Vlada Republike Srpske (RS) odobrila je Bihaću 50.000 KM pomoći kada su u pitanju migranti koji se nalaze u tom gradu.

Odluka o pomoći za rješavanje pitanja migranata odobrena je na današnjoj sjednici entitetske vlade, potvrdila je ministrica finansija RS-a Zora Vidović.

U BiH je od početka godine registrirano novih 1.045 migranata.

Ukupno se na teritoriji BiH trenutno nalazi oko 3.900 migranata i svi su smješteni u sedam prihvatnih centara u Bihaću, Sarajevu, Mostaru, Cazinu i Velikoj Kladuši, podaci su od prije nekoliko dana Operativnog štaba za pitanje migracija u BiH.

U Maloj galeriji Muzeja AVNOJ-a u Bihaću, sinoć je otvorena likovna kolonija pod nazivom „Govorimo o sposobnostima“, a svečanom otvorenju prisustvovao je bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić.

Izložba je organizovana u okviru projekta koji finansira Evropska unija, sufinancira World Vision Austrija, te partnerske opštine uključujući i Grad Bihać, a sa ciljem socio-ekonomskog osnaživanja i integracije žrtava mina i njihovih porodica u 11 minama ugroženih opština u BiH, među kojima je i Grad Bihać.

Naziv likovne kolonije „Govorimo o sposobnostima!– umjetnici sa invaliditetom slikaju za BiH bez mina, barijera i žrtava” ima za cilj da promoviše prava, kapacitete i kreativne potencijale preživjelih od mina i osoba sa invaliditetom, te da se podigne svijest javnosti o specifičnim pitanjima o uticaju mina i invalidnosti, a također da ukaže na potrebu da se spriječe novi minski incidenti sa ljudskim žrtvama.

„Ova izložba je najbolji način da postanemo svjesni opasnosti koja još uvijek prijeti od mina, a također i svjesniji onoga što i sam naziv likovne kolonije govori, o sposobnostima ovih ljudi koji se trude da pomognu sebi i svojoj zajednici. Još jednom se zahvaljujem Evropskom uniji, i World Visionu koji finansiraju ovaj projekat“ – kazao je gradonačelnik Fazlić.

Premijer USK razgovarao sa predstavnicima Delegacije EU u BiH i IOM-a

Predstavnici Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini boravili su danas u radnoj posjeti Unsko-sanskom kantonu. Richard Wood, viši savjetnik i šef Odjela za vladavinu prava Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i Richard Masa, šef Kooperacija pri Delegaciji EU u BiH sastali su se, u Bihaću, sa Mustafom Ružnićem, premijerom Unsko-sanskog kantona, Nerminom Kljajićem, ministrom unutrašnjih poslova i Mujom Koričićem, policijskim komesarom, a sastanku su bili prisutni i predstavnici Međunarodne komisije za migracije (IOM).

Sudionici sastanka razgovarali su o aktuelnoj situaciji na području Unsko-sanskog kantona sa akcentom na trenutnu komplikovanu situaciju uzrokovanu migrantskom krizom te o aktivnostima koje se poduzimaju s ciljem rješavanja problema.

Delegacija EU cijeni napore vlasti Kantona da humano zbrinu pristigle migrante u tranzitu a premijer Ružnić i komesar Koričić istakli su obavezu vlasti Kantona da se prvenstveno mora voditi računa o sigurnosti građana USK i očuvanju opće sigurnosne i zdravstveno-epidemiološke situacije.

– Krajnje je vrijeme da država preuzme obaveze i aktivnu ulogu u migrantskoj krizi. Zato smo insistirali na preuzimanju na upravljanje privremenih prihvatnih centara od strane Službe za poslove sa strancima BiH, na boljoj kontroli i upravljanju migracijama unutar BiH kako se ne bi preopteretili smještajni kapaciteti za migrante na području USK i na hitnom izmještanju osoba koje su sklone vršenju krivičnih djela, u centre zatvorenog tipa u BiH. Ne možemo dozvoliti da se opet nađemo u situaciji da je država iznenađena novim migrantskim valom na proljeće i da taj val samo propusti u Krajinu, kazao je premijer Ružnić.

On dodaje da u Delegaciju EU u BiH vidi partnera u naporima da se ostvari jaka koordinacija nadzora i rada na kontroli krize, kao što su i predstavnici IOM na ovom području pomagali da se spriječi humanitarna i epidemiološka katastrofa.

Unsko-sanski kanton ne može sam iznijeti ovu krizu, ponovljeno je na sastanku.

– Može u okviru stvorenih kapaciteta za prihvat, koji iznose 3200 osoba, i sve preko toga bilo bi ugrožavanje situacije i za migrante i za građane. Pri tom, riječ je o ad hoc formiranim centrima u Biri i Miralu koji su trebali da pomognu u premoštavanju trenutne krize situacije, a ne da budu trajno rješenje, naglašava Kljajić. Primjera radi, naveo je ministar unutrašnjih poslova USK, i nakon ulaganja više od milion maraka u sanaciju zgrade bivšeg Đačkog doma u Borićima, državna Elektroprivreda još uvijek nije dozvolila priključak električne energije da bi se tu mogla izmjestiti djeca i porodice iz prekapacitiranih centara u Biri i Miralu gdje im je sigurnost ugrožena.

Posjeta je upriličena u okviru programa „Projekt građanin“ u kojem učenici istražuju aktuelne teme, razvijaju svoja rješenja koja nude nadležnim institucijama i kreiraju akcione planove za implementaciju tih rješenja.

Učenici škole Harmani II s premijerom Unsko-sanskog kantona Mustafom Ružnićem razgovarali su na temu: Industrijska proizvodnja USK, stub ostanka i opstanka.

(vladausk.ba)

U ovim trenucima u toku je policijski uviđaj saobraćajne nesreće koja se desila u ulici dr. Irfana Ljubijankića, tačnije na raskrsnici kod restorana Panache.

Nema povrijeđenih osoba, a na dva vozila koja su učestvovala u saobraćajnoj nesreći, pričinjena je materijalna šteta.

Na pomenutoj raskrsnici već danima ne radi semafor.

(uskinfo.ba)

Unsko-sanski kanton je početkom sedmice u teškoj saobraćajnoj nesreći u Ključu, izgubio još dva mlada života.

Smrtno je stradao 22-godišnji vozač, dok je 15-godišnja suvozačica podlegla u Kantonalnoj bolnici u Bihaću od zadobivenih povreda. Ponukalo nas je to da ispitamo da li se broj saobraćajnih nesreća i smrtno stradalih u njima povećava.

Tokom prošle godine na području Unsko-sanskog kantona, prema policijskim statistikama, ukupno je registrirano 2.439 saobraćajnih nesreća, što je za 19 posto manje u odnosu na 2017. Također, i broj smrtno stradalih se smanjuje iz godine u godinu.

Stanje sigurnosti u saobraćaju na području Kantona, prema riječima Ale Šiljdedića, portparola Uprave policije USK još uvijek je zadovoljavajuće, s obzirom na ukupnu starost i tehničku ispravnost vozila, ali i nizak nivo saobraćajne kulture svih učesnika u saobraćaju. Doda li se tome i stanje putne infrastrukture u Kantonu, kako ističe Šiljdedić, nije teško zaključiti zbog čega je još uvijek broj saobraćajnih nesreća izuzetno veliki, kako prenosi RTV USK.

Šiljdedić dodaje da je preko 2.000 vozača kontrolisano i zatečeno da upravljaju vozilom pod uticajem alkohola, 1.253 osobe su upravljale vozilom bez položenog vozačkog ispita, preko 190 osoba je zatečeno da i nakon izrečene mjere zabrane, zbog određenih težih prekršaja koje su počinili, ipak upravljaju vozilom. Stoga nimalo nečudi, da je preko 90 posto saobraćajnih nesreća, po riječima Šiljdedića, uzrokovano greškom vozača, odnosno njihovim nepropisnim ponašanjem u saobraćaju.