osoba, Bužima šest, Cazina četiri, Ključa i Bosanske Krupe po tri, te jedna sa područja Velike Kladuše. Kada su u pitanju dva smrna ishoda u proteklom mjerenom periodu od posljedica oboljenja Covid-19, radi se o jednoj ženskoj osobi sa područja Cazina i jednoj muškoj osobi sa područja Bosanske Krupe.

Na Infektivnom odjelu Kantonalne bolnice hospitalizirana su 48 pacijenata, od toga je 12 pacijenata na intenzivnoj njezi.

U protekla mjerenom periodu izliječeno je 37 osoba (36 sa područja našeg kantonu i jedna osoba iz populacije migranata i izbjeglica).

Američki kutak i Centar za održivi razvoj „COR“ Bihać organizovali su četverodnevnu edukaciju na aktuelnu temu medijske pismenosti.

Dostignuti nivo medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini nije zadovoljavajući, rečeno je na završetku četverodnevne edukacije koja je upriličena u Američkom kutku, a koju je vodio Adis Nadarević, novinar i kolumnista. Kroz radionicu učesnicima je predočio trenutno stanje, te razmotrio razvojne potencijale u skladu sa definicijama i parametrima razvoja ove oblasti na nivou Evropske Unije, gdje se, kako potvrđuje sistem dobre prakse, medijska pismenost zagovara kao jedan od osnovnih mehanizama aktivnog građanskog sudjelovanja u društvenim procesima.

Mediji su veoma važni i ne samo u oblasti informisanja građana. Ne bi se trebali neodgovorno koristiti za širenje neistinitih sadržaja, govora mržnje ili za zloupotrebu ličnih podataka i korištenje autorskih djela bez dozvole. Kako bi se što bolje snašli u trenutnom stanju medija, potrebno je da građani imaju znanje i vještine, da poznaju tehnike provjere vjerodostojnosti izvora.

Neophodno je da nauče tražiti, vrednovati, koristiti, kreirati i plasirati informacije, a radi ostvarenja ličnih, društvenih i profesionalnih ciljeva, rečeno je uz ostalo na ovoj radionici.

Medijska pismenost, kako je naglašeno, povezana je sa osnovnim ljudskim pravima kao što su sloboda izražavanja i sloboda govora, te promoviše ljudska prava i podstiče građane na veću društvenu participaciju. Iza svega ovog leži nada da će se otvoriti opširnija rasprava o značaju medijske pismenosti za razvoj medija i društva.

Također se nadaju da će podstaknuti akademsku zajednicu, kreatore obrazovnih, ali i medijskih politika, te medijsku zajednicu, na veći angažman u razvoju medijske pismenosti.

(rtvusk.ba)

Muzej Unsko-sanskog kantona (USK) pod tim imenom egzistira od 1996. godine, a objedinjuje mnogo ranije osnovane Regionalni muzej Pounja i Muzej “Prvog zasjedanja AVNOJ-a”. Ova ustanova je zapravo današnji čuvar i baštinik skoro 70 godina kulturno-historijske i muzejske tradicije u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

“Regionalni muzej Pounja Bihać osnovan je 1953. godine kako bi se istraživalo, čuvalo i prezentiralo bogato kulturno-historijsko nasljeđe tog kraja. Muzej je djelovao na području sedam općina Bosanske krajine – Bihaća, Bosanskoga Grahova, Bosanske Krupe, Bosanskog Petrovca, Cazina, Titovog Drvara i Velike Kladuše. Današnja Javna ustanova Muzej Unsko-sanskog kantona u Bihaću predstavlja nastavak respektabilne muzeološke djelatnosti u kontinuiranom trajanju više od pola stoljeća – kazao je u razgovoru za Fenu v.d. direktora Muzeja Unsko-sanskog kantona Dino Dupanović.

On navodi da u okviru JU Muzeja USK djeluje više stalnih muzejskih postavki – Stalna muzejska postavka Prvog zasjedanja AVNOJ-a, Spomen soba Osme krajiške NOU brigade, Stalna muzejska postavka Vrhovni štab NOV i POJ u vrijeme Bihaćke republike i najznačajniji objekat koji je ostao od srednjovjekovnog Bihaća Kapetanova kula u okviru koje se nalazi pet stalnih muzejskih postavki.

Naglasio je kako je u toku dugogodišnjeg rada Muzeja formirano više odjeljenja: historijsko odjeljenje, arheološko, etnološko, umjetničko i dokumentarističko odjeljenje. U posljednjih nekoliko godina napravljeni su i značajni infrastrukturni pomaci, dok je za naredni period najavljen i skorašnji projekat renoviranja i adaptacije Izložbenog salona Muzeja USK.

– Uspjeli smo dobiti određena sredstva i završiti nekoliko izuzetno značajnih projekata, među kojima su stalne muzejske postavke Osme krajiške NOU brigade i Vrhovnog štaba NOV i POJ u vrijeme Bihaćke republike. Na ljeto smo opremili i otvorili Kapetanovu kulu, odnosno postavili smo pet stalnih muzejskih postavki. Riječ je o postavkama – Duhovna i materijalna kultura Japoda Pounja, Stari gradovi Unsko-sanskog kantona, Ključ Bosne je Bihać, zatim Kapetanova divanhana i Stari gradovi Unsko-sanskog kantona u djelima likovnih umjetnika. Ubrzo bismo trebali sve pripremiti i kroz maksimalno dva mjeseca završiti renoviranje našeg izložbenog salona – dodao je Dupanović.

Muzej USK u naredne dvije godine podsjetit će i obilježiti godišnjice nekoliko vrlo važnih historijskih događaja za građane ovog dijela BiH, ali i cijele države.

– Već smo krenuli s pripremama za obilježavanje 80. godišnjice Prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću. To stvarno moramo obilježiti posebnom privremenom muzejskom postavkom, kao i pratećim sadržajima, među kojima bi trebao biti i reprint knjige Bihaćka republika. Također, naredne godine obilježavamo i 30 godina od organiziranja otpora i osnivanja Petog korpusa Armije RBiH, pa ćemo se vjerovatno poslužiti i Ratnom zbirkom Petog korpusa koju posjedujemo. Nakon toga, 2023. godine obilježit ćemo 70. godišnjicu postojanja Muzeja i muzejskog rada na ovim prostorima. Radi se o obimnom poslu, tako da smo već krenuli s radom – riječi su v.d. direktora Muzeja USK Dupanovića.

Ponovljeno je i kako je pandemija koronavirusa uslovila značajno manji broj posjeta muzejskim postavkama, naročito kada su u pitanju posjetioci iz regiona. To se donekle normaliziralo u posljednjim mjesecima, međutim ono što posebno raduje je podatak da su sada sve češći gosti Muzeja mladi građani kantona i Bosne i Hercegovine.

federalna.ba/Fena

Prema zvaničnim podacima IRC-a, više od 40 miliona ljudi u 43 zemlje gladuje pod teretom teškog siromaštva i drugih neprilika. Ta brojka, kako govore zvanične informacije, nikada ranije nije bila veća. Također više ljudi nego ikad ranije, čak 80 miliona, prisiljeno je napustiti svoj dom zbog rata, nasilja ili ekonomskih problema. Najgora je situacija trenutno je u Afganistanu, Etiopiji i Jemenu a mnogo ne zaostaju ni druge države Afrike i Bliskog istoka…

U potrazi za boljim i sigurnijim životom brojni migranti i izbjeglice zaputili se ka Evropi. Na tom putu, tokom posljednje četiri godine, nalazi se naša država. Tačnije, Unsko – sanski kanton, gradovi Bihać i Velika Kladuša, koji su zbog svoj geografskog položaja, bili mjesta sa najvećim brojem ljudi u pokretu. Mnogi od njih su krenuli dalje, a neki su pak su još uvijek ovdje, zarobljeni između granica.

Uz Međunarodni dan migranata koji se danas obilježava podsjećamo na težak položaj u kojem se nalaze i pomoć koju trebaju. U decembru 2017. godine prvi migranti i izbjeglice su stigli u Unsko – sanski kanton, rutom preko Grčke i Srbije. U Bihać i Veliku Kladušu tada je stiglo tek nekoliko desetina ljudi u pokretu. Broj se povećavao iz dana u dan. U jednom trenutku 2019. i 2020. godine na ovom području je bilo i više od 10.000 migranata. Građani su bili u panici, uskraćeni za život na koji su navikli, vlasti izgubljene između ljudskosti, nadležnosti i zakona.

Slike i vijesti koje su ovdašnji mediji slali u svijet bile su na momente zastrašujuće. Požari, ubistva, pljačke, provale u objekte, život pod najlonima i u blatu u Trnovima, ljeto na Vučjaku i prošla zima na Lipi najteži su momenti migrantskog života ovdje. Tek ove godine država je preuzela odgovornost i počela bolje kontrolirati migracije.

(rtvusk.ba)