“Mnogo me pogodila ova vijest… Mislila sam da će uspjeti da se izbori sa bolešću. Počivaj u miru draga Dona“, napisala je Ivana Selakov na Instagramu.

Maja Berović se takođe oprostila sa preminulom koleginicom.

“Nemam riječi kojom bi opisala ovu ženu! Nemam riječi kojom bi opisala tugu saznavši da nas je danas napustila. Bila je prije svega čovjek, prijatelj i sjajan umjetnik! Moje iskreno saučešće porodici Kolaković“, napisala je Maja.

“Borac naš. Počivaj u miru“, napisala je pjevačica Biljana Sečivanović.

Čast da s ovom hrabrom ženom sarađuje imao je i hrvatski pjevač Sandi Cenov, koji je na svom Fejsbuk profilu objavio pjesmu “Popravi mi dan“, koju je za njega napisala upravo Dona.

“Ovu pjesmu mi je napisala itekako draga koleginica Dona Ares. Bilo je zadovoljstvo poznavati te. Laka ti zemlja, Dona“, napisao je Cenov.

Pjevač Amel Ćurić oprostio se od drage koleginice sa estrade. On je za iznenadnu smrt Done Ares saznao u Sarajevu.

“U šoku sam… Osjećam se kao da mi je Dona Ares bila najbolja prijateljica. BiH je ostala bez vrsne pjevačice. Imala je lijep odnos s kolegama sa estrade, ali i novinarima. Bila je odmjerena i kulturna. Ne mogu da vjerujem da je više nema, jer mi je djelovala kao da se izliječila. Posljednji put smo se vidjeli na njenom koncetru u Zetri. Bili smo više poznanici, nego prijatelji, ali kada bismo se sreli, mogli smo zajedno da popijemo kafu i razgovaramo o mnogim stvarima. Žao mi je što je više nema“, rekao je Ćurić.

Ko se još oprostio od Donne i na koji način, pogledajte u galeriji.

Mnoge njene kolege, iako su bile svjesne njene duge i teške bolesti, shrvala je ova vijest, a posebno emotivno su je doživjeli njeni sugrađani, Bišćani.

Među njima je i njen kolega, mladi pjevač Mirza Malkoč.

– Prije sat vremena Bihać je zanijemio. Vijest je potresla sve stanovnike grada na Uni, mada smo bili svjesni njene bolesti. U posljednje vrijeme Donna se povukla u stan roditelja, znala je da ne može pobijediti bolest, a nije htjela nikome da smeta. Bila je velika zvijezda i veliki čovjek – kazao je Malkoč.

Kako je za Biscani.net potvrđeno od strane njene porodice, naša Bišćanka Azra Kolaković, poznatija kao Donna Ares, preminula je u 41. godini nakon duge i teške bolesti.

Azra se borila s rakom tri puta, a liječila se u Bosni i Hercegovini i Danskoj, dva puta je savladala rak, ali se opet vratio.

Svi koji su je pratili na društvenim mrežama imali su priliku vidjeti da je bila uvijek pozitivna te je sa svojim fanovima dijelila dane borbe, čak je osnovala i fondaciju za prikupljanje sredstava za liječenje raka.

Preminula je u Bihaću, uskoro detaljne informacije o terminu dženaze.

Uskoro više informacija.

Budmlić je proglašen krivim i za neovlaštenu nabavku i držanje opasnih tvari te izazivanje opće opasnosti.

Obrazlažući presudu, sutkinja Edina Arnautović navela je da je Vijeće odluku donijelo jednoglasno, te da je dokazano van razumne sumnje da je Budimlić počinio krivično djelo za koje se teretio.

“Mnogo je dokaza izvedeno o utvrđivanju motiva. Optuženi je imao veliki broj parničnih sporova s bivšom suprugom i u svim tim sporovima on je izgubio, a advokatica Koričić zastupala je njegovu suprugu. Kada je došlo do izvršenja jedne od tih presuda, nakon tri dana desilo se ovo ubistvo”, kazala je Arnautović.

Prema sutkinji, nalaz vještaka psihologa potvrdio je motiv jer je pokazao da se radi nestabilnoj ličnosti sklonoj osvetničkom ponašanju.

“U ovom predmetu provedeno je 11 vještačenja. Značajno je posebno ono biološko gdje je na četiri predmeta pronađen DNK optuženog. Tokom postupka dokazano je da je Budimlić, uz pomoć jedne osobe, na podmukao način i iz osvete, postavljanjem eksplozivne naprave ispred vrata ureda, usmrtio advokaticu Jasminu Koričić”, rekla je sutkinja.

Prilikom razmatranja visine kazne, Vijeće nije našlo olakšavajuće okolnosti.

Budimlića je sud obavezao i na plaćanje troškova u iznosu od 3.836 maraka, te paušala sudu od 1.000 maraka.

Porodica Koričić imovinskim zahtjevom naknadu će tražiti u parničnom postupku.

Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe Vrhovnom sudu Federacije BiH, piše BIRN BiH.

Pridruži nam se u Gimnaziji ili Gradskom trgu te kupovinom poslastica pomozi vijeću da sakupljeni novac iskoristi za naredne aktivnosti.

Unaprijed se zahvaljujemo našim vrijednim učenicima te njihovim mamama i tatama koji će spremiti ukusne kolače i našim donatorima na ovome projektu!

– Mislim da je američki predsjednik u totalnoj zabludi ili pogrešnim predodžbama, klimatske promjene su stvarne. Ovdje u BiH imamo klimatske promjene, to svi vidimo, suše, poplave, kao i u susjednim zemljama Hrvatskoj i Srbiji. Veliki broj egzaktnih pokazatelja i eminentnih stručnjaka na to upućuje.

Pluća regije

Mi, kao ljudski rod na planeti, imamo samo još desetak godina da poduzmemo nešto prije nego zauvijek prođe vremenski prozor u kojem je bilo moguće djelovati. Ako klimatske promjene ne svedemo na neke kontrolisane relacije, bojim se da će one postati nepopravljive. Samo na području Dalmacije ove godine bilo je 90 uzastopnih dana bez kiše, to je rezultiralo brojnim požarima, klimatske promjene utiču i na naše šume, na pluća naše regije.

Ali, ne u tolikoj mjeri koliko čovjek?

– Istina, naše šume su ugrožene, a najviše je do ljudskog faktora. Mi u BiH nismo imali velikih devastacija od požara, dok je čovjek, koji jeste problem, i dalje nepoznanica, jer u našoj zemlji nikad nije utvrđen obim pustošenja šuma zbog ljudskog faktora. Na sreću, naše šumsko preduzeća još gazduje pozitivno. Drugdje u Federaciji gazduju s gubitkom, frapantan je podatak iz srednje Bosne, gdje kažu da su ilegalne sječe šume dostigle 50 posto ukupne sječe. Van pameti, ako šumsko privredno društvo imenovano od države za gazdovanje šumama, sa tolikom mehanizacijom za izvlačenje i kooperantima, usiječe šume u istom omjeru koliko je i one ukradene, ko je onda taj koji ima tolike mogućnosti da krade od države?

Pravosuđe USK-a još vodi velike predmete protiv ključnih ljudi Unsko-sanskih šuma, a prije toga i Kantonalne uprave za šumarstvo. Šta Vi mislite o tome?

– Nisam baš detaljno upoznat sa tim predmetom, ali s obzirom na to da postoji interes državnih institucija za provedbu zakona, eto vam i jednog od razloga zašto su šume u našem kantonu i bolje očuvane od, recimo srednje Bosne. Ali, kakav je trend kod obnovljivosti resursa, mi ne znamo. Da li se radi dovoljno na pošumljavanju?

Nulta politika

U modernom svijetu je to nulta politika, koliko se posiječe da se toliko posadi. Ja vjerujem da kod nas nije ni u zakonskom obimu koliko bi se moralo. Jednostavno, nemamo nikakvih saznanja o tome koliko je šume pošumljeno, a koliko posječeno.

Tvrdite i da zbog krize na tržištu peleta opet bivaju ugrožene šume kao i kod sječe?
– Naravno, treba biomasu uzimati iz šume po strogo utvrđenim normama, ako se otpadna šuma iskoristi u omjeru većem od 50 posto, onda mlada šuma ostaje bez hrane. Treba biti oprezan da se to ne naruši.

Kakvo je stanje na polju inovacija u BiH danas?

– U ono vrijeme dok sam vodio udruženje, pored inovatora seniora, individualnog rada, posebna aktivnost bila je posvećena srednjoškolcima inovatorima. Značajan broj njih imao je međunarodne izlaske, na sajmove inovacija. Ovo je sad njihovo vrijeme, ali stanje se nije promijenilo nabolje. Osim puke registracije patenata, vrlo je malo rezultata, ostvarivanja i realizacije istih. Samo ako inovator ima svoja sredstva, onda može imati i tu jedinu mogućnost da realizira svoju inovaciju. I onaj koji je ostvario rezultate, došao je do njih samofinansirajući se.

Radovi na izgradnji nove zgrade Kantonalnog suda u Bihaću u punom su jeku, a završetkom radova koji se očekuje do kraja godine, ova institucija konačno će steći adekvatne uslove za rad svojih uposlenika, a time i kvalitetnijih usluga građanima.
Radovi na izgradnji novog objekta Kantonalnog suda u Bihaću započeli su u avgustu 2016. godine. Nakon nešto više od godinu dana, zgrada je dobila vidljive konture i planirane gabarite, a radovi polako ulaze u završnu fazu.

“To bi trebala biti jedna funkcionalna i moderna zgrada koja će ponuditi sve ono što jedan sud treba imati za duži vremenski period. Navest ću samo primjer pritvorske jedinice. Sadašnja pritvorska jedinica smještena je na ulazu u sadašnju zgradu. To je mala sobica u koju se dovode osobe lišene slobode iz zatvora, totalno neuslovna. Jedan ambasador, kada je to vidio, začudio se u kakvim uslovima radi Sud”, rekao je za Klix.ba Nikola Findrik, ministar pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona.

Sredstva za izgradnju nove zgrade Suda osigurala je Evropska unija u iznosu od 1.615.000 eura, a s ciljem unaprjeđenja radnih uslova u Sudu koji je nadležan za procesuiranje ratnih zločina i drugih teških krivičnih djela sa područja Unsko-sanskog kantona.

Vlada USK je ranije osigurala sredstva za kupovinu zemljišta u iznosu od oko 815.000 KM, a po završetku izgradnje objekta, prema ranijim najavama, Vlada će finansirati opremanje nove zgrade, za što će se u budžetu za 2017. godinu izdvojiti milion maraka. Ta sredstva iskoristit će se za uređenje enterijera zgrade, kupovinu novih stolica, stolova, ormara, opremu novog arhiva i brojne druge stvari potrebne za normalan rad svih budućih uposlenika.

“Radovi su mogli biti i ranije okončani jer je za završetak bila predviđena godina dana, no po zahtjevu izvođača radova Evropska komisija je dozvolila produženje roka, budući da se na samom početku radova, odnosno iskopavanjem terena, neplanirano naišlo na dosta kamena u zemlji, pa je to oduzelo vremena izvođaču”, istakao je Findrik.

Inače, Kantonalni sud u Bihaću trenutno dijeli zgradu sa Općinskim sudom, zbog čega nema dovoljno sudnica, arhive, kancelarija i drugih javnih prostorija.

“Nova zgrada bi trebala dobiti i novu kvalitetnu arhivu, očekuje se povećanje broja predmeta i njihovo funkcionalnije rješavanje. Zgrada će imati dovoljan broj sudnica, što znači da će se moći zakazivati i više paralelnih ročišta”, rekao je Findrik.

On je istakao da Ministarstvo pravosuđa i uprave USK nije direktno uključeno u realizaciju projekta, već djeluje kao posrednik u svim aktivnostima i razgovorima između Evropske komisije, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Kantonalnog suda USK.

Lokacija nove zgrade suda je u Borićima, u blizini Islamskog pedagoškog fakulteta i stadiona Jedinstvo. Radove izvodi konzorcij građevinskih kompanija “Prijedor-putevi 2” i “Elektrometal” Cazin, a nadzor nad radovima vrši Institut IGH Zagreb, ured Mostar.

Projekt je dio šireg paketa pomoći EU za sanaciju zgrada sudova i tužilaštava širom Bosne i Hercegovine, u okviru podrške jačanja vladavine prava u BiH, a prema ranijim najavama projekt bio trebao biti završen do kraja ove godine.

Nakon što je u srijedu medvjed “posjetio” pčelinjak bihaćkog pčelara Armina Nuhanovića, ovaj mladi pčelar sa svojim je ocem uveo dežuru na pčelinjaku.

Da nije žalosno, bilo bi smiješno, kažu Nuhanovići, pokazujući nam čime to namjeravaju otjerati i prestrašiti medvjeda.

– U opticaju su šerpe, tepsije, petarde…oružje ne posjedujemo, a bilo bi i bezvrijedno jer je medvjed zaštićeniji od nas, u grubom prijevodu, odgovarali bi više da ubijete medvjeda nego čovjeka, kaže Nuhanović, te dodaje:

– Bilo je ljudi, podsmjehuju nam se, ali, nije smiješno vjerujte. Pa medvjed je sišao u naseljeno mjesto, dvadesetak metara od kuća. Ovo je problem cijele zajednice. Lovačko društvo koje gazduje lovištem ovaj problem stavlja na marginu, kažu, ni štetu ne možemo naplatiti, jer je zakon tako uredio da je medvjed “u pravu”.

Na pitanje ko je dužan da nas zaštiti od medvjeda, dobili smo odgovor da se štitimo sami.

– A šta da uradimo osim da gledamo i pognemo glavu pred ovom napasti. Mada, mislim da se mora odraditi akcija sa pčelarima i lovcima i medvjed se mora vratiti u svoje stanište. Nažalost, lovačkom društvu ova priča “paše” jer žele da se pročuje kako se medvjed nalazi u njihovom “reonu”. Razočarani smo u sistem. Svakako, dok električni pastir ne stigne na moju adresu, prisiljen sam da ovako, što bi naši stari rekli, čergarim sa šerpama i tepsijama na pčelinjaku – kaže Nuhanović.