Nikoga ne smijemo izostaviti iz procesa imunizacije, naročito lica koja borave u kolektivnim smještajnim kapacitetima što doprinosi očuvanju ukupnog javnog zdravlja u BiH, rekao je Ujić.

U Unsko-sanskom kantonu danas je počela vakcinacija protiv koronavirusa izbjeglica, migranata i tražilaca azila koji borave u privremenim prihvatnim centrima “Borići” i “Miral”, dok se u centru “Lipa” privodi kraju anketiranje korisnika nakon čega će oni koji iskažu interesovanje biti vakcinisani.

– Služba za poslove sa strancima smatra da migranti u Bosni i Hercegovini treba da budu što prije uključeni u planove za vakcinaciju, u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i zdravstvenih autoriteta u našoj zemlji. Nikoga ne smijemo izostaviti iz procesa imunizacije, naročito lica koja borave u kolektivnim smještajnim kapacitetima što doprinosi očuvanju ukupnog javnog zdravlja u BiH – izjavio je Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima.

U prihvatnim centrima 3.000 osoba

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine izdvojio je 500 doza “AstraZeneca” vakcina, dok je IOM kroz projekat koji implementira Dansko vijeće za izbjeglice omogućio usluge apliciranje vakcina, kao i ljekare koji će pratiti stanje lica u pokretu, minimalno, tri dana nakon vakcinacije.

– Od početka pandemije pratimo epidemiološku situaciju kod lokalnog stanovništva i kod migrantske populacije, a mjere koje smo poduzimali, od liječenja do prevencije, jednake su za sve. Imunizacija je najjeftiniji i najefikasniji vid prevencije, a vakcinisanje migrantske populacije pozitivno će utjecati kako na zdravlje iste tako i na zdravlje lokalnog stanovništva – naglasila je dr. Zarina Mulabdić, direktorica Zavoda za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona.

Prema zvaničnim podacima trenutno je u privremenim prihvatnim centrima širom BiH smješteno oko 3.000 lica u pokretu, a Federalni zavod za javno zdravstvo najavio je da se mogu očekivati dodatne količine vakcina za imunizaciju ove populacije i u drugim kantonima.

– Migrantska populacija je dio naše zajednice, posljednjih nekoliko godina, stoga je važno da smo krenuli s imunizacijom u koju je ova populacija uključena. To će smanjiti zdravstvene rizike u našem društvu. U pandemiji je važno da se svi ponašamo odgovorno i prema sebi i prema drugima, a vakcinacija je najbolji način za to – rekao je Muris Halkić, ministar zdravstva, rada i socijalne politike Unsko-sanskog kantona.

IOM i DRC od početka pandemije uveli su stroge preventivne mjere u privremenim prihvatnim centrima, a sve u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i zdravstvenim autoritetima u BIH. Zahvaljujući zajedničkim naporima spriječilo se širenje koronavirusa među licima u pokretu.

Edukativne radionice

– Zajedno s partnerskim organizacijama mnogo smo radili sa zdravstvenim autoritetima u BiH da se omogući da migrantska populacija bude uvrštena u zvanične planove imunizacije. Raduje nas da smo uspjeli u tome, jer pravo na zdravlje je jedno od osnovnih ljudskih prava. Informisali smo lica u pokretu o značaju imunizacije kroz edukativne radionice, a ojačali smo i kapaciteta zdravstvenih ustanova da adekvatno odgovore na potrebe lica u pokretu i lokalnog stanovništva tokom pandemije – izjavila je Verica Rečević, DRC Šefica programa.

Od početka pandemije medicinski timovi DRC-a u saradnji sa zdravstvenim radnicima iz lokalnih domova zdravlja uradili su 80.437 medicinska pregleda na COVID-19, a testirali su 1.701 osobu. Samo 275 osoba bilo je pozitivno na COVID-19, od početka pandemije.

Foto: DRC
Izvor: Avaz

Pripadnici Federalne uprave policije rano jutros u Bihaću uhapsili su državljanina Afganistana, koji je prema operativnim saznanjima sigurnosnih agencija u Bosni i Hercegovini bio prijetnja po nacionalnu sigurnost.

Rezultat je to višemjesečne istrage Službe za poslove sa strancima, Obavještajno sigurnosne agencije te FMUP-a.

Nakon što bude saslušan u detašmanu FMUP-a u Bihaću, isti će biti predan Tužilaštvu na dalje postupanje.

(Radio Bihać)

U okviru filmske radionice „Una – otvoreni filmski studio“ bit će prezentiran i kratki ekološko-promotivni film „Eko života“ urađen na području Nacionalnog parka „Una“

Jedna od misija Bihać Avantura Film Festivala „Avant&Una“ jeste promocija prirodnih ljepota područja Nacionalnog parka „Una“, kao i podizanje svijesti o značaju očuvanja okoliša na prostorima ovoga parka, Bihaća, ali i u čitavoj BiH.

Od ove godine jedan od partnera festivala je „Eko život“, ovlašteni operater sistema za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom na području Federacije BiH.

Tako „Eko život“ u subotu, 21. augusta, postavlja svoj info pult u festivalskom centru, gdje će svim učesnicima i publici, uz prigodne poklone, biti prezentiran promo materijal o važnosti selektivnog odvajanju ambalažnog otpada u FBiH.

U okviru bit će organizirana akciju čišćenja na mjestu na koje se nelegalno odlaže otpad u okviru Nacionalnog Parka Una. Ovu će akciju „Eko život“ realizirati u saradnji sa djecom iz “Dijabetes USK Udruženje djece”.

Akcija čišćenja bit će i u nedjelju, 22.08.2021.godine, sa početkom od 11h na Štrbačkom buku, gdje će se u okviru projekta održati i edukacija za djecu o operateru „Eko život“, selektivnom odvajanju otpada i bitnosti očuvanja životnog okoliša.

Cilje je djeci i mladima približiti važnosti čiste sredine i kroz razgovor sa njima proširiti njihove spoznaje o štetnosti odlaganja otpada u prirodu. Učesnici će dobit i prigodne poklone i popratni promo materijal.

U okviru filmske radionice „Una – otvoreni filmski studio“ bit će prezentiran i kratki ekološko-promotivni film „Eko života“ urađen upravo na području Nacionalnog parka „Una“.

Partner u svi ovim aktivnostima jeste i JP Nacionalni park „Una.

Za život u boji prirode, poručuju iz „Eko života“, te pozivaju sve zainteresirane za učešće u ovim ekološko-filmskim akcijama.

(DEPO Portal/ak)

Autor: R. Dautefendić

Kada bi JP Aerodrom Bihać na svom računu imao 100 miliona maraka, aerodrom bi se izgradio za dvije i po godine, međutim niko ne zna kada će se završiti ovaj započeti projekat, kaže Emir Hafizović, viši stručni saradnik u JP Aerodrom Bihać.

– Postoji interes Vlade FBiH za izgradnju aerodroma u Bihaću i to je najvažnije. Do sada je u izgradnju aerodroma investiramo oko 10 miliona maraka. Za ovih 10 miliona maraka koliko je investirala do sada Vlada FBiH od druge polovine 2017, do 2021. godine urađen je glavni projekt. Izvršena eksprorijacija dijela zemljišta, oko 264 hiljade kvadratnih metara, za glavni projekt potrebna je zemljišna površina od milion i 304 hiljade kvadratnih metara. Na tom prostoru bi se trebala napraviti pista sa komletnom infrastrukturom dužine 2.450 metara. Tu bi mogli slijetati avioni Airbas 300, koji mogu primiti oko 180 putnika. Mogao bi funkcionisati i kargo prijevoz robe – Hafizović.

Vlada FBiH za ovu godinu predvidjela je da iz budžeta za aerodrom izdvoji 25 miliona maraka, ali od ovih obećanih maraka još nema ništa.

– Od ovog novca trebao bi se završiti dio piste u dužini 1.200 metara i da se napravi neophodna infrastruktura ne zemljištu koje smo već otkupili. Na ovom dijelu piste mogli bi slijetati manji avioni koji prevoze oko 70 putnika. Vrijednost cijelog projekta je procjenjena je na 100 miliona maraka – pojašnjava Hafizović.

Aerodrom Bihać je na korak do realizacije višedecenijskog projekta, a tome ide u prilog i potpisani Memorandum o razumijevanju JP Aerodrom Bihać sa konzorcijem Chemie Tech Dmcc i Emirates gates investment, Dubai, Ujedinjeni Arapski Emirati.

– Šta nam znači potpisani memorandum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Uz njih su zainteresovani i neki investitori iz Turske. Strani investitori traže garancije od Vlade FBiH da uđu u ovaj projekat. Žele se osigurati da neko iznenada ne kaže nema ništa od ovog projekta. To još nije regulisano. Strani investitori bi uložili oko 50 miliona maraka. Lijepo ovo sve zvuči, ali ima mnogo nejasnoća – ističe Hafizović.

Po mišljenju našeg sagovornika aerodrom u Bihaću ne može se izgraditi kroz javno-privatno partnerstvo. Evo i zbog čega.

– Ja sam diplomirani ekonomista i razmišljam šta bih ja tražio da uložim svoje novce. Ako bih investirao 100 maraka moram izračunati bilo kakvu zaradu ili da ostanem na nuli. Logično je da strani investitori koji bi uložili svoj novac razmišljaju na isti način. Oni znaju kada aerodrom bude u funkciji da će najmanje tri godine praviti gubitke i nema teorije da pokriju ono što su uložili u izgradnju aerodroma. Ko će pokrivati gubitke? To može samo država, a nema šanse da se to desi ukoliko se investicija realizuje kao javno-privatno partnerstvo. Zato država svojim sredstvima treba da izgradi aerodrom a onda da se uđe u javno-privatno partnerstvo – tvrdi Hafizović.

Emir Hafizović, u JP Aerodrom Bihać je jedini zaposleni u ovom javnom preduzeću, a Adnan Bajrić, je v. d. direktor radi po menadžerskom ugovoru.

– Nema ni potreba da se zaposle novi radnici zato što tekuće troškove pokriva osnivač javnog preduzeća, a to je Grad Bihać, jer mi nemamo novce za rasipanje. Ove novce koje dobijemo od Vlade FBiH troše se isključivo za izgradnju aerodroma – zaključuje Hafizović.

(Faktor.ba)

Pripadnicima Policijske uprave Centar Sarajevo jučer se oko 14 sati obratio E. .H. iz Bihaća i prijavio da su pomenutog dana u periodu od 11 do 12:30 sati u ulici Crni vrh, općina Centar Sarajevo, dvojica muškaraaca nad izvršili razbojništvo. Tom prilikom su uz upotrebu fizičke snage muškarcu iz Bihaća ukrali određenu sumu novca, mobilni telefon i srebreni nakit.

– Radeći na rasvjetljavanju navedenog krivičnog djela, istog dana u 14,35 sati, policijski službenici Druge PU su pronašli i lišili slobode lica: H.P., rođen 1980.godine u Sarajevu, nastanjen u Kiseljaku i M.S., rođen 1987. godine u Zenici, gdje je i nastanjen, zbog postojanja osnova sumnje da su počinili krivična djela iz člana 289. stav 2. i člana 239. stav 3. KZ F BiH (Razbojništvo i Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga), saopćeno je iz MUP-a Kantona Sarajevo.

Prilikom pretresa kod uhapšenih su pronađeni i oduzeti predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem navedenog krivičnog djela i četiri paketića sa materijom koja asocira na opojnu drogu spid.

– O pomenutom je obaviješten dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo, a lica lišena slobode su predata u prostorije Jedinice za osiguranje objekata i zadržavanje osoba lišenih slobode MUP-a Kantona Sarajevo. Policijski službenici Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo nastavljaju kriminalističku obradu nad navedenim licima, navodi se u saopćenju.

(avaz.ba)

Ljetna sezona uz one koji odmaraju, za većinu obrtnika, te majstore različitih profila, prilika je za veću zaradu, jer se toplo vrijeme uobičajeno koristi za veće građevinske ali i sve ostale radove.

Da je do kvalitetnog majstora sve teže doći, znaju svi oni koji žele da im stručno lice nešto popravi ili odradi. I to je posljedica odlaska bh. građana u inostranstvo, među kojima su i brojni obrtnici i zanatlije.

Nedostatak radnika i majstora tako je postao veliki problem danas, ali postavlja se pitanje kakva nas čeka budućnost s obzirom na slab interes mladih za upis u zanatska zanimanja.

(rtvusk.ba)

Treći međunarodni filmski festival „Avant&Una“ održat će se 20-25. augusta ove godine u Bihaću, objavio je organizator UG „Bosland“.

Festival nastavlja sa programskim konceptom koji je uspostavljen na prvim izdanjima ovoga festivala i koji svakog ljeta, promovira Bihać i rijeku Unu, stavljajući ih u centar filmskog dešavanja u BiH i regiji.

Prošlogodišnje izdanje festivala, iako održano pod krajnje otežanim uvjetima pandemije, imalo je izuzetan odjek u čitavoj Bosanskoj krajini, ali i u medijskom životu BiH i regije.

Podsjetimo, prošlogodinji dobitnici najvećih nagrada Grand Prix i Zlatna sirena bili su dugometražni igrani film „Mater“ Jure Pavlovića, dokumentarac „Bugarski san“ Srđana Šarenica i kratki igrani film „Sreća“ Nedima Karalića. I u ovogodišnjem izdanju festivala, filmovi će se takmičiti u sljedećim kategorijama: dugometražni i kratki igrani, dokumentarni, studentski, turistički film, kao i u programu zvanom „Self-made film“ , posvećenom fimovima svih kategorija produciranim izvan zvaničnih oblika filmske produkcije.

Filmski autori i producenti, i ove godine , mogu se prijaviti na festival putem globalne filmske mreže Film Freeway/https://filmfreeway.com/BihacAvanturaFilmFestivalAvantandUna.

Posebnu pažnju, direkcija festivala će posveti domaćim autorima i producentima, te se ovim putem pozivaju da uzmu učešća sa svojim novim djelima.

Specijalne i atraktivne projekcije će i ove godine, za građane Bihaća i mnogobrojne goste festivala, biti upriličene na rijeci Uni, tvrđavi Sokolac i Japodskim otocima.

Pored filmova, bit će organiziran i niz popratnih filmskih programa – produkcijsko-lokacijski workshop posvećen razvoju praktičnih znanja u filmskoj industriji, kao i workshop posvećen kreativnoj industriji i suradnji između turističke i filmske industrije.

Partneri festivala su Grad Bihać, Kulturni centar Bihać, Turistička zajednica Bihaća i Nacionalni park „Una“ a podršku festivalu pruža i Vlada USK, te niz medijskih kuća iz Bihaća i BiH.

Uz finansijsku podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH iz grant sredstava za podršku jedinicama lokalne samouprave za implementaciju Politike o saradnji sa iseljeništvom, Grad Bihać je ovog ljeta organizovao dvije ljetne škole maternjega jezika (bosanskoga, hrvatskoga, srpskoga jezika) i kulture „Govorimo naš!“ u terminima od 26. do 30. jula i od 9. do 13. augusta 2021. godine.

Svrha ovog projekta jeste promicanje i afirmiranje jezika i kulture Bosne i Hercegovine za djecu iz dijaspore. Kroz nastavu polaznici su na zanimljiv i zabavan način, pored učenja jezika, pobliže upoznali kulturu, tradiciju i historiju Bosne i Hercegovine te prirodne ljepote i turističke potencijale grada Bihaća. Škola je bila potpuno besplatna.

Na drugi ciklus ljetne škole prijavila su se djeca iz Austrije, Njemačke, Švedske i Italije, uglavnom sa istim ciljem – da bolje upoznaju svoj jezik, a kako bi na taj način bolje upoznali i vlastitu domovinu. Osim klasične nastave, organizirani su i izleti i obilasci zamka Ostrožac, Martin Brod, Nacionalnog parka Una, odnosno Štrbačkog buka, a na kraju ljetne škole priređena je mala svečanost i dodijeljene diplome polaznicima škole.

Više o ljetnoj školi na  https://www.facebook.com/Ljetna-%C5%A1kola-u-Biha%C4%87u-Govorimo-na%C5%A1-107167431556987