Mustafa Ružnić oglasio se nakon današnje odluke Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, poručivši da odluku ne smatra svojom ličnom pobjedom, već “pobjedom pravne države i ustavnog poretka nad političkim nasiljem”.

Ružnić tvrdi da njegova Vlada nastavlja raditi u punom zakonskom kapacitetu te je pozvao predstavnike nove skupštinske većine da političke procese vrate u ustavne i zakonske okvire.

“Današnja odluka Ustavnog suda Federacije BiH nije moja lična pobjeda, već pobjeda pravne države i ustavnog poretka nad političkim nasiljem. Od samog početka smo upozoravali da se vlast ne može i ne smije mijenjati kršenjem Ustava i ignorisanjem mehanizama zaštite vitalnog nacionalnog interesa”, poručio je Ružnić.

U nastavku obraćanja naveo je da građani nemaju razloga za brigu kada je riječ o funkcionisanju Kantona i budžetskim isplatama.

“Vaša prava, stabilnost kantona i budžetska isplata za sve korisnike ostaju naš apsolutni prioritet i neće biti talac političkih eksperimenata”, naveo je.

Ružnić je u završnom dijelu objave koristio znatno oštriju političku retoriku, ocijenivši smjenu svoje Vlade pokušajem neustavnog preuzimanja vlasti.

“Pokušaj ustavnog puča je propao. Oni koji su željeli prečicama i bezakonjem upravljati kantonom sada moraju preuzeti odgovornost za destabilizaciju koju su izazvali. Mi nastavljamo odgovorno voditi kanton, štiteći zakon i interese svakog čovjeka u USK”, poručio je Ružnić.

Dizdarićev dolazak otvorio temu o kojoj se ranije malo govorilo

Međutim, odluka Ustavnog suda i mogući povratak prethodne Vlade otvorili su još jedno pitanje koje se u brojnim reakcijama građana nameće kao posebno važno: šta će biti sa privilegijama koje je Ibrahim Dizdarić počeo ukidati?

Dolazak Dizdarića na čelo Vlade USK podigao je očekivanja dijela javnosti, posebno nakon njegovih prvih poteza i najave da će se krenuti od privilegija samog premijera i ministara.

Dizdarić je prilikom imenovanja poručio da institucije pripadaju građanima i da će vraćanje njihovog povjerenja biti jedan od prioriteta nove Vlade. Ubrzo nakon toga uslijedili su konkretni potezi koji su izazvali veliku pažnju javnosti.

Dio građana tada je prvi put kroz javne istupe premijera mogao detaljnije čuti kakve dodatne pogodnosti postoje uz ionako visoke funkcionerske plate.

Dizdarić je javno govorio o premijerskoj “zlatnoj kartici” sa 15.000 KM, dodatnim naknadama za Kolegij Vlade, naknadama kroz komisije te korištenju službenih automobila i nakon završetka radnog vremena.

Njegova poruka bila je jednostavna: premijer i ministri već imaju dovoljno visoke plate da im dodatne privilegije nisu potrebne.

“Smatram da su premijer i ministri isuviše dobro plaćeni kroz redovne plate, da nema potrebe za dodatnim privilegijama i naknadama poput komisija, zlatnih kartica, vozila itd.”, kazao je Dizdarić.

Među prvim potezima bilo je odricanje od premijerske kartice sa 15.000 KM, ukidanje naknada članovima Vlade za Kolegij te ograničavanje korištenja službenih vozila, koja se, prema najavi, više nisu trebala koristiti 24 sata dnevno niti za privatne potrebe.

Posebno je pažnju privukla informacija da su članovi Vlade za prisustvo Kolegiju dobijali po 100 KM po sjednici, odnosno pojedinačno i 500 KM ili više tokom mjeseca, iako se Kolegij održava u okviru njihovih redovnih poslova.

Građani sada imaju pravo pitati: Vraća li se sve na staro?

Upravo zbog toga današnja situacija više nije samo pitanje imena premijera, političkih stranaka i skupštinske većine.

Postavlja se mnogo konkretnije pitanje: šta će biti sa praksama koje je Dizdarić počeo ukidati?

Da li se vraća premijerska kartica sa 15.000 KM?

Da li će ministri ponovo dobijati dodatne naknade za Kolegij?

Da li će se službeni automobili ponovo koristiti 24 sata dnevno?

Šta će biti sa naknadama kroz komisije i drugim pogodnostima koje je Dizdarić najavio srezati?

Ili će, bez obzira na to ko bude premijer, ove mjere postati novi standard ponašanja vlasti u Unsko-sanskom kantonu?

Upravo posljednje pitanje možda je i najvažnije.

Ako su određene privilegije ocijenjene kao nepotrebne i ako se pokazalo da premijer i ministri mogu obavljati svoje funkcije bez njih, teško je objasniti građanima zašto bi njihov povratak bio potreban samo zato što se promijenilo ime čovjeka u premijerskoj fotelji.

Dizdarić: “Na staro se više ne bi smjelo vraćati”

Na to se danas osvrnuo i Ibrahim Dizdarić.

Nakon odluke Ustavnog suda poručio je da pitanje ukidanja privilegija ne bi trebalo biti vezano za njega kao pojedinca niti za jednu političku opciju.

“Ko god bude premijer, na staro se više ne bi smjelo vraćati”, poručio je Dizdarić.

Njegov stav je da će, ukoliko se ukinute privilegije ponovo vrate, konačan sud o takvoj odluci dati građani.

Time je otvoreno pitanje koje bi moglo ostati aktuelno i nakon predstojećih izbora.

Hoće li se ukidanje nepotrebnih privilegija nastaviti bez obzira na to ko čini vlast i ko sjedi u premijerskoj fotelji?

Jer jednom kada javnost sazna da određena privilegija postoji, ali i da vlast može funkcionisati bez nje, mnogo je teže njen eventualni povratak opravdati građanima.

Zbog toga će, uz pravnu i političku raspravu o tome ko u ovom trenutku treba voditi Vladu USK, biti zanimljivo pratiti i jedan vrlo konkretan potez: hoće li se zadržati standard koji je Dizdarić pokušao uspostaviti ili će se sa promjenom vlasti vratiti i ono što je ukinuto?

11.238
prije 39 minuta