U Bihaću je jučer održana 4. redovna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona. Na dopunjenom Dnevnom redu se našlo trinaest tačaka, koje zastupnicima i nisu bile naročito zanimljive, pa su našli druge načine da se zabave.

U video materijalu koji je zabilježila kamera USKinfo.ba pogledajte ko je kreativan u Skupštini, ko je dobio magistarske diplome, ko je odbranio Bosnu i Hercegovinu, kako se zapošljava i druge teme koje su u tom trenutku naumpale zastupnicima.

Unsko-sanski kanton je formiran 27. maja 1995. godine kada je, u opkoljenom Bihaću, održana konstituirajuća sjednica Skupštine USK.

U sastav Kantona, prema mirovnom planu Kontakt grupe za Bosnu i Hercegovinu, trebale su ući cjelokupne teritorije općina Velika Kladuša, Cazin, Bosanska Krupa i Bihać, te dijelovi općina Bosanski Petrovac, Bosanski Novi, Prijedor, Sanski Most i Ključ.

Prvoj Skupštini USK prisustvovalo je 45 poslanika, koji su donijeli odluku o proglašenju Ustava kantona. Za prvog predsjednika kantona izabran je Mirsad Veladžić, za prvog predsjednika Skupštine Adem Borić, dok je za njegovog zamjenika izabran Tomo Ćurić.

PROGRAM OBILJEŽAVANJA DANA UNSKO-SANSKOG KANTONA

Nedjelja, 26.05.2019. godine

10.00 – Posjeta spomen obilježju na mjestu stradanja članova visoke delegacije R BiH, na čelu sa tadašnjim ministrom vanjskih poslova R BiH Irfanom Ljubijankićem – Slunj (Republika Hrvatska)

Ponedjeljak, 27.05.2019. godine

10.00 – Prijem za članove porodica delegacije R BiH, poginulih u Slunju 1995.godine po povratku sa konstituirajuće sjednice Skupštine Kantona 1 – Kabinet premijera USK

11.00 – Polaganje cvijeća i odavanje pošte na spomen obilježjima braniocima BiH – Bihać

19.00 – Svečana akademija, hotel Kostelski buk, Bihać

Foto: FTV

Učenici petog razreda Osnovne škole „Kulen-Vakuf – Orašac“ iz Orašca kod Bihaća posjetili su danas „Avaz Twist Tower“.

Nastavnik Nežad Kosović kazao je da tokom svakog izleta u Sarajevo obavezno posjete i grandiozni toranj.

-Ovo je 12. grupa po redu koju dovodim u „Avaz Twist Tower“ i svaki obilazak je i meni kao prvi, a možete misliti kako je djeci koja prvi put dođu u ovakav objekt. Panoramski lift i vidikovac ih oduševe svaki put – kazao je Kosović.

Zamjenik direktora „Avaz Twist Towera“ Haris Adrović održao je djeci kratko predavanje o karakteristikama tornja. Na mališane je poseban dojam ostavio podatak da je toranj visok 175 metara i da ima čak 36 spratova.

U znak zahvalnosti za iskazanu ljubaznost svog osoblja u „Avaza Twist Toweru“ prilikom svake posjete, predstavnici OŠ „Kulen-Vakuf-Orašac“ su uručili zahvalnicu Adroviću.

Zahvalnica je, također, uručena i „Dnevnom avazu“ za nesebičan doprinos i poticanje rada škole, kako piše USK Info.

Rukovodstvo Granične policije BiH, ombudsmani i predstavnici Misije OEBS-a konstatovali su da je krajnji momenat da se Granična policija adekvatnije materijalno-tehničko opremi i ojača operativne kapacitete prijemom većeg broja policijskih službenika s ciljem povećanja efikasnosti, posebno zbog sve većeg priliva migranata.
Ombudsmani za ljudska prava u BiH i predstavnici Misije OEBS-a u BiH iskazali su spremnost za dodatnu edukaciju policijskih službenika, pri čemu bi stavili na raspolaganje svoje kapacitete za realizaciju specijalističkih obuka jer je za rješavanje složenog stanja na granici BiH, uz kapacitete Granične policije, neophodno staviti na raspolaganje i kapacitete svih policijskih agencija, saopšteno je iz Granične policije BiH.

Na sastanku u Sarajevu razgovarano je o problemu u vezi sa ilegalnim migracijama sa aspekta eventualnog kršenja ljudskih prava, kao i o prostorijama za zadržavanje u organizacionim jedinicama Granične policije.

Konstatovano je da je u prvih pet mjeseci ove godine znatno povećan broj ilegalnih prelazaka državljana zemalja visokog migracijskog rizika u odnosu na prethodnu godinu, što dodatno usložnjava stanje na granici, a da Granična policije raspolaže istim kapacitetima, naglašeno je u saopštenju.

Predstavnici Granične policije istakli su i bezbjednosni problem zbog otežane mogućnosti utvrđivanja identiteta migranata prilikom ilegalnih prelazaka granice.

Sastanku su prisustvovali direktor Granične policije BiH Zoran Galić, zamjenik direktora Fahrudin Halač, pomoćnik direktora za organizaciju i operacije Dragan Kulić, ombudsmani za ljudska prava u BiH Јasminka Džumhur, Ljubinko Mitrović i Nives Јukić, te predstavnici Misije OEBS-a u BiH Lejla Mamut, Inela Hadžimešić i Sanja Ficdžerald.

Srna

Policijskoj stanici Ključ jučer je prijavljeno da je na području te općine silovana 71-godišnja žena.

Policiji u Ključu jučer je oko 17 sati prijavljeno silovanje starije žene u jednom zaseoku.

– Silovanje 71-godišnjakinje prijavio je njen sin koji je došao u posjetu majci iz Banje Luke – potvrdio nam je Ale Šiljdedić, portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.

Starica je rekla svom sinu da ju je zlostavljao 37-godišnji komšija i da ju je silovao.

– Izvršen je uviđaj, osumnjičeni je nakon pronalaska uhapšen oko 20 sati. Izuzeta je odjeća, a bit će izvršen i ljekarski pregled. Prema prijavi, sve se desilo u blizini njene kuće na jednoj livadi. O svemu je upoznat tužilac i u toku je kriminalistička obrada – kazao je za “Avaz” Šiljdedić, napominjući da u ovom momentu, zbog osjetljivosti istrage, ne može dati inicijale osumnjičenog.

Zabrinjavajuća je situacija u prihvatnim centrima „Bira“ i „Miral“, gdje se nalazi oko 3.000 migranata.

– Riječ je uglavnom o mladićima između 15 i 30 godina. Među mnogima od njih evidentiran je HIV, imamo oboljele od AIDS-a, tuberkuloze, hepatitisa B i C, ima i narkomana. Situacija je alarmantna i zabrinjavajuća – kazala je za Avaz Nermina Ćemalović, ministarka zdravstva u Unsko-sanskom kantonu.

Ona dodaje da zdravstvena zaštita u cijelom kantonu, a ne samo među migrantima, postaje sve veći problem, koji se nastoji držati pod kontrolom.

Ali, smatra Ćemalović, u prihvatnim centrima to nije moguće, a ljekari koji rade s migrantima ističu da je problem veliki.

– U jednoj hali, u kojoj boravi blizu 2000 migranata, epidemiološka situacija ne može se kontrolirati – ističe ministarka Ćemalović.

Ne krije bojazan da bi situacija, ako se nastavi priliv migranta u Unsko-sanski kanton, mogla izmaći kontroli.
– Dodatni je problem i nedostatan bolnički kapacitet. Uz pojavu zaraze, Infektivni odjel nije u mogućnosti da primi veći broj oboljelih, kao ni Odjel pulmologije – naglašava Ćemalović.

Odbjegli bolesnik

I volonteri koji svakodnevno rade s migrantima svjesni su opasnosti od zaraza – od šuge, preko hepatitisa, čak do HIV-a.

– Ljekari dolaze svakodnevno u prihvatne centre. Tamo su već evidentirani oboljeli od tuberkuloze, zaraženi šugom, jedan migrant pozitivan je na HIV. On je pobjegao iz centra, traga se za njim – kaže Abdulah Budimlić, predsjednik Crvenog križa Bihać.

Milion i 360 hiljada obroka

Kroz Bihać je od aprila prošle godine do danas, prema podacima Komunikacijskog tima grada, prošlo oko 10.240 migranata.

Na njih je od početka krize utrošeno blizu dva miliona maraka, a Crveni krst spremio je više od milion i 360 hiljada obroka.

Srpska info

Komunikacijski tim Grada Bihaća održao je konferenciju za medije na kojoj su javnosti predstavljene aktivnosti gradskih ustanova, organizacija i pripadnika MUP-a USK-a u svjetlu migrantske krize.

U Gradskoj upravi smatrali su da je nužno sumirati aktivnosti domaćih institucija koje se na neki način nalaze na prvom frontu i podnose najveći teret kada je u pitanju grad Bihać.

– Tu prije svega mislim na PU Bihać, Crveni križ i Centar za socijalnu skrb Bihać. Aktivnosti ovih ljudi dolaskom migrantske krize upeterostručili su se ili udesetorostručili. Također, moram naglasiti i važnost uloge zdravstvenih ustanova, prije svega Doma zdravlja Bihać, Županijske bolnice i Zavoda za javno zdravstvo USK-a – kazao je Edin Moranjkić, savjetnik gradonačelnika Bihaća i voditelj Komunikacijskoga tima.

Prema riječima Elvedina Omanovića, zamjenika zapovjednika PU Bihać, na području Grada Bihaća u tijeku 2018. godine ukupno je evidentirano 413 kaznenih djela, od čega su migranti počinili njih 75. Istodobno, u 2017. godini evidentirano je 405 kaznenih djela.

– Također, na području Grada Bihaća tijekom 2018. godine ukupno su evidentirana 492 narušavanja javnoga reda i mira, od čega su migranti sudjelovali u 34 događaja te počinili 43 prekršaja. Pripadnici PU Bihać imali su u 2018. godini 289 intervencija, legitimirali 10.241 migranta te smo deportirali 50 migranata koji su počinili kaznena djela – dodao je Omanović. Volonteri i članovi CK Bihać, zahvaljujući potpori IOM-a, donatora i Grada Bihaća, od početka migrantske krize podijelili su 1,356.000 obroka.

Prema riječima Senada Tutića, ravnatelja Centra za socijalnu skrb, dolaskom migranata na područje Grada Bihaća, ovaj Centar suočio se s povećanim obimom posla. – Naime, sukladno Zakonu, maloljetnicima bez pratnje centar za socijalnu skrb dužan je imenovati staratelja pod istim uvjetima kao i državljanima BiH. U proteklih godinu dana na JU Centar za socijalnu skrb Bihać imenovao je staratelje za 497 maloljetnika bez pratnje – dodao je Tutić.

(Večernji list)

Ukoliko Vlada Federacije odobri sredstva po zaključku Predstavničkog doma PFBiH, novac će ići na račun Vlade USK-a koja će njime upravljati.

Ukoliko Vlada Federacije na sljedećoj sjednici prihvati zaključke Predstavničkog doma PFBiH sa vanredne sjednice o migrantima, onda bi na osnovu stavke 4. iz tog dokumenta mogla odobriti četiri miliona maraka za zdravstvene ustanove i policiju u Unsko-sanskom kantonu, od čega bi tri miliona išla u zdravstvo, a jedan za “stanje sigurnosti u USK-u”, kako je navedeno u zaključcima.

Policija u USK-u, koja je preko svojih ruku premetnula više od 10.000 migranata u 2018. godini, odavno zahtijeva opremu za rad, a dosad je dobila samo gumene rukavice i papirne maske, dok sredstva za dezinfekciju nema, iako među migrantima vlada epidemija šuge, a tu su i tuberkuloza, hepatitis, HIV. (O čemu je Oslobođenje već pisalo: Migranti bježe od doktora)

Policija je nedavno i štrajkovala, tražeći samo malo jači bod na plaću te novu opremu i zaštitu na poslu. Sve se završilo na obećanjima kantonalnih vlasti, jer se navodno očekuju i ova sredstva iz Sarajeva. Međutim, kako saznajemo iz naših izvora, milion za policiju neće ići za uniforme i sredstva za policajce, nego za sistem nadzornih kamera za kontrolu građana i brojeva registracija na vozilima. Time se pojačava kontrola građana Unsko-sanskog kantona, a ne migranata. Ove informacije, navodno, poznate su vlastima, ali i parlamentarcima koji su se izborili za usvajanje zaključaka.

– Iskreno, mi smo se sve vrijeme zalagali za policiju, ali koliko smo razumjeli, izgleda da je ipak njima prioritet taj sistem nadzornih kamera, kazao nam je jedan parlamentarac, koji je prisustvovao razgovorima sa predstavnicima vlasti u USK-u.

U policiji o tome ne znaju ništa. Kako nam je kazao predsjednik Sindikata policije USK-a Mahmut Alagić, oni nisu obaviješteni o planovima kada je u pitanju opremanje policije za rad s migrantima.

– Znam samo da nam treba oprema, a nismo ni u ljudstvu popunjavani. U ponedjeljak ćemo imati sastanak sa Ministarstvom pa će nas informisati dokle su stigli sa našim zahtjevima, istakao je Alagić.