Svečana akademija povodom obilježavanja Dana Unsko-sanskog kanton

Danas je dostojanstveno obilježen 27. maj – Dan Unsko-sanskog kantona.

Unsko-sanski kanton ove godine navršio je 24 godina od konstituisanja. USK je formiran 1995. godine, kada je u opkoljenom Bihaću održana konstituirajuća sjednica Skupštine USK. Dan Kantona ujedno je i godišnjica pogibije državne delegacije predvođene dr. Irfanom Ljubijankićem, tadašnjim ministrom vanjskih poslova BiH, čiji je helikopter, po povratku iz okruženog bihaćkog okruga, oboren u reonu Slunjskih brda. 

Predstavnici Vlade i Skupštine USK odali su jučer počast poginulim članovima državne delagije, na mjestu pada helikoptera u Slunju. Danas je organizovan prijem za članove porodica te položeno cvijeće na spomen obilježja braniteljima BiH a večeras će u Bihaću biti održana svečana akademija.

U Centru “Duga”, gdje borave djeca koja su napuštena ili ostala bez roditelja, u mjestu Kulen Vakuf, nadomak Bihaća, tokom vikenda održana je 17. međunarodna likovna kolonija, a cilj tog događaja je pomoć ovim mališanima.

Od ove godine, kolonija nosi ime po Admiru Lješčaninu, bivšem direktoru i osnivaču centra, koji je preminuo prije dvije godine.

Na ovogodišnjoj likovnoj koloniji sudjelovalo je pedeset umjetnika iz zemalja regiona, ali i nekoliko evropskih država, a urađeno je stotinak umjetničkih slika.

Prikupljena djela se katalogiziraju, izlažu u umjetničkim galerijama širom svijeta i potom prodaju na aukcijama, a sav prihod tako ostvaren uplaćuje se na račun pomenutog centra.

Cilj je skrenuti pažnju javnosti na problematiku djece koja su privremeno ili trajno ostala bez roditeljske zaštite, te prikupiti finansijska sredstva za kvalitetniji rad Centra.

Vremenom je ova internacionalna likovna kolonija postala jedan od značajnijih kulturnih događaja ovog tipa u Bosni i Hercegovini, te svake godine okuplja renomirana imena iz svijeta umjetnosti.

Inače, idejni tvorac događaja je poznati bihaćki novinar i ekolog Boško Marjanović, a prva likovna kolonija održana je 2002. godine.

Prvobitno kolonija je imala lokalni karakter, na njoj su sudjelovali samo umjetnici sa prostora USK, da bi vremenom prerasla u respektabilan internacionalni kulturni događaj.

Kroz Centar “Duga” u proteklih 18 godina, koliko postoji ova ustanova, prošlo je preko 800 djece koja su ostala bez roditeljskog staranja, a trenutno u njoj boravi dvadeset mališana.

U Pritoci kod Bihaća, na magistralnom putu M5 jutros u 07:50 se desila saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovala tri vozila bh. registarskih oznaka.

Ženska osoba inicijala D.A. rođena 1971. godine u Bihaću koja je upravljala vozilom Peugeot, teško je povrijeđena, dok su druga dva vozača koja su upravljala vozilima Golf (Ć.N. rođen 1996. godine u Bihaću) i Škoda (Š.M. rođen 1974. godine u Bihaću) lakše povrijeđena.

Uzroci saobraćajne nesreće još uvijek nisu poznati jer uviđaj na licu mjesta još traje.

Uskinfo.ba

Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona potpisao je Ugovore sa ovdašnjim domovima zdravlja i bolnicama, te sa kliničkim centrima van Kantona, u koje se naši pacijenti šalju na dalje liječenje.

Procedura zaključivanja ugovora, kako smo već informisali javnost, ove godine je kasnila, zbog odugovlačnje u donošenju Financijskog plana Zavoda, koji je usvojen tek u martu. Ipak, neusvajanje plana Zavoda na vrijeme, manja je briga, u odnosu na one koje bi se mogle javiti u narednom periodu. Naime, sve je manje stanovnika u Kantonu, što utiče i na smanjenje broja osiguranika, a time i plan prihoda Zavoda
Nešto više od 107 miliona maraka iznosi ovogodišnji budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona. Najveći dio usmjerava se za rad javnih zdravstvenih ustanova kojima je Zavod glavni izvor finansiranja. Iako Financijski plan predviđa povećanje prihoda u odnosu na prošlogodišnje, stanje na terenu, u prvim mjesecima, ne ide u prilog tome.

Trenutne financijske prilike ne idu na ruku očekivanjima zdravstvenih radnika o novom povećanju boda jer trenutni priliv sredstava u budžet Zavoda ne daje prostora za izradu rebalansa koji je bio najavljivan u slučaju da dođe do porasta prihoda. To je jasno dato do znanja i tokom pregovora sa Sindikatima, kazao nam je između ostalog u razgovoru Sanel Bajramović, v. d. direktora ZZO USK.

Kako smo imali priliku čuti u razgovoru sa našim sagovornikom, na pitanje zašto prihodi Zavoda padaju, odgovor treba tražiti u činjenici da Kanton gubi stanovnike a time i Zavod osiguranike. Ljudi napuštaju radna mjesta i odlaze u inostranstvo a upravo su doprinosi koji se izdvajaju iz njihovih plata, glavni izvori iz kojeg se finansira Zavod. Donekle su očekivanja da će biti više sredstava, najavljenim blagim povećanjem primanja uposlenih u ovoj godini.

Proteklih godina značajna financijska injekcija bile su doznake iz inostranstva, na osnovu primanja Krajišnika koji rade u inostranstvu. No i u ovom slučaju priliv novca je umanjen jer su u cjelosti doznačena sredstava koja su se po ovom osnovu ranije dugovala USK i sada se redovno izmiruju. U postojećim prilikama postalo je itekako važno da svaka marka ostane zdravstvu u kantonu.

Za sada ugovaranje Zavoda i zdravstvenih ustanova tiče se usluga koje su na nivou iz ranijih godina. Podsjetimo i to da se ove godine, zbog odugovlačenja usvajanja Financijskog plana Zavoda kasnilo sa potpisivanjem Ugovora sa zdravstvenim ustanovama. Posao je konačno završen odnosno zaključeni su Ugovori sa domovima zdravlja, Kantonalnom i općom bolnicom, Kliničkim centrima Sarajevo, Tuzla, Mostar, BH Centar za srce te lječilištima Gata i Fojnica, piše RTV USK.

Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS, danas je u Bratuncu razgovarao sa humanitarcima iz Bihaća, koji ovih dana uručuju pakete pomoći povratnicima u pet podrinjskih opština.

Tradicionalnu humanitarnu akciju već jedanaestu godinu organizuje Planinarsko društvo “Horizont“ iz Bihaća, predvođeno predsjednikom Elvirom Musićem.

Kako je rečeno na sastanku, na kojem su, uz Musića prisustvovali i drugi učesnici akcije, osigurano je 200 prehrambenih i higijenskih paketa, u vrijednosti oko 40.000 maraka.

Paketi su podijeljeni povratnicima u Srebrenici, Bratuncu, Zvorniku, Milićima i Vlasenici.

U akciji prikupljanja sredstava za pakete su učestvovali i Medžlis Islamske zajednice Bihać, Udruženje Pomozi.ba i Vlada Unsko-sanskog kantona.

Na sastanku sa potpredsjednikom Salkićem se razgovaralo o radu “Horizonta“ i budućim projektima ovog društva koji se planiraju realizovati.

Delegacija Unsko-sanskog kantona, na čelu sa premijerom Mustafom Ružnićem, posjetila je danas mjesto pogibije dr. Irfana Ljubijankića, ministra vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine.

U ranim jutarnjim satima 28. maja Ljubijankić je helikopterom krenuo prema Zagrebu, a s njim su bili njegov pratilac major Fadil Pekić, tadašnji savjetnik u Ambasadi BiH u Zagrebu Mensur Šabulić, zamjenik državnog ministra pravde Izet Muhamedagić te dva pilota porijeklom iz Ukrajine.

Ovim je helikopterom dopremana pomoć za opkoljeni Bihaćki okrug. Letjelica u kojoj su ministar vanjskih poslova BiH i njegovi saradnici putovali prema Zagrebu srušena je u rejonu Kremena, na okupiranom području Slunja, s položaja nekadašnje Vojske Republike Srpske Krajine (VRSK).

O njihovoj tragičnoj smrti javnost su prvi obavijestili novinari tadašnje Televizije Knin koji su na mjestu pada helikoptera snimili prilog o još jednom “velikom uspjehu” pripadnika VRSK. Naknadno su oficiri VRSK nagrađeni za ovaj poduhvat. Ipak, u vezi sa Ljubijankićevom smrti i danas postoji niz kontroverzi.

Irfan Ljubijankić rođen je 1952. godine u Bihaću, a Medicinski fakultet završio je na Univerzitetu u Beogradu. Specijalizirao je otorinolaringologiju i cervikofacijalnu hirurgiju, a postdiplomske studije završio je u Zagrebu. Početkom rata izabran je za predsjednika Okruga Bihaća, a ministar vanjskih poslova BiH postao je odlukom Vlade u novembru 1993. godine. Na toj dužnosti je i poginuo 28. maja 1995. godine.

Tema druge epizode serijala AJB “Raspad industrije u BiH”, u produkciji Centra za razvoj medija i analize, je Agrokomerc.

Od bune do Babe. Od mjenica do dionica. Od nastanka do nestanka. Zašto je nastao Agrokomerc? Kako je zaustavljen egzodus Krajišnika koji su bježali od neimaštine i sankcija zbog Cazinske bune?

“Jer voda teče kuda Babo reče”, uzrečica je iz tog doba.

Babo je onaj koji je davao sigurnost. Ime mu je Fikret Abdić. Kreator je Agrokomerca, čuda prehrambene industrije, kompanije koja je zapošljavala 13.000 radnika.

A onda je izbio požar.

“To je bio razlog da Duško Zgonjanin u Agrokomerc pošalje UDBA-u”, kaže Brano Miljuš, saradnik Hamdije Pozderca.

“Tako je počela ‘Afera 87’”, složit će se gotovo svi sagovornici.

Babo u zatvoru

Meta su bili Pozderci. Radnicima su nuđene Miloševićeve slike, Babo je završio u zatvoru.

“Do toga nije trebalo doći”, reći će tri decenije kasnije tadašnji sudija Rifat Konjić.

Hamdija Pozderac je umro. Fikret Abdić se vratio u Agrokomerc.

“Bio sam predsjednik Radničkog savjeta kada smo Fikreta vratili u Agrokomerc”, kaže Mirsad Veladžić, kasnije veliki protivnik krajiškog Babe.

Fadil Bihorac je dugogodišnji radnik Agrokomerca. Danas je predsjednik Nadzornog odbora te kompanije.

“Sve je bilo dobro dok Fikret Abdić od farme nije pokušao napraviti državu.”

Tako je nastala autonomija. Vrijeme u kojem su hale Agrokomerca postale logori, vrijeme u kojem su radnici postali zatočenici, a Babo zločinac.

“Agrokomerc je pomagao agresora”, kaže Bihorac.

A onda je došla Armija BiH i vojska nezaposlenih. Od predratnih 13.000 radnika Agrokomerca, na poslu je ostalo njih 150. Imovina u inozemstvu je izgubljena, a ona u Krajini devastirana. Preduzećem formalno upravlja stečajni upravnik, iako stečaj nije pokrenut. Direktor rukovodi, a nije upisan u sudski registar. Sudovi su nad halama upisivali dvostruke vlasnike i hipoteke na osnovu dugova iz nekog drugog vremena. Direktore je u kancelarije uvodila policija, a odvodila SIPA.

“Nisam kriv”, reći će Mujo Milak, bivši direktor Agrokomerca, optužen za kriminal u ovoj firmi.

“Koliki je kriminal, trebalo ih je u zatvoru završiti na desetine”, kaže Rifat Dolić.

Pravosuđe je opet zakazalo. Agrokomerc je na izdisaju. Ili možda ne? Nakon petnaest godina pilići su se vratili u halu Elezovići.

Brojni sagovornici

U ovom filmu govore: Mujo Milak, bivši direktor Agrokomerca, Fadil Bihorac, član Nadzornog odbora Agrokomerca, Mersad Hamidović, direktor Agrokomerca, Ibrahim Mujić, optuženik iz “Mjenične afere” i saradnik Fikreta Abdića, Ramo Hirkić, ministar privrede u vrijeme takozvane autonomije, Rifat Konjić, sudija iz afere “Agrokomerc”, Esad Šabanagić, novinar iz Velike Kladuše, Zlatko Balić, radnik Agrokomerca, Branislav Tapušković, advokat Hakije Pozderca, Brano Miljuš, saradnik Hamdije Pozderca, Mirsad Veladžić, bivši guverner USK-a i bivši radnik Agrokomerca, Muhamed Škrgić, saradnik Fikreta Abdića i predstavnik dioničara, Zlatko Dizdarević Buco, akademski kipar iz Velike Kladuše i autor spomenika Muji Hrnjici, Borislav Pristojković, nekadašnji logoraš i radnik Agrokomerca, Zlatko Beganović, čuvar napuštenih hala, i Senad Avdagić, radnik Agrokomerca.

“Centar za razvoj medija i analize”, u čijem sastavu djeluje on-line magazin Žurnal. Magazin Žurnal poznat je po svom TV serijalu “Afera”, dokumentarnih filmova o korupciji u BiH. Svi radovi dostupni su na YouTube kanalu ZurnalInfo. Filmovi “Vladar iz podzemlja” i “Terma” su dobitnici nagrade EU za istraživačko novinarstvo.

Avdo Avdić rođen je 11.08.1981. godine u Tuzli.

Diplomirao na Odsjeku za žurnalistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Prvi tekst objavio je u Jutarnjim novinama 2003. godine. Iste godine postao je dopisnik Oslobođenja iz Tuzlanskog kantona. U augustu 2005. godine dobio je treću nagradu za najboljeg dopisnika dnevnog lista Oslobođenje.

Ujesen 2006. godine prelazi na FTV, gdje postaje novinar Političkog magazina „60 minuta“. Društvo novinara BiH mu 2009. godine dodjeljuje nagradu za najbolje televizijsko istraživačko novinarstvo.

U maju 2012. godine imenovan je za urednika Informativnog programa FTV. Nakon što je razriješen, ujesen 2015. godine, postaje saradnik online magazina Žurnal, a kasnije i uposlenik Žunala. Koautor je priče o prodaji diploma u BiH, te autor priča o paravojnim formacijama u RS i djelovanju obavještajnih službi iz Hrvatske na teritoriji BiH.

Nekadašnji vojni aerodrom „Željava“, koji se nalazi kod Bihaća, u pograničnom pojasu između BiH i Hrvatske, bio je jedan od najmoćnijih i najsavremenijih u Evropi. Građen je u tajnosti, a posljednji avion tu je sletio 1992. godine. Aerodrom je decenijama prepušten devastaciji.

Napraviti plan 

No, Vlada Federacije BiH odlučila je jučer da dio aerodroma koji se nalazi u BiH, da na korištenje Gradu Bihaću.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kazao je da aerodrom ima ogroman turistički potencijal.

– Nama pripada jedna pista i, mislim, jedna rupa, ulaz u podzemni kompleks. Pokušat ćemo to iskoristiti za amatersko vazduhoplovstvo i turizam. Bit će ga potrebno očistiti, preurediti. Napravit ćemo plan, obići područje. Ali, odmah se jedan dio može staviti u funkciju turizma – uvjeren je Fazlić.

Aerodrom je Gradu Bihaću dat na deset godina, bez naknade. Iz Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH naznačili su da je lokacija aerodroma „Željava“ neperspektivna za potrebe Ministarstva odbrane BiH, pa može biti dodijeljena.

– Svjedoci smo da je takav vojni objekt, onaj kod Konjica, odnosno Atomsko sklonište vrhovnog vojnog štaba bivše SFRJ, sve više atraktivan za turizam – naveli su iz Grada Bihaća u zahtjevu koji su uputili Vladi FBiH u januaru.

Podzemni grad

Gradnja „Željave“ počela je u doba Hladnog rata, 1957., i trajala je 11 godina. Aerodrom je korišten od 1968. do 1992., kada ga je uništila JNA.

Imao je pet pista, radarsku stanicu, tri eskadrile pod zemljom, podzemne galerije za smještaj 58 aviona. Podzemni objekt, nazvan klek ili 505, imao je i radionicu, padobransku sekciju, izvorište vode, klima-komore, skladišta, kuhinju, restorane, ambulantu, pa čak i, prema svjedočenjima, mrtvačnicu. Žargonski su ga zvali i – rupa,piše Avaz.

Bio je opremljen za nuklearni napad, mali podzemni grad u kojem su postojali svi uvjeti za život i dva mjeseca. Gradnja je koštala između pet i 11 milijardi dolara. Zanimljivo je da je prije nekoliko godina japanska „Mazda“ odabrala baš ovaj aerodrom da snimi reklamu.

Nije u katastru

Interesantno je da objekata ovog aerodroma nema u katastru Grada Bihaća.

– Za ovo područje na snazi je stari Austrougarski katastarski premjer za katastarski općinu Baljevac, na čijim podlogama nisu ucrtani objekti bivšeg aerodroma. Cjelokupni kompleks upisan je kao posjed Državnog sekretarijata za narodnu odbranu Beograd. Za isto područje je 1981. izvršeno aerofotogrametrijsko snimanje, ali kao tadašnja „vojna tajna“ ono nije evidentirano na izrađenim podlogama  – odgovor je Službe za imovinskopravne i katastarske poslove Grada Bihaća, dat Službi za zajedničke poslove FBiH.

No, dostavljeni su drugi podaci koji ukazuju na to da se zemljište koje se dodjeljuje Bihaću nalazi unutar granica BiH.

Bosna i Hercegovina, Grad Banja Luka je ove godine domaćin Balkanskog prvenstva za djecu u borbama i katama od 30.05. – 02.06.2019.godine.Gradski karate klub JION – PEB Bihać, kao i prošle godine ima svoje favorite za ovaj veliki događaj.

Radi se o iskusnim takmičarkama i takmičaru reprezentativcima i to:

BORBE dječaci 12 godina +52 kg
Hassan Selimović – KK JION – PEB BIHAĆ

BORBE djevojčice 11 godina + 44 kg
Ena Kapić KK JION – PEB BIHAĆ

BORBE djevojčice 12 godina – 40 kg
Maja Mahmutović – KK JION – PEB BIHAĆ

BORBE djevojčice 13 godina – 44 kg
Nina Pozderac – KK JION – PEB BIHAĆ

Našim šampionima želimo puno sportske srece i da, kao i uvijek okite i osvjetlaju ime naše Bosne i Hercegovine, Unsko – sanskog kantona i matičnog Karate Kluba JION – PEB Bihać.