Nakon dva druženja održana u Startup studiju Bihaću i Startup studiju Banja Luka, sinoć (utorak 13.7.) je u Startup studiju Sarajevo održano treće okupljanje društvenih biznisa koje podržava Startup studio Fondacije Mozaik. Druženje pod nazivom Demo dan 2 u ova tri grada okupilo je mlade preduzetnike i preduzetnice koji vode 42 društvena biznisa širom Bosne i Hercegovine.

Prvo druženje održano je 6. jula u Startup studiju Bihać, gdje je gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić uručio nagrade dobitnicama i dobitnicima nagrada u okviru takmičenja #startupuj – prijavi svoju poslovnu ideju, koje se održalo za mlade na području Unsko-sanskog kantona. Prvo mjesto i novčanu nagradu od 800 KM na takmičenju osvojio je Adnan Toromanović sa idejom Podrum dizajn – concept store proizvodnja unikatnog namještaja, drugo mjesto i nagradu od 500 KM osvojila Iman Zulić sa idejom Iman Photography, dok je treće mjesto i nagradu od 300 KM osvojila Dalila Hajrulahović sa poslovnom idejom zdravih slastica Amal.

Na druženju mladih preduzetnika i preduzetnica u Startup studiju Banja Luka održanom 8. jula govorio je i Slaviša Blaženović, načelnik Odjeljenja za privredu i društvene djelatnosti Opštine Čelinac koja je u 2020. i 2021. godini podržala 15 malih biznisa mladih kroz Omladinsku banku Čelinac koju je osnovala Opština Čelinac u saradnji sa Fondacijom Mozaik. Na sva tri druženja, mlade preduzetnice i preduzetnici su imali priliku upoznati se novim servisima i prilikama koje Startup studio razvio u saradnji sa partnerskim organizacijama: “Gradimo ekosistem podrške za sve mlade koji žele razvijati svoje poslovne ideje. Zato nam je posebno važno što imamo partnere s kojima zajedno gradimo podršku prilagođenu potrebama svake mlade osobe koje želi da profesionalno uspije“ rekao je Dženan Šarić, direktor Startup studija Fondacije Mozaik.

Učesnice i učesnici sva tri Demo dana imali priliku upoznati se kreditnim programom Korak po korak koji je Startup studio razvio sa Sparkasse Bank. Predstavnici banke su upoznali male biznise sa jedinstvenom kreditnom linijom koja omogućava startupima do tri godine starosti posebne pogodnosti i pristup povoljnijim kreditnim sredstvima. „Sparkasse Bank BiH u 2021. godini fokus svog društveno odgovornog djelovanja stavlja na poduzetnički duh mladih i razvoj startup preduzeća. Vjerujemo da su ovakve inicijative koje potiču ekonomski oporavak zemlje od negativnih efekata pandemije Covid-19, ustvari i najbolji vid podrške zajednici. Sparkasse Banka želi dati vrlo konkretan doprinos i to ne samo kroz finansijsku podršku, podjelu svog znanja kroz mentorstva, nego i kroz specijalnu kreditnu liniju za startupe kroz program Korak po korak“, istakli su predstavnici Sparkasse Bank na događajima.

Pored informacija o kreditnom programu Korak po korak, mlade preduzetnice i preduzetnici su se upoznali sa programom podrške za razvoj e-commerce poslovanja koju je Startup studio razvio u saradnji sa Monri Payten i OLX koja omogućava malim biznisma lakše i jeftinije otvaranje digitalnih kanala prodaje. Orhan Gazibegović, menadžer za poslovni razvoj u Monri Payments o ovoj saradnji je rekao: „E-commerce još od vremena prije pandemija bilježi rast, a upravo je pandemija dovela do rapidne ekspanzije ovog značajnog segmenta i na našem tržištu. Mi smo prepoznali koliko je važno podržati startupe i male biznise da što adekvatnije odgovore na zahtjeve tržišta, te nam je velika čast objaviti uspostavljenu saradnju sa Startup studijem Fondacije Mozaik. Naš cilj je zajedno sa drugim partnerima maksimalno podržati mlade i razvoj njihovih biznisa“.

Do kraja prve polovine 2021. godine Startup studio je podržao 1381 tim mladih u razvoju njihovih poslovnih ideja, uložio u 170 prototipa te kroz partnerska ulaganja pokrenuo ili uložio u 168 društvenih biznisa mladih. Poziv za sve mlade osobe koje žele iskoristiti prilike koje nudi Startup studio je uvijek otvoren, a dodatne informacije su dostupne na www.startupstudio.ba ili zajedniciwww.lonac.pro. Prijave za program edukacije i kreditiranja Korak po korak moguće su i preko web stranice Sparkasse Bank www.sparkasse.ba.

(Avaz.ba)

Danas je na 15. sjednici GV Bihać usvojena inicijativa Elvire Selmanović, vijećnice Nezavisnog bloka o proglašenju “personama non grata”, osoba Petera Handkea, Emira Kusturice i Muharema Bazdulja.

“Peter Handke književnik je, nobelovac i negator genocida u Srebrenici, kao i njegovi prijatelji Muharem Bazdulj i Emir Kusturica.

Genocid u Srebrenici je nažalost najvažnija historijska istina koje se desila jednom narodu kojem i ja pripadam i jasno je da svaki normalan čovjek to osuđuje ali daleko veću težinu imaju konkretni potezi izvršnih i predstavničkih organa i sretna sam što su me moje kolege vijećnici podržali i što smo donijeli zaključak da ću Deklaraciju, zajedno sa stručnom službom GV pripremiti za prvu narednu redovnu sjednicu GV Bihać,” izjavila je vijećnica Selmanović.

Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, kazao je za N1 kako je situacija s migrantskom krizom bolja u tom kantonu, ali i da i dalje postoji nerazumijevanje vlasti za ovaj problem. Zbog nesuglasica na nivou USK-FBiH-BiH istakao je da se “često ponaša kao magare u magli”. Za migrantsku krizu je rekao da je “kao zemljotres koji ne može spriječiti”.

“To govorim za područje cijelog grada gdje je manji pritisak. Mi smo u 2019. godini imali grupe od po 200 migaranata i opsjedali su grad. S obzirom na to da nadležni bolje postupaju i vode ove postupke, situacija je poboljšana, radi se na unapređenju kampa Lipa. U Bihaću smo imali nekoliko divljih kampova pa smo na Štabu civilne zaštite donijeli odluku da poduzmemo čišćenje tih lokacija od smeća, a migrante smo izmjestili na druge lokacije”, istakao je Fazlić.

Oko 267 migranata je prebačeno u kamp Lipa jučer iz zapuštenog objekta Krajina-metal.

“Ostala je još veća grupa migranata u napuštenom objektu Energoinvesta, ali to je Sizifov posao jer ih prebacimo u Lipu i oni odu valjda zbog komunikacije zbog krijumčara. Situacija je u Lipi daleko bolja, imaju sve uslove za život i ima dovoljno mjesta za sve njih. Međutim, oni i dalje odlaze u napuštene prostore, u grad. Iako pravdaju svi da nemaju hrane, mislim da ne može biti gora situacija u Lipi od onih u šatorima i napuštenim objektima”, kazao je.

Divlji kampovi se ne mogu spriječiti

Kazao je da u ovakvim aktivnostima Grad Bihać troši svoj novac u velikoj mjeri.

“Ne može se nažalost spriječiti formiranje divljih kampova. To se samo mora fizički riješiti jer smo imali sitauacija da smo blindirali neke ulaze, iskrčili određena područja u šumama na poljima i kada je ljeto oni jednostavno prave više tih kampova. Kada je riječ o zimi nas najviše brine to što ništa nije urađeno na rasterećivanju Bihaća kada je riječ o migrantskoj krizi. Plašim se da kako zima dolazi da će biti problem s tim da nemamo gdje ljude smjestiti. Nije otvoreno dovoljno objekata, a sa svih strana dolaze ljeti u Bihać i onda mi koji smo najviše radili na stvaranju boljih uslova ispadamo nehumani”, naglasio je Fazlić.

U Bihaću je na divljim lokacijama trenutno oko 1.000 migranata.

“Generalno, sigurnosna situacija nije zabrinjavajuća i loša. Oni se često ponašaju kao vanzemaljci, traže hranu, vodu i slično nas ne primjećuju. Bilo je paljevina, određenih incidenata, ali to je uvijek tempirana bomba i stanje napetosti i mi ne možemo utjecati na to. Policija je iscrpljena, imaju loše uslove, a ovo sve već četiri godine traje”, naveo je.

Prepirka vlasti

Dodao je da je znatno bolja situacija i kada je riječ o državnoj i međunarodnoj pomoći.

“Sada je sve drugačije uređeno, ali me brine politička situacija jer je na kantonu jedna vlast u kojoj nema SDA, nego je NES lider. A na državnoj i federalnoj vlasti je glavna SDA, a meni je samo cilj da riješimo suštinske probleme, a nemamo koristi mi u gradu da se oni međusobno prepiru. Često problemi zbog toga proizilaze i ja se onda tu često ponašam kao ‘magare u magli’ jer bih volio da bude zajedništvo i da svi radimo na zajedničkom frontu. Ja se ovdje jednostavno ponašam kao da je zemljotres. Nisam ga prouzrokovao, ne mogu ga zaustaviti i mi jednostavno se možemo truditi naučiti živjeti s njim”, poručio je Fazlić.

Aerodrom Bihać – najvažniji projekat

Fazlić je govorio i o započetim projektima gdje je izdvojio i gradnju aerodroma u Bihaću te izgradnji cesta naglašavajući da je  sitakao da su započene određeni projekti kada je riječ potrebno u tom kontekstu održavati veze sa federalnim vlastima.

“Aerodrom je najvažniji i riječ je o projektu o 25 miliona KM, očekuje se da vlada usvoji taj utrošak sredstava i da se počne graditi pista. Ima i zainteresovanosti stranih investitora pa ćemo vidjeti da li ćemo i na taj način imati pomoć. Ima ljudi iz Dubaija, Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata koji bi željeli ulagati. Ukoliko bismo se svi potrudili da ovo završimo, pista od 1.200 metara bi mogla biti gotova početkom naredne, ali mislim da je realnije za dvije godine da bude gotova”, ispričao je Fazlić.

(N1)

Grad Bihać ove godine dodjeljivat će stipendije u iznosu od 40.000 KM.

U akademskoj 2021/2022. godini stipendirat će se 20 novih korisnika dodjelom stipendije redovnim studentima visokoškolskih ustanova koji studiraju na preddiplomskom (I ciklus) i diplomskom (II ciklus) studiju.

Dodijelit će se stipendije za deficitarna i ostala zvanja i to za deficitarna zvanja za prvu godinu studija: 5 stipendija, za deficitarna zvanja drugu i više godine studija: 5 stipendija, za ostala zvanja za prvu godinu studija: 5 stipendija i za ostala zvanja za drugu i više godine studija: 5 stipendija

Kako je istaknuto, akt kojim se utvrđuju deficitarna zvanja donosi gradonačelnik prije raspisivanja konkursa na osnovu podataka JU Službe za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona, a ako se ne prijavi dovoljan broj studenata deficitarnih zvanja, stipendije će se dodijeliti studentima ostalih zvanja prema utvrđenoj rang listi.

Visina stipendije utvrđuje se u mjesečnom iznosu od 200 KM po korisniku-stipendisti za deset mjeseci tekuće akademske godine.

Konkurs za dodjelu stipendija će se objaviti u jednim dnevnim novinama, na oglasnoj tabli Grada i na web stranici Grada.

Dobri i veliki ljudi ne odlaze zauvijek, oni ostaju u sjećanjima onih koje su zadužili svojom dobrotom, ljubavlju i poštovanjem.

Jedan od onih kojeg Cazin, Krajina, ali i cijela BiH pamte i neće zaboraviti je veliki čovjek, novinar, intelektualac, društveni radnik, suprug i otac, Mirza Sadiković. 

12. jula 2019. godine tužna vijest je pogodila sve one koji su poznavali Mirzu. Prestalo je da kuca njegovo dobro i veliko srce.

Na današnji dan, na Humcima u Bihaću je ukopan, a ispratili su ga veliki broj prijatelja, rodbine i poznanika.

Od tada, ne prođe ni sedmica, a da neko od njih ne objavi neke lijepe uspomene, priče i sjećanja na Mirzu Sadikovića.

Tako će biti i dalje, a ni mi nećemo dozvoliti zaborav čovjeka koji nas je sve zadužio i čijom smo dobrotom i blagošću bili počašćeni.

Neka mu Allah dž.š. podari najljepše mjesto u džennetu, a njegovoj supruzi, kćerki, unuci i cijeloj porodici podari sabur i snagu i da se sa ljubavlju i ponosom sjećaju svoga i našeg Mirze Sadikovića. 

Da nije bilo časnih pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine, koji su neviđenim i ranije nezabilježenim čudom otpora branili nezavisnost međunarodno priznate države, danas ne bismo imali ni zemlju ni ime ni slobodu, niti pravo da se sjećamo svih nedužnih žrtava agresora.

Gost emisije Dobar dan BiH Hayat televizije bio je bivši komandant 502. Viteške brigade Hamdija Abdić Tigar koji je govorio o dešavanjima posljednjih dana, ali se prisjetio i dana agresije na BiH.

Kako govori, mislio je da kada je rat stao, kako vrijeme bude odmicalo, da će očvrsnuti, i da će emocije biti manje. Međutim, emocije se sve više pojačavaju.

– I ja sam više puta bio u Srebrenici. Svake godine mi je sve teže. Prisjećam se i dešavanja u Krajini i uvijek razmišljamo šta bi bilo, kad bi bilo. Uvijek moramo izvući poruke, da se takve stvari ne bi desile – kaže on.

Dotakao se i izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića koji je kazao je da je hrvatska vojska spasila Bihać od toga da postane druga Srebrenica.

Abdić je rekao da bi volio da je Milanović bar branio svoju zemlju. On je imao priliku da brani Hrvatsku, a ne da je pripadnici Armije RBiH oslobađaju, a oni su je oslobađali.

– On je tada imao 24-25 godina. Umjesto da je otišao u sud da radi, u Ministarstvo vanjskih poslova, mogao je da uzme pušku i dođe u Ličko Petrovo selo, na Plitvička jezera, da vidi ko je oslobodio te dijelove. Neću da umanjim značaj Oluje, ali ne mogu ni prihvatiti omalovažavanje Petog korpusa koji je 1.201 dan u totalnom okruženju, totalnim borbama i bitkama uspio da se odbrani, bez ičije pomoći. Gdje god je bila većina bosanske vojske, Armije BiH, tu nije bilo sukoba, gdje je bila većina HVO-a, tu je došlo do sukoba. Bihać tome svjedoči, i Sarajevo. Zato Milanović nema pravo na takvu priču, da je hrvatska vojska spasila Bihać, oslobodila Bihać da ne bude Srebrenica – govori Abdić.

Prisjeća se da je Peti korpus imalo toliko iskustva i toliko su bili uvježbani, da više nisu mogli biti poraženi.

– Mi smo se naoružali od neprijatelja. Rat smo završili sa desetinama tenkova, sa stotinama artiljerijskog oružja, svaki vojnik je imao pušku. To smo u 90 posto slučajeva oteli od neprijatelja, svojom hrabrošću i svojom opredjeljenošću da opstanemo na ovim prostorima – kaže Abdić.

Dodaje da Milanović da ima iole obraza, ne bi došao u Bosnu 11. jula, kad zna da su oči cijelog svijeta uprte u nju.

– Posjetio je Vitez, što je uredu, i Spomenik stradaloj djeci. Ali zašto nije prešao cestu i otišao u Ahmiće gdje su napravljeni stravični zločini i pobijeno od djeteta do staraca? Mi vidimo transformaciju takvih ljudi. Prije 10 godina bio je u Sarajevu i podržavao Komšića – kaže Abdić.

Dodaje kako se slaže da moramo naći način i da ni jedan narod ne može biti sputavan.

– Mi smo se borili za to i mi ćemo naći rješenje. Ali nije on taj koji treba da ovdje dolazi i ucjenjuje i da on govori da neće doći u Sarajevo dok se neke stvari ne urade. A ovamo govori kontra, da treba sjesti i razgovarati. Misli da je on plava krv. Gospodine dođi i prošetaj po Sarajevu i po BiH, pa ćeš vidjeti kakvi se tu ljudi kreću i kakva su to gostoprimstva. Mi trebamo biti ponosni na svoj narod i borbu i ne dozvoliti takvim ljudima da nas prave manje vrijednim i spočitavaju. Nikad nismo popustili nikakvim cipelama da nas gaze – poručio je Abdić.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić primio je danas u posjetu ambasadora Japana u Bosni i Hercegovini, NJ.E. Makoto Ita.

Ministar Dedić i Ito razgovarali su o dosadašnjoj saradnji u oblasti poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Dedić je ambasadora Ita informirao o aktivnostima Ministarstva kojim rukovodi.

Izražena je zahvalnost na pomoći koju je Vlada Japana uputila prema Bosni i Hercegovini u posljednje dvije decenije.

“Proces deminiranja obradivih poljoprivrednih i šumskih površina značajno je ubrzan opremom koju je BiH dobila posredstvom donacija Vlade Japan. Opredijeljenost Japana da u različitim oblastima pomogne razvoj bosanskohercegovačkog društva, od socijalnih do ekonomskih prilika govore o njihovoj namjeri za učvršćivanjem i nastavkom uspostavljene saradnje”, kazao je ministar Dedić.

U cilju zaštite životne sredine na današnjem sastanku razgovarano je o mogućnostima uključivanja Japanske agencije za razvoj (JICA) u podršku lokalnim zajednicama pri realizaciji predstojećeg Watsan 2 projekta putem Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva koji je usmjeren na poboljšanje postojećih životnih uslova stanovništva, stvaranja adekvatnih higijenskih uvjeta u oblasti vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda te uvođenja mjera za zaštitu okoliša.

Ambasador Ito zahvalio se ministru Dediću na prijemu te iskazao opredijeljenost za nastavak saradnje i podrške na projektima o kojima je danas razgovarano, saopćeno je posredstvom web stranice Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

(mojusk.ba)