„Jedna od najupečatljivijih metoda fašizma i nacizma u protekloj agresiji na našu zemlju jeste naredba lokalnih vlasti u Prijedoru da se bijeli čaršafi postave na kuće nesrba u ovom gradu, kao i bijele trake na njihovim nadlakticama. Zar je moguće da su komšije, kumovi, radne kolege, školski drugari i sugrađani to radili svojim komšijama, kumovima, radnim kolegama, školskim drugarima i sugrađanima? To obilježavanje ljudi kako bi se u konačnici s njima na najsvirepiji način obračunali je dio planiranog genocida nad Bošnjacima i drugim nesrbima u Prijedoru i dolini Sane. Iza ovog zlodjela nisu stajali pojedinci, već su ti pojedinci postupali po nalozima komande, a komanda po političkim smjernicama koje su dobivali iz samog vrha susjedne države Srbije. Ovo su fakti koji su potvrđeni i sudskim presudama u Haškom tribunalu.“
Sa ovim riječima muftije bihaćkog hafiza Mehmed-ef. Kudića je počelo obilježavanje Dana bijelih traka u organizaciji Mreže mladih i Odjela za brak i porodicu Muftijstva bihaćkog. U sali Muftijstva bihaćkog u Bihaću upriličen je prigodan program, gdje su prisutni mogli pogledati fragmente iz filma “Prijedorska polja smrti” Avde Huseinovića, a potom i poslušati veoma potresno izlaganje žrtve i svjedoka genocida u Prijedoru i dolini Sane Šerifa Velića.
„Odjel za brak i porodicu Muftijstva bihaćkog prati sve važne datume iz našeg kalendara i na prikladan način ih i obilježi. Pogotovo vodimo računa o onima datuma koji su značajni za našu domovinu i naš narod. Ovaj današnji događaj smo organizirali u saradnji sa Mrežom mladim s ciljem da pružimo podršku svima onima koji su preživjeli, ali također želimo kazati preživjelima da pričaju i govore ono što im se desilo, jer ćemo samo tako našoj omladini pružiti prave informacije i afirmisati istinu.“ Istakla je koordinatorica mr. Šuhra Terzić.
Mladi su veoma važan faktor očuvanja kulture pamćenja i njihovo razumijevanje događaja iz devesetih može biti dobra polazna osnova da nikada više ne dozvolimo da nam se kao narodu desi Prijedor i Srebrenica.
„Ovakvim manifestacijama kao što je ova naša večeras i druge slične manifestacije mi njegujemo kulturu pamćenja. Želja nam je da se kroz ovakve događaje sjećamo teškog ratnog zločina sa elementima genocida u Prijedoru i dolini Sane. Drago mi je da Mreža mladih Muftijstva bihaćkog kreira i sudjeluje u ovakvom jednom događaju i zahvalan sam svima koji su nam pružili podršku u realizaciji ovog događaja, prije svega muftiji bihaćkom hafizu Mehmed-ef. Kudiću.“ – poručio je koordinator Mreže Mladih Amar-ef. Grahović.
Haški svjedok i žrtva teških ratnih zločina Šerif Velić nekoliko važnih segmenata iz svoje biografije je podijelio sa prisutnima, a posebno se fokusirao na značaj ovakvih događaja.
„Kada vidimo šta je se nama dogodilo, posebno moramo skrenuti pažnju na naše šehide. Šehidi su sjeme koje je posijano u cijeloj našoj domovini Bosni i Hercegovini i to sjeme mora niknuti i da na taj način dokažemo da naše žrtve nisu bile uzaludne i da su naša braća i sestre dali svoje živote i da su vrijedile naših ciljeva, a to je naša opstojnost na ovim prostorima, svoji na svome, te da sačuvamo našu domovinu Bosnu i Hercegovinu onakvu kakvu su je željeli naši šehidi.“ – rekao je u svom obraćanju Velić.
Šerif Velić je tokom svoga izlaganja istakao da ratni zarobljenici u Prijedorskim logorima smrti nisu bili čak ni broj, već se s njima postupalo po trenutnom raspoloženju pretpostavljenih i onih koji su izvršavali zlodjela.
„Kada se rasformirao logor Omarska, desilo se da osamdeset zarobljenika nije nikako na spisku i da ne znaju šta će s njima. Jedna grupa je smatrala da ih trebaju likvidirati, a druga da trebaju konsultovati komandu. Nakon dužih konsultacija, komanda je odlučila da će u svaki autobus staviti još po 6-7, kako bi i oni bili prevezeni. Ovo me jako podjeća na činjenicu da mi njima nismo bili ni broj, niti su vodili računa o broju, a da ne govorim kako su nas mučili, zlostavljali i na kraju ubijali.“ – riječi su svjedoka genocida Šerifa Velića iz Kozarca.
Na ovom događaju su prisustvovali mladi iz cijelog muftijstva, te bivši muftija bihaćki i zatočenik logora u Prijedoru Hasan-ef. Makić, profesori medrese i PF-a i brojni građani. I za odjavu ovog priloga, poslužit ćemo se riječima muftije bihaćkog hafiza Mehmed-ef. Kudića koji je ovom prilikom rekao sljedeće:
Ono što nas obavezuje da uvijek budemo budni jeste bezobzirno negiranje i dezavuisanje javnosti sa lažima i različitim konstrukcijama o nekom građanskom ratu, o zločinima na svim stranama i drugim vrstama relativizacije zločina koji je kao rezultat imao 3176 ubijenih, među njima 102 djece koji još čekaju svoj spomenik u gradu Prijedoru. Za zločine nad Prijedorčanima je osuđeno 60 osoba i izrečene su im kazne od 794 godine zatvora. I mnogo toga je prešućeno, dosta toga nije uzeto u razmatranje i bilo je mnogo gore i strašnije nego li je javnost obavještena.
Izvor: Biscani.net/Muftijstvo bihaćko
