Podatak o stotinama ‘nestalih’ učenika u osnovnim školama Unsko-sanskog kantona je zastrašujući i ne pripada prostoru ‘više’ matematike.
U jednom polugodištu u školskoj 2018/19. godini u osnovnim školama na području Unsko-sanskog kantona “nestalo” je 673 učenika. To se jednostavno ustanovi ako se uporede tabele broja učenika i odjeljenja na početku školske godine i tabele uspjeha učenika na kraju prvog polugodišta. Kolona “razlika” i kolona “neocijenjeni” fakturiraju pomenuti broj “odbjeglih” učenika. Broj učenika je u posljednjih šest godina manji za više od 6.000.
Stručna komisija za analizu stanja u ustanovama predškolskog, osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja na području USK-a nije još okončala svoj posao, tek predstoji “kontrola” srednjih škola, ali podatak o 673 “ilegalca” u osnovkama je zastrašujući i ne pripada prostoru “više” matematike. Vjerovatnoća da će se slični pokazatelji zateći i u srednjem obrazovanju je velika, što “na prvu” otvara pitanje broja zaposlenih u obrazovanju. Ovu komisiju “opslužuju” predstavnici Pedagoškog zavoda USK-a, resornog Ministarstva obrazovanja, oba sindikata i škola, a s njima je i “dopisni” član, zastupnica u Skupštini USK-a Ilda Alibegović. Ona nije željela govoriti o dosadašnjim rezultatima rada Komisije, jer oni nisu konačni.
Budžetska inspekcija otkrila je da se obrazovne ustanove nisu se pridržavale Zakona o izvršavanju budžeta USK-a, Zakona o računovodstvu i reviziji u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, Uputstva o blagajničkom poslovanju, Pravilnika o knjigovodstvu budžeta u Federaciji.
Nisu vođene evidencije prisustva na poslu, projekcije broja izvršilaca nisu bile usklađene s Pedagoškim standardima za osnovno obrazovanje, kršen je Zakon o javnim nabavkama, a Plan javnih nabavki nije bio usklađen s odobrenim budžetom.
Bilo je slučajeva da se koriste privatna vozila mimo Uredbe o naknadama troškova za službena vozila USK-a, a naknada za prevoz na posao i sa posla utvrđivana je ‘odoka’.
Priznavale su se i vršile isplate naknada za topli obrok i prevoz zaposlenicima koji su bili službeno odsutni kao pratnja učenicima na ekskurziji, donošena su nezakonita rješenja za odsustva sa posla, a jedna ustanova donijela je rješenje o stručnom usavršavanju domara u Njemačkoj, piše u izvještaju budžetske inspekcije.
Ustanovljeno je kršenje propisa i kod ustanova srednjeg obrazovanja koje se bave obrazovanjem odraslih kod obračuna naknada za voditelje obrazovanja u 2016, 2017. i 2018. godini, nije bilo kontrola potrošnje goriva za službena vozila, imovina škola je nezakonito korištena, blagajne u glavnim i pomoćnim knjigama nisu bile usaglašene u skladu sa zakonom, nije bilo kontrola utroška goriva za vlastita vozila zaposlenika…
“Možda nas na terenu doživljaju čak i pogrešno, kao da smo neka ‘inkvizicija’, ali činjenica je da nastojimo, na osnovu podataka koje dobijemo od direktora škola, napraviti korektnu analizu stanja, kako bi ona danas-sutra pomogla nadležnom ministarstvu, Vladi i zakonodavnom domu da se stanje u resoru obrazovanja uredi na najbolji mogući način”, kaže Alibegović, profesorica bosanskog jezika.
Tendencija je odlazak cijelih porodica
Belmana Trivunić, direktorica Osnovne škole “Harmani I” u Bihaću, također članica ove Komisije, otvoreno ističe kako se samo na jedan način može tumačiti ovoliki broj “nestalih” đaka – odlascima stanovništva iz Bosne i Hercegovine.
“Mi, nažalost, imamo tendenciju odlazaka cijelih porodica. Nekada su odlazili očevi, a žene s djecom su ostajali. Imamo sada situaciju da prvo odlaze majke, govorim iz iskustva moje škole, gdje imamo odlaske, s tim što imamo i dolazaka, tako da kod nas nije velika razlika, pet-šest đaka manje, ali niko ne zna kakvo nas stanje čeka u septembru, jer ima najavljenih jako puno roditelja koji čekaju vizu”, govori Trivunić.
Dodaje kako će Komisija uraditi svoj dio posla, podnijeti izvještaj Vladi i Skupštini USK-a, ali ne želi komentirati, niti prejudicirati rezultate, budući da posao još nije okončan. Komisija je napravila po prvi put dublji rez u problematiku ovog resora i otkrila zanimljive cifre, koje do sada nisu bile dio obrazovne statistike. Tako je za pola školske u Bihaću manje 120 učenika, Bosanskoj Krupi 79, Bužimu 53, Cazinu 207, Sanskom Mostu 102, Velikoj Kladuši 99, Ključu 11, a u Bosanskom Petrovcu svega dva učenika.
Direktorica Trivunić, na naše pitanje da li se radi o svojevrsnom “sakrivanju” učenika iz različitih motiva, kaže kako ne može tvrditi šta se dešava na terenu, ali da činjenice da djeca odlaze ne može niko negirati. No, isto tako, govori ona, ne mogu se negirati ni činjenice da odlaze i nastavnici i da je i broj nastavnika definitivno manji.
‘Miješana salata’ problema u obrazovanju
“Nećemo imati problem samo s djecom, nego i sa stručnim kadrom. U obrazovanju se svakako smanjuje broj uposlenih i smanjit će se svakako. Ali, šta je s ostalim sektorima, gdje ljudi isto odlaze, i to se dešava? Šta je sa zdravstvom, sudstvom, policijom? Šta je sa svim ostalim sektorima u državi? Jesmo li samo mi višak? Da li je moguće da je ‘problem’ samo u obrazovanju?”, pita Trivunić.
Na ove zabrinjavajuće apdejtovane informacije o “bijegu” školske populacije naslanja se, svakako, i “miješana salata” problema u obrazovanju – najave štrajka zbog niže osnovice prosvjetara u odnosu na ostale kantonalne budžetske korisnike, ali i rigorozne kontrole nove Vlade, koja nastoji detaljno skenirati stanje u ovoj oblasti, uz očekivanu nervozu u školama.
Japan i Krajina
Bivši ministar obrazovanja USK-a Muhamed Ramić priznao je 2.087 zaposlenika u osnovnom obrazovanju, plus 72 asistenta u nastavi.
Kada se broj od oko 20.000 učenika, koliko ih trenutno ima, podijeli s tim brojem, dobije se brojka od 9,5 učenika po jednom prosvjetaru.
Evropski prosjek je 14 učenika po jednom prosvjetaru.
Toliki broj zaposlenika ne bi izdržala ni privreda Japana, a kamoli vječito dubiozni krajiški budžet, komentar je jednog od državnih službenika u Bihaću.
Vanredni budžetski nadzor u Ministarstvu obrazovanja za 11 mjeseci 2017. godine i devet vanrednih nadzora u osnovnim i srednjim školama u 2017. i 2018. godini pokazali su da su budžetska sredstva bila “Alajbegova slama”. Utvrđeni su veliki propusti i nepravilnosti u trošenju budžetskih sredstava proizašli iz loših kontrola od resornog ministarstva. Tako se otkrilo da broj izvršilaca u ustanovama osnovnog obrazovanja nije bio usaglašen s odobrenim budžetom za 2017. godinu.
Milioni i ‘političko’ zapošljavanje
Škole su dodatno zapošljavale nova lica, a resorno ministarstvo nije donijelo Pravilnik o internim kontrolama i kontrolnim postupcima i utvrdilo sistem internog nadzora Ministarstva obrazovanja i korisnika koji spadaju u njegovu nadležnost. Kada ga je donijelo u novembru 2017. godine, budžetskim nadzorom u 2018. godine utvrđeno je da Pravilnik nije primjenjivan. Zapošljavalo se bez saglasnosti Ministarstva obrazovanja. Posljednjih pet godina upisano je 6.000 djece manje, ali događaju se anomalije da je u pojedinim školama povećan broj uposlenih, jer su to pokazala povećana izdavanja za plate. Tako je u 2017. godini najvjerovatnije “političko zapošljavanje” u školama neplanirano “progutalo” dva miliona konvertibilnih maraka (oko milion eura).
Sve su to objektivni razlozi što aktuelna vlast nastoji ostvariti uštede u ovom resoru, iako to istovremeno otvara frustrirajuću polemiku zašto je samo obrazovanje krajiška “crna ovca”. No, surova politička krajiška realnost govori da su “rokovi trajanja” vlada zastrašujuće kratki da se išta kvalitetno završi do kraja.
“Imamo u skupštinskim salama uposlenika koji primaju moje dvije plate mjesečno. Istovremeno, prebrojavaju se krvna zrnca prosvjetnih radnika, koji u prosjeku imaju platu od 1.000 KM [500 eura]. Imamo sistem koji nas je pojeo. I mi zapeli koliko ljudi radi u obrazovanju, kao da je to najveći problem društva. Nisu problem doktori koji, pored bolnica, rade u privatnim praksama i nikad ne izdaju fiskalne račune. To nije problem”, kaže pomalo ironično Belmana Trivunić, prenosi Al Jazeera.
