U posljednjih dvadeset i više godina broj poroda u Unsko-sanskom kantonu u znatnom je padu u odnosu na prijeratnu stopu prirodnog priraštaja. Bosna i Hercegovina bila je prepoznatljiva po visokoj stopi nataliteta u odnosu na zemlje u regionu.
Nažalost, loša ekonomska situacija, odlazak mladih u zapadne zemlje, prema mišljenju struke, razlozi su za negativan prirodni priraštaj u USK u 2015. godini. Općine Bužim, Cazin i Velika Kladuša nemaju negativnu stopu.
Iako je već nekoliko godina u trendu negativan prirodni priraštaj u Bosni i Hercegovini, Unsko-sanski kanton, za razliku od nekoliko kantona u F BiH, na godišnjem nivou od 2009-2014. godine nije imao negativan prirodni priraštaj. Da je situacija danas ozbiljnija nego prije dvije godine, pokazuju podaci iz 2015.godine, u kojoj je zabilježen negativan priraštaj. Najveći broj rođenih beba u Unsko-sanskom kantinu, ukupno 5.700, tzv. „bebi bum“ zabilježen je 1996.godine. Čak i Bosanski Petrovac tada je imao pozitivnu stopu prirodnog priraštaja, zbog izbjeglica iz susjednih općina.
Ono što je manje ohrabrujuće, jeste da Bihać kao centar Unsko-sanskog kantona ima negativan prirodni priraštaj, odnosno više stanovnika umire nego što se rađa. Razlog toga, kako navodi dugogodišnji doktor u Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“ Dževad Džanić, u Bihaću jeste i ekonomska nestabilnost i nesigurnost mladih bračnih parova, koji žele obezbjediti djeci ono što je potrebno za život, ali i kasnije stupalje u brak.
Uz sve pohvale nadležnim koji svake godine isplate poticaje majkama novorođenih beba, moramo ovdje nerado napomenuti da to, na žalost, nije dovoljno. Koliko tek mladih ljudi napuštaju zemlju i odlaze u inostranstvo sa kartom samo u jednom pravcu, za sada nikakve zvanične statistike ne postoje, a svi znamo da je broj takvih u stalnom porastu.
/RTVUSK
