Vrhovni sud Republike Srpske donio je drugostepenu presudu kojom je Alija Hrustić iz Prijedora osuđen na 30 godina zatvora za svirepo ub**tvo supruge i njenog ljubavnika.
Ovim mu je kazna smanjena za pet godina u odnosnu na presudu koju je donio Okružni sud u Prijedoru.
Dvostruko ub**tvo počinio je 27. maja 2017. godine kada je u spavaćoj sobi zatekao suprugu Azru s Enverom Halilagićem iz Bihaća. Likvidirao ih je sjekirom i nožem, a obdukcijom je utvrđeno da im je zadao 55 udaraca.
Pobjegao je, ali se naknadno prijavio policiji. Istragom je potvrđeno da je Hrustić prvo udarcima u glavu usmrtio par, a potom se “iživljavao” nad tijelom svoje supruge. Nožem joj je nanio povrede u predijelu ruku, nogu, polog organa, stomaka itd. Inspektori su kazali kako je ovo bilo jedno od najsvirepijih u**stava i najjezivijih slučajeva koje su do sada imali.
Hrustićev advokat kazao je kako njegov klijent nije trebao biti osuđen za teško ub**tvo, već za ub**tvo na mah i da je u trenutku izvršenja ovog krivičnog djela bio neuračnljiv, prenosi Klix.
Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark zvanično je otvorio novoizgrađenu zgradu Kantonalnog suda u Bihaću, za čiju je izgradnju EU izdvojila oko 3 miliona maraka.
Vlada Unsko-sanskog kantona učestvovala s iznosom od milion i po maraka. Projekt je dio šireg paketa pomoći Evropske unije za sanaciju zgrada sudova i tužilaštava, u okviru podrške jačanja vladavine prava u BiH.
Ambasador Weagemark je naglasio ovom prilikom da je ovo projekat koji je namjenjen građanima USK kako bi njima dao jedan osjećaj bolje vladavine prava i efikasnijeg pravosuđa.
Premijer USK Mustafa Ružnić se zahvalio predsjednici suda Fati Nadarević na izuzetnom profesionalnom zalaganju da se izgradi zgrada suda.
– Ovo nije samo zgrada. Ovo je kuća pravde, istaknuo je premijer USK.
Predsjednica Kantonalnog suda u Bihaću kazala je da je ovaj sud dobio evropske uvjete rada.
Profesor Sej Ramić iz Bihaća, u jednoj grupi društvene mreže Facebook, objavio je nekoliko fotografija s pijace, navodeći da se radi o humanitarnoj pomoći namijenjenoj za migrante.
– Evo kako završava pomoć za migrante – napisao je Ramić.
Na fotografijama se vide šamponi, kaladonti, odjeća, obuća itd. Sve to je izloženo na improviziranim štandovima na buvljaku u Bihaću.
Na 759. rođendan Bihaća za Oslobođenje govori Izet Sadiković, jedan od prvih dobitnika Japodskog konjanika.
Razgovarao: Fahrudin Bender (Oslobođenje)
Povodom 759. rođendana grada Bihaća, danas će biti dodijeljeno tradicionalno priznanje za mlade Bišćane nazvano Japodski konjanik po najstarijem ilirskom plemenu za koje se zna da je živjelo na obalama Une. Izet Sadiković Tezy je među prvima postigao posebne rezultate, osovojio ovo priznanje i inspirisao je mnoge mlade sugrađane da tome teže.
Društvo i mediji
Nagrada se dodjeljuje za izuzetne rezultate mladih, kao i za doprinos gradu Bihaću. Meni je ono bilo posebno, ali to je rezultat zalaganaja cijele ekipe. Ipak smo mi tada bili jako mladi, prije 11 godina, tada nam je značilo kada nas neko potapše po ramenu, a kamoli pohvala Grada. Divno je kada se ljubav izrodi u životni poziv.
VIDEO IZ 2008. godine:
Prvi ste poslije rata napravili internet stranicu Grada Bihaća, a danas je portala sve više. Jesu li oni donijeli pozitivan efekat po društvo ?
Pa, bilo je to prije 14 godina, vrijeme mIRC-a i drugih aplikacija koje su služile za komunikaciju prije ovih modernih društvenih mreža kao što je Facebook. Tada se izrodio portal Biscani.net, koji je više služio za druženje i razmjenu fotografija, razvio se kasnije u news portal koji danas djeluje kao takav. Tada je bilo teško i sve je bilo skupo. Danas imamo mnogo portala, jer sa malim budžetom možete uz nekoliko besplatnih alata osposobiti portal i djelovati ravnopravno kao i svi drugi. Medijsko izvještavanje neophodno je za normalno funkcioniranje jednog društva, pa smatram da, što je više kvalitetnih medija dostupno, sve je bolje. Nažalost, ono što je kod nas zastupljeno jeste da je mnogo portala koji šire lažne vijesti, nemaju za cilj ovo prethodno što sam naveo. Ja bih takve svrstao u dvije kategorije. Jedna kategorija medija koji su primarno motivirani zaradom i to je, drugim riječima, laganje, odnosno širenje laži kao ekonomski model. Ovi portali su mahom vođeni od ljudi koji nemaju novinarskog iskustva, nemaju redakciju ni novinare. Druga vrsta portala sa lažnim vijestima je medij političke prirode, odnosno sa jasnom političkom, ako hoćete, i stranačkom pozadinom. Da potcrtam, i u jednom i u drugom slučaju lažni mediji se primarno koriste društvenim mrežama kao instrumentom za “isporuku”, odnosno širenje lažnih vijesti.
Doprinos Bihaću ste dali i kao gradski vijećnik, ali ste se povukli iz politike. Zar ne bi mladi trebali više težiti ka politici ?
Da, bio sam vijećnik i tu obavezu doživio kao mali doprinos svojoj lokalnoj zajednici. Mislim da je dužnost vijećnika bavljenje poblemima lokalne zajednice s ciljem poboljšanja opće kvalitete življenja u njoj. Ipak sam tada izabrao posao koji me nekako odvodi u sukob interesa. Ne možeš biti u vlasti i u medijima. Ali, podržavam sve korektne mlade političare i ideje mladih koji zagovaraju uključivanje u odlučivanje.
Najbolja garancija
Naravno da je mjesto mladih u političkom životu i to na svim nivoima od općine, grada, kantona do državnog nivoa. I to je ono što nedostaje političkom životu BiH. Mladi, obrazovani kreativni ljudi su najbolja garancija da duštvo može uspjeti i razviti se, a to je više nego neophondno našem društvu. Mladi mijenjaju svijet, mi se za svoje mjesto moramo izboriti.
Kako ocjenjujete danas situaciju u svome gradu, u godini koja je obilježena migrantskom krizom?
Bihać je danas opterećen migrantskom krizom. Nažalost, ona utječe na našu svakodnevnicu. Građani s pravom ispoljavaju nezadovoljstvo, pa i ljutnju zbog određenih neprimjerenih postupaka koji dolaze od migranata. S druge strane, želimo biti osjećajni prema njima.
Mnogo je problema u Bihaću posljednje godine. Ipak svi imamo razumijevanje za ljude koji žele ići u EU zbog boljeg života.
Kakvu vi budućnost priželjkujete Bihaću, a šta je realnost ?
Bihaću su potrebni jači ekonomski razvoj, veća i brojnija inostrana ulaganja. Jednostavno potrebna su nova radna mjesta koja bi osigurala dostojanstven život svakom građaninu. Mladima je neophodno uz radna mjesta osigurati kvalitetno obrazovanje i stučno usavršavanje kako bi znanjem i vještinama bili konkuretni na globalnom tržištu. Bihać ima značajne prirodne i ljudske resurse. Trebamo ih iskoristiti i nema sumnje da možemo ponovo biti prepoznatljiv i uspješan industrijski, turistički i agrarni kraj u BiH. Želim što i svaki Bišćanin, da to bude grad u kojem će moja i sva bihaćka djeca rasti sretna.
Slika o migrantima i migracijama koju stvaraju različiti mediji, od filmova do časopisa i tvitova, može biti pozitivna ili negativna ili može, jednostavno, samo tematizirati ovo pitanje.
Činjenica je da se u medijskim izvještajima prezentuje cijeli spektar različitih svjetonazora i narativa te da takvo medijsko uobličavanje ovog pitanja utiče na razmišljanje, emocije pa i ponašanje ljudi.U Evropu je preko Mediterana u 2018. godini stiglo više od 100.000 novih migranata, a prema procjenama relevantnih institucija, oko 24.000 ih je ušlo je u Bosnu i Hercegovinu u tom periodu. Iako se njihov broj znatno smanjio, pretpostavka je da ih u BiH trenutno boravi 4.900.
Pristiglih sto hiljada ljudi predstavlja tek jednog migranta na pet hiljada stanovnika Unije u kojoj živi preko pet stotina miliona ljudi te se, u kontekstu brojki, teško može govoriti o humanitarnoj ili ekonomskoj krizi. Međutim, prema uticaju na javni prostor ovo pitanje sve više predstavlja političku i medijsku krizu koja ne pokazuje znakove slabljenja.
Ovo je bila i tema medijskog praktikuma koji je, pod nazivom “Tačno je bitno” organizovala Kancelarija Evropske unije u Bosni i Hercegovini u Sarajevu i putem video linka i u Bihaću. Novinari, predstavnici nevladinih organizacija, državnih agencija, te domaćih i međunarodnih organizacija razgovarali su o dosadašnjoj praksi, uočenim propustima, problemima ali i o prijedlozima za poboljšanje kvaliteta medijskog izvještavanja o ovom značajnom pitanju.
Evidentno je da je medijsko izvještavanje o pitanju migranata i izbjeglica i u Bosni i Hercegovini u nekim slučajevima izrazito huškačkoi da ponekad dovodi do neprimjerenih reakcija određenih grupa domaćeg stanovništva, ili je, u drugim slučajevima,primjetna sklonost da se o izbjeglicama i migrantima izvještava na način koji vodi njihovoj viktimizaciji prikazujući ih isključivo kao žrtve nebrige društva. Ni jedna krajnost nije dobra jer ne pruža objektivnu sliku i tačne informacije.
“Cilj naše današnje radionice, koju finansira Evropska služba za spoljne poslove, je da analizom novinarskog izvještavanja o migrantima u BiH pokušamo utvrditi šta je to što usmjerava izvještavanje medija”istakla ješefica Komunikacija Delegacije Evropske unije u BiH Jamila Milović-Halilović, dodajući da je ovaj praktikum tek dio dugoročnih napora Evropske unije usmjerenih na jačanje sposobnosti BiH da upravlja migracijama uz uvažavanje osjetljivosti ovog pitanja i standarda Evropske unije.
“Naime, Evropska unija je u proteklom periodu izdvojila preko 9 miliona eura kako bi pomogla Bosni i Hercegovini da odgovori na potrebe izbjeglica i migranata i poboljša upravljanje vlastitim granicama.U planu je dodatnih 13 miliona eura za provođenja mjera i aktivnosti koje će tek biti definisani. ” objasnila je Milović-Halilović dodajući da su, pored ove podrške, u fokusu politike Evropske unije i mjere usmjerene na prekidanje lanaca krijumčarenja i trgovine ljudima, obezbjeđenje zakonskih mogućnosti u oblasti migracija kao i rješavanje samog uzroka neregularnih migracija.
U samom procesu kreiranja i distribucije informacija u vezi sa migrantima i izbjeglica u BiH ne učestvuju samo mediji. Naime, kako je istakla glasnogovornica Granične policije BiH, Sanela Dujković često ni mediji ne mogu saznati tačan broj migranata i izbjeglica, jer institucije i organizacije daju različite informacije a prisutno je i nedovoljno poznavanje nadležnosti različitih institucija i agencija koje rade u ovoj oblasti. Učešče u praktikumu policijskih agencija i međunarodnih organizacija koje djeluju na terenu je ocjenjeno kao veoma korisno jer, kako je naglasila Adisa Imamović, novinarka N1 “i neophodno je da u čitavom procesu jedni druge razumijemo, da nam budu jasni načini na koje funkcionišu te institucije iznutra”.
Predstavnica udruženja “BH novinari” Rea Adilagić predstavila je nalaze istraživanjao načinima izvještavanja medija u BiH o migracijama i izbjeglicama urađenog za potrebe praktikuma a s ciljemda se u utvrdili trendovi medijskog izvještaja o migrantima i migracijama u BiH. Analiza manjeg uzorka od 100 sadržaja iz 14 medija pokazala je da su se novinari tek u oko 15% slučajeva pridržavali etičkih standarda novinarstva.pri čemu su u preko 50% slučajeva migranti i izbjeglice prikazani kao opasni po BiH i njene građane.
Posebnu pažnju učesnika izazvalo je ućešće nekoliko migranata koji su govorili o svojim iskustvima.
“Susretao sam se sa novinarima, važni su nam, jer od njih zavisi kakvu sliku će javnost stvoriti.” izjavio je jedan od njih dodajući “Ja sam beskućnik, nisam kriminalac, idem za mirom i u želji da nađem mjesto koje mogu zvati domom. Svi prisutni migranti pozvali su bh. novinare da urade sve što je u njihovoj moći da slika o migrantima i izbjeglicama koju mediji prenose bude što tačnija i objektivnija jer od nje vrlo često zavisi i ponašanje domaćeg stanovništva prema njima.
Iako svjesni da osnovni principi etičnog novinarstva kao što suobjektivnost, odgovornost, nezavisnost, nepristranost i humanost, garantuju etično izvještavanje smanjujući rizik od štete po zajednicu novinari su naglasili kako je vrlo teško postići optimalan balans.
Govoreći o toj temi,urednik Federalne televizije Željko Ticakazao je da su novinari FTV-a pokušali prikazati i priloge za koje su se nadali da će izazvati empatiju kod građana želeći istovremeno biti objektivni.
– Svjesni smo da migranti žive neuslovno i ocijenili smo da nije način da šutimo i pustimo da se neko smrzne i umre pa da onda reagujemo – pojasnio je urednik FTV Željko Tica.
TAČNO JE BITNO MIGRANTI/
Gorica Bukvić, urednica Radija Unsko-sanskog kantona,koja se linkom uživo javila sa paralelnog skupa u Bihaću, smatra da treba izvještavati o pozitivnim stvarima, ali i dati realnu sliku stanja i govoriti o problemima.
Govoreći o prvom susretu sa migrantima, istakla je da se u njoj probudila empatija te da su se svi trudili da im pomognu. Iskoristila je ovu priliku da pozove sve prisutne da razmisle kako bi mogli urediti medijsko tržište jer postoji veliki broj online medija koji nemaju ni impresuma niti bilo kakvih drugih podataka o vlasništvu, urednicima i novinarima a, ipak, ostvaruju značaj uticaj na javno mnijenje.
Glavna urednica „Oslobođenja“ Vildana Selimbegović podsjetila je da je izvještavanje o migrantima kompleksan proces te da je primarni cilj njihove kuće da lokalno stanovništvo što bolje informiraju o realnoj situaciji i da kažu ono što je notorna slika. Ističući da je ignorisanje bilo kojeg od principa etičnog novinarstva uvijek povezano sa rizikom od obmane javnog mnijenja ili manipulacije ona je izrazila nadu da će i bosanskohercegovački novinari vremenom postići potreban nivo kvalitetnog i objektivnog izvještavanja.
Prema riječima Edina Krehića, urednika Aljazeera Balkans činjenice predstavljene tokom praktikuma su pobudile interes svih učesnika jer je bilo mnoštvo pitanja pretvarajući ovaj događaj u zanimljiv i koristan forum. “Medijski praktikum je bio odlično organizovan, sa učesnicima u Sarajevu i Bihaću, što je posebno važno zbog teme koja se posebno tiče ova dva mjesta,” dodao je Krehić.
Svi učesnici su saglasni da je prikazivanje migrantskog pitanja na selektivan način, zanemarujući realne probleme sa kojima se lokalne zajednice susreću u novim i neobičnim okolnostima, neodgovorno prema domaćoj javnosti te pozvali sve uključene u izvještavanje o migrantima da poštuju principe etičnog novinarstva..
Prema riječima policijskog komesara USK Muje Koričića transport pomenutih 250 migranata za Ušivak planiran je za petak, a na policiji je da osigura autobuse koje će platiti Međunarodna organizacija za migrante u BiH (IOM).
Ostatak od 3.200 migranata koji su smješteni u prihvatnim centrima “Bira” i “Đački dom” u Bihaću, objektu “Miral” u Velikoj Kladuši i hotelu “Sedra” u Općini Cazin sačekat će konačni epilog višemjesečnog nesporazuma i prebacivanja odgovornosti između MInistarstva sigurnosti BiH kao stvarno nadležne institucije i aktuelne izvršne vlasti u USK.
Dolaskom lijepog vremena na naše prostore situacija u vezi s migrantima svakim danom se počinje usložnjavati.
O tome najbolje govori podatak iz Granične policije BiH da je broj državljana visokog migracijskog rizika koji su spriječeni ili su ušli u BiH iz Srbije i Crne Gore početkom 2019. godine mnogo je veći nego u istom periodu prošle godine.
U posljednjih sedam dana s poboljšanjem vremenskih uslova znatno povećan pritisak migranata na granicu BiH u odnosu na prethodna dva mjeseca.
Glasnogovornica Granične policije BiH Sanela Dujković je kazala da je stanje na granici složeno i bez ozbiljne podrške u broju službenika i opreme.
“Situacija će se usložnjavati povećanim pritiskom migranata. Istovremeno, svakodnevno na područje Grčke dolaze migranti i mi očekujemo povećan pritisak i u narednom periodu”, rekla je glasnogovornica GP BiH Sanela Dujković, a o čemu je ranije govorio i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić.
Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća, na 30. sjednici Gradskog vijeća Bihać osvruno se na aktuelnu migrantsku krizu u ovom gradu koji spada u jedno od najpogođenijih mjesta migrantskom krizom u BiH.
“Migrantsku krizu tretiramo kao elementarnu nepogodu, kao zemljotres, požar. To je nešto što se nama desilo, što mi nismo očekivali i mi na to ne možemo uticati. Ja sam migrante slagao, ali ne svojom krivicom. Dali smo obećanje da ćemo izmjestiti te ljude iz Borića u fabriku Bira, a kada se završe radovi na Borićima obećali smo ih vratiti. Međutim, veliki broj migranata je u međuvremenu pristigao u Bihać i umjesto nekoliko stotina ljudi smještenih u Biri došli smo u situaciju da ih imamo preko dvije hiljade. Ja ne mogu na to utjecati niti bilo ko drugi”, kazao je Šuhret Fazlić.
On je zamolio sve vijećnike da zajedno pokušaju iznaći rješenje kada je riječ o problemu s kojim su se susreli. Međutim, istakao je da bilo koji oblik nehumanog postupanja prema izbjeglicama neće poduzimati te je naglasio da će prije svoj mandat gradonačelnika staviti na raspolaganje nego raditi prisilnom protjerivanju izbjeglica.
“Ja podržavam sva rješenja osim batine, progona, deportovanja, trpanja u autobuse i vagone. Sve ono što miriše na rasizam, mržnju, ksenofobiju, nehumanost, ja ne podržavam. Spreman sam da ne budem načelnik ako bi došli u situaciju da Bihać sutra bude sredina koja će se tako ponašati. Ja ne želim ni da živim u gradu koji bi sutra bio na mapi u Evropi ili svijetu proglašen sredinom u kojoj su ljudi trpani protiv svoje volje u autobuse, vozove, vraćani negdje, tučeni, maltretirani na bilo koji način. Ako ima kakvo rješenje, dajte da ga nađemo. Nemojte da nam Hrvatska policija svaki dan dovodi 30, 40, 100 migranta, vraća ih mimo zvaničnog graničnog prelaza. Mene vrijeđa kao Bosanca da neko može iz druge države da uđe na teritorij BIH i da se ponaša po njoj bez obzira koliko to bila prijateljska država. U BiH ulazi hrvatska policija, specijalci, dovoze migrante, vraćaju ih i šalju u Bihać. U RS nađu četiri migranta i MUP ih preda Uredu za strance, izdaju im papir i doprate ih do Bihaća. To je država BiH koja mora na to da utječe i da pronađe rješenje”, istakao je Fazlić.
On je dodao i to kako će biti neophodno da BiH zatvori granicu s Hrvatskom ukoliko se nastavi nekontrolirani prelazak migranata u BiH s obzirom na to da je Krajina najizloženija ovom vrstom problema.
Broj državljana visokog migracijskog rizika koji su spriječeni ili su ušli u BiH iz Srbije i Crne Gore početkom 2019. godine mnogo je veći nego u istom periodu prošle godine, rečeno je za Klix.ba u Graničnoj policiji BiH.
Iz Granične policije su nam kazali da je, kao što su i najavljivali, u posljednjih sedam dana s poboljšanjem vremenskih uslova znatno povećan pritisak migranata na granicu BiH u odnosu na prethodna dva mjeseca.
“Stanje na granici je složeno i bez ozbiljnije podrške u broju službenika i specijalističkoj opremi. Situacija će se usložnjavati povećanim pritiskom migranata. Istovremeno, svakodnevno na područje Grčke dolaze migranti i mi očekujemo povećan pritisak i u narednom periodu”, rekla je glasnogovornica GP BiH Sanela Dujković.
Kako saznajemo, Graničnoj policiji BiH nedostaje 446 policijskih službenika, što znači da su znatno umanjeni ljudski resursi koji se mogu angažirati na poslovima nadzora državne granice.
“Uz maksimalno korištenje tehničkih sredstava, stalnim prisustvom na najkritičnijim tačkama nastojimo uz pomoć policijskih službenika iz drugih agencija onemogućiti nezakonit prelazak migranata. S obzirom na činjenicu da od oktobra 2017. godine provodimo pojačane mjere u skladu s Planom vanrednog angažiranja policijskih službenika i opreme u zonama odgovornosti jedinica ove policijske agencije koje su izložene pojačanom migracijskom pritisku, koji podrazumijeva maksimalno angažiranje raspoloživog ljudstva i materijalno-tehničkih sredstava, jasno je da su naši resursi znatno oslabljeni. Policijski službenici GPBiH raspolažu osnovnom policijskom opremom”, dodala je Dujković.
Granična policija BiH posjeduje različite vrste specijalističke opreme za obavljanje poslova graničnih provjera i nadzora granice, a obnavljanje opreme se obavlja u skladu s mogućnostima. Novija i savremenija specijalistička oprema svakako bi doprinijela učinkovitijem nadzoru granice, međutim uz novonastalu složenu situaciju u vezi s migrantima ta pomoć je bila minimalna.
U aprilu 2019. godine GP BiH će zaposliti 100 policijskih službenika u činu policajca koji završavaju osnovnu obuku u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadra u Mostaru, što će djelimično umanjiti problem kadrovskog manjka.
Ministar sigurnost BiH Dragan Mektić je na konferenciji za medije kazao da se u Grčkoj nalazi blizu 70 hiljada migranata koji se kreću prema zemljama Evropske unije, napominjući da to predstavnike bh. vlasti zabrinjava jer postoji mogućnost da veći broj tih ljudi odabere rutu preko Zapadnog Balkana.
Ministar Mektić je kazao da su se predstavnici vlasti u BiH fokusirali na tri ključne stvari: kako što bolje, efikasnije i uspješnije zaštititi granicu u jugoistočnom dijelu gdje migranti ulaze u BiH, kako osigurati korektan i human tretman onim migrantima koji su ušli u BiH i kako na najbolji način upravljati sigurnosnom situacijom da se spriječi vršenje krivičnih djela na štetu domaćeg stanovništva.
Međutim, zabrinjavaju ga migranti koji se iz Grčke kreću prema zemljama EU, kao i dnevni priliv migranata iz Turske u Grčku.
“Dnevni priliv migranata iz Turske u Grčku je blizu 300. Za pretpostaviti je da ćemo mi tu imati ozbiljnih problema. Definitivna rješenja kako bi se riješila migrantska kriza ne postoje. BiH će i dalje biti žrtva problema. Zajedno smo uključili sve institucije s državnog, entitetskog i kantonalnog nivoa. Tražimo rješenja”, rekao je on.
Naveo je da je u Unsko-sanskom kantonu neophodno da se redukuje priliv migranata u smislu da ih ne dolazi više nego što ih je moguće prihvatiti.
“Dio migranata iz USK ćemo ove sedmice vratiti u Sarajevo. Njih šest ukupno je identifikovano da su na određeni način povezani s terorizmom i nekim terorističkim aktivnostima. Trenutno se nalaze u imigracionom centru. Provjeravaju se drugi podaci i druge činjenice. Ilegalno su ušli u BiH. Donijet ćemo odluku o njihovoj daljnjoj sudbini”, istakao je ministar Mektić.
Naveo je da je Vijeće minstara postiglo dogovor s Unsko-sanskim kantonom i da rade na rješenju.
“Ne možemo se dogovoriti da se zatvore imigracioni centri na takav način. Na taj način ništa nećemo riješiti. Vijeće ministara će na nekoj od narednih sjednica donijeti odluku o upravljanju tim prihvatnim centrima”, zaključio je ministar Dragan Mektić.
