U Gradskoj vijećnici Beča upriličen je prijem za delegaciju Grada Bihaća, predvođenu gradonačelnikom Elvedinom Sedićem. U sastavu delegacije bili su savjetnik gradonačelnika Anel Kajtezović, generalni direktor JKP „Komrad“, Edin Moranjkić, a pridružio im se i Petar Rosandić, predsjednik organizacije SOS Balkanroute koja već godinama uspješno djeluje u Bihaću pružajući podršku i lokalnom, ali i stanovništvu u pokretu.
Tokom sastanka s gradonačelnikom Beča, Michaelom Ludwigom, i njegovim suradnicima razgovarano je o mogućnostima unapređenja suradnje između ova dva grada, imajući u vidu kontinuiranu podršku koju Beč pruža Bihaću, kao i potencijalne načine njenog formaliziranja, naročito u oblasti zaštite okoliša.
Poseban fokus stavljen je na projekte koje Grad Bihać trenutno realizira, ali i na izazove s kojima se suočava, uz razmjenu iskustava o upravljanju lokalnim zajednicama različite veličine i kapaciteta.
U prijateljskoj atmosferi, gradonačelnici su razmijenili dresove nacionalnih reprezentacija, u susret predstojećem Svjetskom nogometnom prvenstvu.
„Ovakvi susreti za mene imaju poseban značaj jer danas možemo reći da smo Bihać doveli u poziciju da ravnopravno komunicira s ljudima koji imaju bogato iskustvo u vođenju velikih gradova, i to je nešto na što možemo biti ponosni. Svugdje smo dočekani kao partneri i prijatelji. U razgovoru sam rekao i da se vidimo u finalu Svjetskog prvenstva, ipak, kao lokalpatriota poklonio sam gradonačelniku Ludwigu i dres našeg Jedinstva. Raduju me iskreni i prijateljski susreti i vjerujem da ćemo ih uskoro imati priliku ugostiti u Bihaću“, kazao je gradonačelnik Sedić.
U Bihaću su u toku proljetne aktivnosti na uređenju i unapređenju javnih površina, koje realizira JKP Komrad u saradnji sa JU Zavod za prostorno uređenje Grada Bihaća. Radovi se svakodnevno odvijaju na više lokacija širom grada, s ciljem stvaranja urednijeg i funkcionalnijeg prostora za građane.
Kako je navedeno iz Komrada, fokus je na čišćenju i uređenju javnih površina, sanaciji urbane opreme, obnovi dječijih igrališta, kao i košenju i održavanju zelenih površina. Ove aktivnosti dio su redovnog plana održavanja, ali i dodatnih napora da se gradski ambijent učini sigurnijim i ugodnijim za život svih sugrađana.
U Bihaću su tokom aprila 2026. godine održana četiri radno-konsultativna sastanka koje je organizirao Ured za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona, s ciljem upoznavanja predstavnika institucija sa obavezama koje proizlaze iz Zakona o prevenciji korupcije Unsko-sanskog kantona, čija je primjena započela 1. januara 2026. godine.
Sastanci su održani u sali Skupštine Unsko-sanskog kantona i to 7., 14., 21. i 29. aprila 2026. godine, a obuhvatili su ukupno 220 institucija sa područja Unsko-sanskog kantona. Na sastancima je učestvovalo ukupno 185 predstavnika kantonalnih, gradskih i općinskih institucija.
Tokom sastanaka, uposlenici Ureda za borbu protiv korupcije prezentirali su ključne obaveze koje proizlaze iz Zakona, s posebnim osvrtom na interno prijavljivanje korupcije i izradu Planova integriteta. Također je predstavljen i Registar zaposlenih Unsko-sanskog kantona, koji je trenutno u fazi izrade, a koji će imati značajnu ulogu u unapređenju transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru.
Kada je u pitanju Zakon o prevenciji korupcije Unsko-sanskog kantona, prezentirane su obaveze koje se odnose na imenovanje kontakt osoba za saradnju s Uredom i dostavljanje podataka za e-registre, imenovanje osoba zaduženih za postupanje po internim prijavama korupcije, usvajanje Planova integriteta, kao i donošenje Pravilnika o internom prijavljivanju korupcije. Riječ je o dijelu obaveza koje su institucije dužne ispuniti, s obzirom na to da su Zakonom predviđene prekršajne mjere za nepoštivanje njegovih odredbi, kako za institucije, tako i za ovlaštene i odgovorne osobe u institucijama.
Pored toga, prezentiran je i portal za unos podataka u e-registre, putem kojeg će institucije ubuduće unositi podatke koristeći svoje korisničke naloge. Također je predstavljeno i Tehničko uputstvo za unos i obradu podataka u e-registre, koje ima za cilj olakšati i standardizirati proces unosa i upravljanja podacima.Pored navedenog, učesnici su upoznati i sa drugim obavezama i aktivnostima iz djelokruga rada Ureda za borbu protiv korupcije, kao i sa narednim koracima u implementaciji zakonskih rješenja.
Održavanjem ovih sastanaka nastavljen je proces jačanja institucionalnog okvira za prevenciju korupcije u Unsko-sanskom kantonu, s ciljem efikasnije primjene zakonskih odredbi i unapređenja integriteta javne uprave.
U vremenu kada se sve brzo zaboravlja, predstavljanje murala u Bihaću donijelo je jednu drugačiju, mirniju priču. U okviru 27. Festivala kulture „Ulicom Bišća“, na zgradi Kulturnog centra otkriven je mural posvećen Huseinu Derviševiću, književniku i pjesniku koji je ostavio dubok trag u ovom gradu.
Ovaj mural je između ostalog i znak poštovanja i podsjetnik na čovjeka čije riječi i djela i dalje žive među ljudima. Autor Adnan Dupanović kroz svoj rad pokušao je na jednostavan način sačuvati sjećanje na Derviševića. Njegove riječi pokazuju da mu je ova prilika bila važna, ali i da konačnu ocjenu prepušta građanima.
Upravo u tome i jeste suština, mural neće živjeti samo kroz boje i oblike, nego kroz ljude koji ga gledaju, prepoznaju i pamte.
Iz Kulturnog centra poručuju da je ovo mali, ali značajan korak u očuvanju uspomene na umjetnike koji su obilježili Bihać. Ujedno izražavaju nadu da će grad u budućnosti imati sve više ovakvih sadržaja i da bi mogao postati prepoznatljiv po muralima i street artu.
Na kraju, ovaj mural nije važan samo zbog onoga što prikazuje, nego zbog poruke koju nosi, da se ljudi koji su ostavili trag ne smiju zaboraviti.
Bivši veznjak Arsenala Mesut Özil tvrdi da su njegovi raniji komentari na društvenim mrežama na kraju doveli do njegovog odlaska iz londonskog kluba.
Mesut Özil je otvoreno govorio o svom odlasku iz Arsenala, navodeći da je bio izbačen iz prvog tima jer je izrazio zabrinutost zbog tretmana Ujgurskih muslimana u Kini. Bivši veznjak se krajem 2019. godine oglasio na društvenim mrežama o kršenju ljudskih prava u kineskoj regiji Xinjiang.
U to vrijeme Arsenal se distancirao od njegovih izjava i objavio saopštenje na kineskoj platformi Weibo, naglašavajući da se ne miješa u politiku.
U saopštenju je stajalo:
“Što se tiče komentara koje je Mesut Özil objavio na društvenim mrežama, Arsenal mora jasno naglasiti svoj stav. Objavljeni sadržaj je lično mišljenje Mesuta Özila. Kao fudbalski klub, Arsenal se uvijek držao principa da se ne miješa u politiku.”
Özil sada tvrdi da je klub nakon toga “zatvorio vrata” i da je bio izbačen iz prvog tima, trenirajući samostalno sve do sporazumnog raskida ugovora i prelaska u turski Fenerbahče u januaru 2021.
Özil se prisjetio situacije u Arsenalu:
“Čuo sam za Ujgurske Turke i počeo sam istraživati. Kao zvijezda, imao sam glas. Također sam znao da ću imati problema ako objavim nešto o ovome. Ali, nije me bilo briga. Objavio sam i sretan sam zbog toga.
Naravno, nakon toga su mi zatvorili vrata. Nisu mi više dali da igram. Razumijem i svoje saigrače. Kada bi oni došli u kontakt sa mnom, mogli bi imati problema. Moraju brinuti o svojim porodicama, i to je bio razlog moje reakcije. Bilo mi je teško jer sam uživao u fudbalu, ali su mi ga oduzeli.”
Özil je nastavio:
“Uvijek govorim mladima – u mladim godinama, brak i dijete daju vam više snage nego bilo šta drugo. Bio sam sretan što su moja supruga i dijete bili uz mene, jer su to bila vrlo teška vremena. Bio sam van ekipe i trenirao sam sam osam mjeseci.
Ali, Bog vam ponekad nešto oduzme, i ja sam zahvalan. Ne odustajte. Najveća snaga su ljudi oko vas i vaša porodica. Ako vas oni podržavaju, otvaraju se nova vrata.”
Tadašnji izvršni direktor Arsenala Vinai Venkatesham, koji je sada u Tottenhamu, negirao je da je klub iz komercijalnih razloga distancirao se od Özila.
“Ne mislim da je fer reći da smo djelovali iz komercijalnih razloga. Tako je to predstavljeno u medijima, ali nije tačno”, rekao je Venkatesham.
“Naš stav je bio da je to bila izjava igrača kao pojedinca. Nije postojao nikakav komercijalni motiv, već samo jasno razdvajanje da to nije klupski stav, nego njegovo lično mišljenje, što mu i pripada.”
Njemački fudbaler proveo je osam godina u Arsenalu nakon transfera iz Real Madrida vrijednog 42,5 miliona funti 2013. godine. Karijeru je završio 2023. godine, nakon što su ga povrede udaljile od vrhunskog fudbala u završnim godinama karijere.
Predsjednik Donald Trump, koji je kritikovao Njemačku i druge saveznike u NATO-u zbog toga što nisu poslali svoje mornarice da pomognu u otvaranju Hormuškog moreuza, rekao je u srijedu da njegova administracija razmatra smanjenje broja američkih vojnika u Njemačkoj.
“Sjedinjene Američke Države proučavaju i razmatraju moguće smanjenje broja vojnika u Njemačkoj, a odluka će biti donesena u narednom kratkom periodu”, napisao je Trump na Truth Socialu. Visoki zvaničnik Bijele kuće ranije ovog mjeseca rekao je Reutersu da je Trump razgovarao o mogućnosti povlačenja dijela američkih trupa iz Evrope.
Prema podacima američkog Centra za podatke o ljudstvu Ministarstva odbrane (DMDC), SAD su imale nešto više od 68.000 aktivnih vojnih pripadnika stalno raspoređenih u svojim bazama u Evropi zaključno s decembrom 2025. godine.
Više od polovine, oko 36.400, nalazi se u Njemačkoj. To je tek dio u odnosu na 250.000 američkih vojnika koji su tamo bili raspoređeni 1985. godine, prije pada Berlinskog zida i kraja Hladnog rata.
Trump se posljednjih dana sukobljavao s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom zbog rata u Iranu. U utorak je rekao da Merz “ne zna o čemu govori” nakon što je njemački lider izjavio da Iranci ponižavaju SAD u pregovorima o okončanju dvomjesečnog rata. Merz je u srijedu kazao da su odnosi s Trumpom dobri, uprkos nesuglasicama oko rata.
Trumpova objava uslijedila je nekoliko sati nakon što se najviši njemački general Carsten Breuer sastao s podsekretarom za odbranu Elbridgeom Colbyjem i drugim američkim zvaničnicima odbrane u srijedu kako bi razgovarali o prvoj vojnoj strategiji njegove zemlje izvan okvira NATO-a od Drugog svjetskog rata.
Colby je pohvalio njemački dokument, koji iznosi cilj Berlina da postane najveća konvencionalna sila u Evropi, u nizu objava na platformi X nakon njegovog objavljivanja prošle sedmice, rekavši da pokazuje “jasan put naprijed”.
“Predsjednik Trump je s pravom naglasio da Evropa mora pojačati napore, a NATO više ne smije biti papirni tigar. Njemačka sada preuzima vodeću ulogu u tome. Nakon godina razoružavanja, Berlin se aktivira”, napisao je Colby na X-u.
Breuer je novinarima u Washingtonu rekao da je Colby pokazao “veliko uvažavanje” za njemačku vojnu strategiju i njen napor da preuzme veću vodeću ulogu u NATO-u, kao i finansijsku posvećenost tom cilju. Breuer nije dao nikakve naznake da su američki zvaničnici razgovarali o mogućnosti smanjenja broja američkih vojnika u Njemačkoj.
Njemačka ambasada nije imala trenutni komentar. Pentagon je uputio upite na Bijelu kuću, koja također nije odmah komentarisala.
Trump je dugo kritikovao Njemačku i druge evropske zemlje zbog toga što ne izdvajaju više sredstava za vlastitu odbranu, iako je pohvalio odluku članica NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu na 5% BDP-a.
Tenziје su ponovo porasle nakon što su NATO saveznici odbili pružiti Trumpu podršku koju je tražio za rat protiv Irana, koji je pokrenuo zajedno s Izraelom bez konsultacija ili obavještavanja saveznika. Trumpova želja da preuzme Grenland od članice NATO-a Danske, što je odlučno odbijeno, dodatno je opteretila političke odnose.
Trump je tokom svog prvog mandata tražio značajno smanjenje broja američkih vojnika u Njemačkoj, iako to nikada nije realizovano, rekao je Jeff Rathke, bivši američki diplomata i predsjednik Američko-njemačkog instituta pri Univerzitetu Johns Hopkins. Rathke je kazao da američka vojska ima velike koristi od prisustva u bazama u inostranstvu, uključujući Ramstein u Njemačkoj.
“Američke snage u Evropi nisu humanitarni doprinos nezahvalnim Evropljanima, one su instrument globalnog vojnog dosega Amerike”, rekao je.
Američki i njemački vojni zvaničnici navode da njihova saradnja ostaje snažna uprkos Trumpovim povremenim objavama na društvenim mrežama o napuštanju NATO-a ili smanjenju trupa.
(klix.ba)
Gotovo sve Bingove trgovine u Federaciji BiH neće raditi 1. i 2. maja. S druge strane, gotovo sve njihove trgovine u Republici Srpskoj neće raditi 1. maja, ali hoće 2. maja, ali sa skraćenim radnim vremenom. Na Bingovoj stranici je dostupna lista koje to njihove trgovine (ne)će raditi na praznične dane.
Oba praznična dana bit će neradna i za Konzum i Mercator, kao i za Amko.
Ni Crvena jabuka neće raditi tri dana odnosno 1. i 2. maja, dok je nedjelja (3. maj) svakako zakonom neradna u FBiH. Isto vrijedi i za prodavnice Robota.
Kada je u pitanju trgovački lanac “Đurić”, dio njihovih marketa 1. maja, u petak, neće raditi dok će dio raditi. Skoro svi njihovi marketi će raditi 2. maja. “Đurićeva” lista trgovina s radnim vremenom za praznične dane je dostupna ovdje.
Što se tiče Tropic marketa u RS-u oni neće raditi za 1. maj, dok će 2. maja raditi skraćeno do 16:00 sati.
S obzirom na to da odmah nakon prazničnih dana (1. i 2. maj) slijedi nedjelja, koja je neradna za trgovce u Federaciji BiH, planirajte se namiriti za više dana. Također, treba računati na velike gužve u supermarketima na području RS-a koji će raditi u subotu.
Treba napomenuti da će dragstori na području cijele BiH raditi 00-24 sata.
U sklopu mjera prevencije zloupotrebe malog oružja i lakog naoružanja (SALW), Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona organizovalo je edukativne aktivnosti za srednjoškolce kroz predstavu „Odjek tišine“.
Predstava je realizovana u saradnji sa UNDP BiH i Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Unsko-sanskog kantona, a održana je u Kulturnom centaru Cazin i Kulturnom centaru Bihać.
Edukativnu predstavu izveli su mladi glumci Pozorište mladih Tuzla, a događaju su prisustvovali učenici srednjih škola s područja Bihaća i Cazina.
Cilj ove aktivnosti bio je podizanje svijesti među mladima o rizicima i posljedicama neodgovornog posjedovanja i upotrebe oružja, kao i promovisanje kulture nenasilja i odgovornog ponašanja u društvu.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona upozorilo je građane na povećan broj sumnjivih poruka koje kruže putem SMS-a i drugih komunikacijskih kanala, a koje sadrže informacije o navodnim kaznama.
Kako navode iz MUP-a, ove poruke vode na lažne web stranice čiji je cilj krađa ličnih i finansijskih podataka građana. Naglašavaju da Ministarstvo nikada ne koristi ovakav način obavještavanja o prekršajima niti šalje bilo kakve službene obavijesti putem sličnih poruka.
Zaprimljene poruke predstavljaju pokušaje prijevare i zloupotrebe podataka, zbog čega se građani pozivaju na dodatni oprez.
Iz MUP-a USK izdali su i jasne preporuke:
Ne otvarajte sumnjive poruke niti linkove
Ne unosite lične ili finansijske podatke
Obrišite poruku odmah nakon prijema
Građanima se savjetuje da budu posebno oprezni kako bi zaštitili svoje lične informacije i izbjegli moguće finansijske štete.
Uskoro će se navršiti godina dana od nestanka Adnana Alibabića, poznatog kao Fećko, iz Gornjih Srbljana kod Bihaća, a potraga za njim i dalje traje bez konkretnih rezultata.
Adnan Alibabić nestao je 24. juna 2025. godine, kada se udaljio iz Kantonalne bolnice u Bihaću. Od tog dana porodica, prijatelji i nadležne službe tragaju za bilo kakvom informacijom koja bi mogla pomoći u njegovom pronalasku.
Uprkos proteku vremena, nada porodice nije ugašena. Oni još jednom apeluju na sve građane da, ukoliko su vidjeli Adnana ili imaju bilo kakve informacije o njegovom kretanju, to odmah prijave.
Sve informacije mogu se javiti porodici na broj telefona 062-426-424 ili najbližoj policijskoj stanici na broj 122.
Porodica i dalje vjeruje da će se Adnan vratiti kući, a svaki trag mogao bi biti ključan u rasvjetljavanju njegovog nestanka.
