Studenti vode uspješan projekat ‘Volim domaće – volim BiH’ kako bi podigli svijest o kupovini domaćih proizvoda.

Profesorica je upitala studente: „Šta mi možemo učiniti da pomognemo našu domovinu…?“

U učionici je vladala tišina… Odjednom počeše komentari: „Zar je u ovom vremenu išta moguće učiniti…?“

Neko dobaci: „Ako mi ne možemo, ko onda može…?”

I rođen je projekat “Volim domaće – volim BiH.

Sve je zapravo krenulo sasvim slučajno, prilikom rasprava na temu „Platna bilansa Bosne i Hercegovine“. Nakon što su icsrpili sve moguće krivce za prekomjerni uvoz i neodrživi vanjskotrgovinski deficit BiH, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Bihaću Elvira Ćatić-Kajtezović je studentima postavila jasno pitanje – „Šta mi možemo učiniti?“.

Odgovor studenata 

“Zamolila sam ih da sve to stave na klupu ispred sebe i ponovila prethodno pitanje. Nakon njihovih uobičajenih odgovora da smo mi samo ‘obični ljudi’ i da ne možemo ništa, rekla sam im: Već ste mogli uraditi nešto, mogli ste kupiti domaću vodu ili domaći sok. Na osnovu tih rasprava, nastao je projekt ‘Volim domaće – Volim Bosnu i Hercegovinu’ i to je bio naš prvi ozbiljniji projekt na koji smo izuzetno ponosni jer je polučio odlične rezultate. Osnovni cilj projekta bio je razvoj svijesti o značaju kupovine domaćeg proizvoda, prvenstveno u procesu zapošljavanja i porijeko neophodnog ekonomskog razvoja. Tako da je  ideja projekta zapravo bila odgovor studenata na sve veću uvoznu ovisnost Bosne i Hercegovine, te posljedice proistekle iz uvoza roba koje se proizvode ili se mogu proizvoditi u BiH”,kaže profesorica Ćatić-Kajtezović.

Za studente ovaj projekat je vrlo značajan jer im omogućuje da aktivno učestvuju u rješavanju jednog od gorućih privrednih problema u BiH, a to je nedovoljno postojanje svijesti o značaju kupovine domaćih proizvoda.

Prema riječima Dženane Mušanović (23) studentice treće godine na odsjeku za Poslovnu ekonomiju, problem nije samo nedovoljna svijest kod građana, već postojanje ogromne količine neznanja kada je riječ o domaćoj ekonomiji, nepoštivanje svog i podrška istom.

Kroz ovaj projekt, pored upoznavanja građana sa domaćim proizvodima i značaju kupovine istih, uspjeli smo na neki način i promovisati naš Fakultet, pokazati ljudima da aktivno društveno djelujemo i radimo značajne stvari pored toga što studiramo. Iako je naš Fakultet veoma mali, pokazali smo da je dovoljno par studenata da pokrenu nešto, i da dalje to prenesu na ostale, kako na Fakultetu, tako i van njega. Zbog toga aktivno djelujemo na mnogim projektima i trudimo se da budemo društveno odgovorni i da dijelimo stečena znanja i vještine. Što se tiče samog projekta ‘Volim domaće – Volim BiH’, iako veoma uspješan u prvom pokušaju, odlučili smo da ga ponovno pokrenemo, kako zbog njegovog značaja, tako i zbog činjenice da građani, nažalost, nisu dovoljno shvatili ozbiljnost i značaj ove teme i potrebno je da ih iznova podsjetimo s nadom da će ovaj put naučeno ostati i na dugoročne staze“ kaže Dženana.

Priznanja i van BiH

Kako bi što više podigli svijest građana o značaju kupovine domaćih proizvoda, studenti su štampali letke, plakate, pravili videoprezentacije i nosili promotivne majice. Svoj projekat su predstavljali i van Bosne i Hercegovine.

„Bili smo u Milanu, gdje su bili oduševljeni radom studenata. Također smo bili na Univerzitetu u Sarajevu gdje smo dobili pohvale za naš projekat i još mnogim drugim gradovima Federacije, što je studentima dalo podsticaj da nastave sa projektom“, kaže profesorica Ćatić-Kajtezović.

Za Anelu Tahirović (22), studenticu treće godine na odsjeku Visoke poslovne škole, ovaj projekat je primjer kako studenti trebaju da dostojno predstavljaju svoju domovinu van njenih granica i privuku, prije svega domaće, a zatim i strane kupce da kupuju bh. proizvode.

„Ovaj projekat je jedan od pozitivnih dešavanja na Ekonomskom fakultetu u Bihaću. Zbog važnosti projekta doprinijeli smo promociji i imidžu ne samo našeg Fakulteta, već našeg visokog obrazovanja u cjelosti i odaslali poruku da Bosna i Hercegovina ima kapaciteta koji se, pored onih prirodnih bogatstava, ogledaju u mladim ljudima koji ovu zemlju mogu da povedu ka svjetlijoj budućnosti. Zanimljivo je recimo bilo to da neki građani nisu bili ni svjesni da je potrebno voditi računa o kupovini domaćih proizvoda ili o tome šta nam donosi kupovina domaćih proizvoda. Uspjeli smo probuditi svijest građana, ali ne u tolikoj mjeri da bismo bili prezadovoljni, pa smo odlučili i dalje raditi na ovom projektu“ističe Anela Tahirović, buduća menadžerica.

Iz projekta nastalo udruženje

Studenti su kroz ovaj projekat stekli iskustvo koje im je pomoglo u njihovim daljnjim aktivnostima u okviru kojih je nastalo udruženje Ekonomist. U saradnji s talijanskom nevladinom organizacijom ICEI, u sklopu projekta „Una valle rinassce“, realizirali su projekat „Definisanja lokalnih proizvoda doline Une“, povezavši značaj promocije i konzumiranja domaćih proizvoda sa idejom razvoja lokalnog turizma.

“Kako smo više radili i postali prepoznatljivi tako smo htjeli animirati više mladih, te Udruženje raspisuje konkurs za radove srednjoškolaca i studenata na temu ‘Domovina se brani ekonomijom’. Tri najbolja rada su novčano nagrađena. Nastavak odlične saradnje s NVO Ipsia rezultirao je učešćem osam studenata Ekonomskog fakulteta u ‘Youth exchange Europe beyond barriers, creativity for coexistence’ u okviru EU programa ‘Erasmus plus’. Pored projektnih aktivnosti, studente uključujem i u naučno-istraživačke aktivnosti, koje su rezultirale učešćem studenata Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Bihaću na četvrtoj internacionalnoj naučnoj konferenciji ICEI 2015, u okviru Microsoft studentske sesije ‘Studentsko poduzetništvo i omladinski aktivizam’. Bosna i Hercegovina je zemlja čuda, a naši studenti i njihov potencijal su dokaz da su čuda moguća. Stoga koristim i ovu priliku da zamolim njihove potencijalne poslodavce i poslovne partnere da pruže šansu ovim mladim ljudima da dokažu koliko znaju i umiju, te da pruže podršku njihovim idejama da iste zažive i pronađu zasluženo mjesto u svim sektorima”, poručuje na kraju profesorica Ćatić-Kajtezović.

/Al Jazeera