Bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić održao je jučer sastanak sa članovima KIK Una-Sana iz Bihaća.
Na sastanku je, između ostalog, razgovarano o aktivnostima koje ovaj sportski kolektiv planira realizirati do kraja ove godine.
Jedna od njih je i međunarodni turnir u košarci u kolicima koja će 29. i 30. septembra ove godine u dvorani Luke okupiti najbolje ekipe iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Italije.
Kako je potvrdio gradonačelnik Bihaća, podršku ovom turniru, pored brojnih sponzora i prijatelja kluba, dati će i Grad Bihać putem JU za sport, odmor i rekreaciju.
Dinko Draganović (30) mladi je filmski režiser porijeklom iz Cazina, koji je 1992. godine napustio Bosnu i Hercegovinu, te se nastanio u Austriji gdje i danas živi i radi.
U Lincu je završio umjetnički fakultet, smjer timebased media. Pored filmova i muzičkih spotova bavi se i režiranjem reklama, a trenutno radi na prvom dugometražnom filmu.
Široj filmskoj javnosti postao je poznat po kratkom filmu “Royal Blue” koji 11. augusta premijerno prikazan na Sarajevo Film Festivalu.
Bila je to Draganovićeva želja jer, kako kaže, više mu je značilo premjerno predstavljanje filma njegovoj bosanskoj publici nego na bilo kojem drugom festivalu u svijetu.
Rasizam i fašizam motivi filma
S obzirom da se na prostoru cijele Europe i svijeta, dešava jedan veliki zaokret u desno, uslijed čega dolazi do buđenja rasizma i fašizma, Dinko je sve više postajo siguran da ideja o filmu kojeg je želio da uradi, treba da bude povezana s tim činjenicama.
„Rasizam je postao ‘salonfähig’ što bi se reklo. Prihvatljiv i normalan. Do skoro to nije bilo tako. Ja sam, čim sam došao u Austriju, krenuo u vrtić i brže sam jezik naučio od roditelja koji su već prije mene bili u Austriji. Tako da sam se u roku od par mjeseci integrisao u austrijsko društvo i odlično govorio njihov jezik. Trenutna situacija je takva da su svi što su drugačiji, na neki način loši. Mislim na one što ne znaju jezik ili oni što drugačije izgledaju i to je jednostavno tako da ja, koji ovdje živim preko 25 godina i kod koga je jedan dio identiteta na neki način i austrijski, suosjećam sa ovim ‘novim’ izbjeglicama i imam osjećaj da trebam stati iza njih, jer znam da im nije lako“, kaže Draganović
U svom filmu Draganović je pokazao kako jednom Vahidu Lastiću, koji perfektno priča njemački ali ipak izgleda ko neki Arap, policija ne vjeruje i počinje da ga vrijeđa na osnovu njegovog porijekla.
Jedna od scena u filmu prikazuje kako se kćerka – koja je dolazi iz miješanog braka Bosanca sa Austrijankom – naljuti, ode u policiju i kaže im da ju je otac htio kindapovati i odvesti u Bosnu. I policija, naravno, vjeruje maloj plavoj Austrijanki prije, nego jednom čupavom, bradatom auslenderu koji je, Bog zna šta, htio da uradi sa kćerkom.
„Film je producirala ‘Forafilm’ iz Linca i producent Siniša Vidović koji je kao redatelj sa filmom ‘Korida’ osvojio dvije nagrade na 21. Sarajevo Film Festivalu, te brojne druge nagrade na raznim festivalima. Nakon što je scenario završen, probao sam da finansiram film, jer nisam htio da ljudi, koji će raditi na filmu – iako su mnogi od njih moji prijatelji – rade za džaba. Kada je u pitanju kratki film, to naravno nije lako i neke pare možeš dobiti samo od kulturnih fondova. Od jednog sam, u roku od pola godine, dobio dvije odbijenice. Tako da sam tu već mislio da film možda i neću raditi. Pošto se, ustvari, radilo o projektu moga diplomskog rada na Umjetničkom fakultetu, dobio sam i od njih neka manja sredstva i to mi je bila dodatna motivacija da krenem dalje i uradim nešto konkretno. S tim sredstvima sam, svakom ko je radio na snimanju, mogao da platim hranu, piće i dadnem neku manju dnevnicu, a snimali smo uglavnom vani i na minus pet stepeni u mjesecu februaru. Dalje me je, u realizaciji filma, podržao kulturni Fond Grada Linca. Sve ostalo sam privatno finansirao“, kaže Draganović.
U filmu spojio Austrijance i Balkance
Glavna uloga u filmu, tada 9-godišnjakinja, bila je Rubina Mia Jungwirth koja je sa Draganovićem prethodno zajedno radila na jednoj reklami, ali nikad nije glumila u filmu. S njom je prije snimanja vježbao tri mjeseca u okviru čega su se se viđali dva puta sedmično kako bi je pripremio za ulogu.
Glavnu mušku ulogu igra Ljubiša Lupo Grujčić koji je rodom iz Prijedora, koga Draganović poznaje od vremena kada je Ljubiša glumio u diplomskom filmu Siniše Vidovića.
„On je bio perfektan za ulogu jer priča oba jezika i ima taj ‘južni’ izgled. Lupo je odličan glumac koji je inače aktuelni i stalni član ansambla renomiranog Josefstadt Theatera u Beču. Što se tiče drugih uloga, mnogih od njih su poznati austrijski glumci koje sam, bukvalno, kontaktirao preko Facebooka, a pošto se scenario svima svidio, odmah su pristali. Film je sniman isključivo u Lincu. Jedan dio u kancelarijama policije koja mi je na ovom projektu jako puno pomogla – od toga da mi je dala neke informacije vezane za sam rad policije koje su jako bitne za scenario, pa sve do uniformi i lokacija snimanja. Film traje 20 minuta i slavio je svjetsku premijeru na 24 Sarajevo film festivalu, nakon čega ide na Taratsa International Film Festival u Grčku, te na Busho Short Film Festival u Mađarsku“, kaže Draganović
Trenutno radi na prvom dugometražnom filmu, a zajedno sa Sinišom Vidovićem napisao je scenario pod nazivom ‘Milf’. Radi se o priči u kojoj jedan maloljetnik na internetu naleti na amaterski snimak gdje mu majka spava sa mlađim likom. Taj projekat je u fazi finansiranja, a želja mu je da uradi i film o svom bijegu iz ratnog vihora i dolasku u Austriju.
Ideja za ovaj film rodila se u vrijeme dok je, kao izbjeglica, u džipu Crvenog križa putovao u Zagreb. Ostalo je, kaže, stvar konkretizacije i realizacije te ideje za koju se nada da će jednom ugledati svijetlo dana.
„Platili smo Crvenom križu da, ilegalno, izađemo u njihovom konvoju. Jedna djevojka se brinula za mene u tom džipu s kojim smo putovali. Volio bih da je nađem i popričam sa njom. Ona je ključna osoba za razvijanje te moje ideje“, prisjeća se Draganović
Iako je ovo trenutno samo stvar Draganovićevih razmišljanja i želje koja u njemu gori već duže vremena, on ističe kako je put od ideje do konačne verzije filma mukotrpan i iziskuje mnogo truda, rada, strpljenja i odricanja, ali i novca, zbog čega su potrebne godine da se san pretvori u stvarnost.
„Ova je za sad samo ideja. Najprije bih volio uraditi intervjue sa mojim roditeljima, tetkom, didom i nenama koje su me ubacili u taj džip. Moji su već bili u Austriji i nisu mogli proći ovamo jer su granice već bile zatvorene. Čekali su me u Zagrebu. Možda i nađem nekog od ljudi što su sjedili sa mnom u tom džipu. Bio sam jedino dijete i po priči mog oca glavna atrakcija među izbijeglicama u Austriji. Kao prvo dijete što se uspjelo izvući iz ratom opkoljenog Bihaćkog okruga“, prisjeća se Draganović.
Zamoljen da kaže šta poručuje onima koji su njegovo odlikovanje komentarisali negativno, Hamdija Lipovača je u intervjuu za Blic, između ostalog rekao da se radi o velikoj većini lažnih profila i nacionalstički obojenih portala, te pokojeg kandidata „zelene dinastije” koji sad pozivaju na patriotizam, vjeru, naciju, a svake sedmice idu u Banjaluku, sjede sa Draganom Lukačem i drugim srpskim predstavnicima, prave dogovore, traže usluge.
-Pa, kod dvije trećine ovih kritičara je grb Republike Srpske na diplomama. Tad im ništa ne smeta. Na takve se ne obazirem, samo je evidentno da bi u sva tri nacionalistička koncepta svi Bosnu i Hercegovinu, ali da druga dva naroda postoje samo na papiru. E, neće moći.- izjavio je Lipovača za Blic
Na pitanje da prokomentariše kritike na njegov račun zbog ljubljenja ruke patrijarhu i grljenje sa Dodikom, Lipovača je odgovorio:
-Ja potičem iz stare muslimanske begovske porodice Pozderaca i Lipovača. Kod nas je adet da se stari ljudi poljube u ruku, a posebno vjerski poglavari. Ja nikada nisam propustio da poljubim ruku i svom reisu Ceriću i Kavazoviću. A, kad vam neko dođe u kuću naučen sam da mu treba pružiti sve počasti. Na kraju, jadni smo mi kad se u 21. vijeku broji koliko se ko puta poljubi. Ja znam da bi mnogi voljeli da sam odbio ruku gospodina Dodika, ili na neki način doveo do incidenta, ali to nije BiH i nije moj odgoj. – kazao je Lipovača u intervjuu za Blic
Oštećena porodica preminule Jasmine Koričić obaviještena je da sutra počinje ponovljeno suđenje Muhamedu Budimliću u predmetu ubistva bihaćke advokatice. Od ubistva su prošle tri godine. U prvom suđenju Kantonalni sud u Bihaću drugog oktobra 2017. proglasio je Budimlića krivim izrekavši mu zatvorsku kaznu od 32 godine.
Budimlić se žalio Vrhovnom sudu FBiH. Porodica vjeruje u njegovu krivnju, a ponovljeni postupak vidi kao formalnost. Vrhovni sud je vratio predmet na ponovno suđenje, što je učestala praksa s predmetima koji im stižu iz Bihaća.
– Sigurno je sama presuda loše napisana, advokati to vješto iskoriste. Nije jednostavno prolaziti kroz sve ovo, a zatim još jednom, kazao nam je član porodice.
Početak novog suđenja porodica će pratiti, ako članovi budu pozvani, i svjedočiće. Sjedili su svaki dan u sudu i tokom prvog suđenja. Dokazi ostaju isti, na dijelovima bombe pronađen je DNK iz papilarnog znoja, to je onaj sa jagodica prstiju. Do podudaranja je došlo sa uzorkom DNA u Austriji, u Interpolovoj bazi identifikovan je Muhamed Budimlić, ranije osuđivan. Po njegovim tvrdnjama, dobrovoljno se vratio da se suoči sa optužbama, a domaća policija uhapsila ga je na granici, 3. marta 2015. godine.
Budimlićevu DNA testirali su i domaći forenzički stručnjaci, potvrdivši rezultate. Prema našim izvorima, sada je Budimlić naručio stručnu izradu elaborata i dovodi vještaka DNA struke iz inostranstva. Oštećena strana je zatečena.
– U više navrata tokom suđenja optuženi je isticao da nema novaca, da je potrošio na odbranu ono što mu je ostalo nakon razvoda. A sada odjednom naručuje jako skupa vještačenja i elaborate, tu nešto nije uredu, smatraju u porodici Koričić.
I nakon prve presude porodica je bila samo djelimično zadovoljna, jer se tokom suđenja utvrdilo da je na bombi postojao DNA još jedne osobe koja bi mogla biti upletena u samu izradu te naprave.
– Takvu pripremljenu bombu počinilac je mogao donijeti pred vrata i da nije stručnjak u rukovanju eksplozivima, svjedočili su forenzički eksperti iz FUP-a na prvom suđenju.
Sada porodica mora strahovati, ne samo od trnovitog prolaska kroz novo suđenje nego i od dileme da li neko finansijski podupire Budimlićevu odbranu s novim vještačenjima i elaboratima. A kada je Tužilaštvo USK-a u pitanju, porodica Jasmine Koričić smatra da je tužiteljica Azra Ibrahimpašić odradila odličan posao. Inače, tužiteljica Ibrahimpašić je vodila i predmet ubistva Sabine Dulić, koja je poginula od eksplozije na tržnici u Bihaću. Taj slučaj nikada nije riješen, ali u predmetu ubistva Jasmine Koričić tužiteljica je imala presudne dokaze – svjedočenja forenzičkih vještaka iz Federalne uprave policije i, što je najvažnije, dokaz u formi DNA rezultata.
Budimlićeva odbrana u ponovljenom postupku moraće napasti upravo te ključne, DNK dokaze. S obzirom na već izrečenu kaznu od 32 godine, Budimlić nema šta izgubiti. Ponovljeno suđenje, isto tako, može još mnogo otkriti, a što je tokom prvog suđenja ostalo nejasno ili nerasvijetljeno.
SDA Bihać sinoć je predstavila svoje kandidate građanima Harmana i Centra. Prisutnima su se obratili Damir Hodžić, kandidat za Parlament FBiH, Hadis Jusić kandidat za Skupštinu USK i Šemsudin Dedić, nosilac liste za za Predstavnički dom parlamentarne Skupštine BiH.
– Najveća zabluda sa kojom se SDA i naši predstavnici suočavaju jeste priča o zapostavljenosti Bihaća sa viših nivoa vlasti. S druge strane Grad Bihać od Vlade Federacije nikad nije dobio više sredstava. Mi smo riješili problem KFW projekta, mi smo obezbijedili sredstva za izgradnju aerodroma, uspostavu putničkog željezničkog saobraćaja, izgradnju puta prema NP UNA, poduzetničku zonu, školske dvorane, lokalne puteve itd.
Ja sam imao i imat ću korektan odnos prema našem gradu bez obzira iz koje je stranke gradonačelnik, važan nam je Bihać i svaki projekat je dobrodošao sa bilo kojeg nivoa vlasti.
Međutim, nisam siguran da će ulaskom gradonačelnika u nove koalicije naš grad zadržati svoju neovisnost u donošenju budućih važnih odluka za razvoj grada-kazao je Šemsudin Dedić.
Na ovim tribinama želimo kroz razgovor sa građanima prezentirati šta je urađeno i iste upoznati sa izbornom platformom SDA.
U Federaciji danas imate oko 130 stranaka i koalicija. SDA nije takva, SDA je pokret naroda, Bošnjaka i svih onih koji BiH nazivaju svojom domovinom. Većina ostalih stranaka i koalicija se sastoji od velikog broja pojedinaca koji su se udružili u interesne grupe, te krenuli u borbu za fotelje. Takva politika nije dobra za Bošnjake niti za BiH- kazao je Dedić.
Jedino SDA sa budućim članom Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem ima znanje i iskustvo da vodi procese u ovoj zemlji u pravcu stabilnosti, razvoja i integracija u EU i NATO savez.
Prvi naš predsjednik rahmetli Alija Izetbegović nas je upozorio, da će neprijatelji Bosnu prvo napadati i pokušati osvojiti, a kada im to ne uspije, onda će pokušati da zavladaju njome. U današnje vrijeme Dodik i Čović pokušavaju naći trećeg partnera kod Bošnjaka kako bi zavladali i upravljali ovom zemljom. Ja vjerujem da naš narod to neće dozvoliti – kazao je Dedić.
U priodu od 08.-09.09.2018 godine u Sarajevu je održano Federalno prvenstvo za kadete , juniore i U21 gdje je učešće uzeo i Gradski karate klub JION PEB BIHAĆ sa svojih 11 takmičara.
Ovom prilikom karate klub JION je potvrdio da drži primat u starijim kategorijama medju svim klubovima sa USK-a, što potkrepljuje vrhunskim rezultatima koji su ovaj kolektiv svrstali među četiri najuspješnija kluba u Federaciji BiH u ova dva dana prvenstva.
Karate klub JION je ostvario sljedeće rezultate;
Prvi dan zlatnom medaljom se okitila SARA MAHMUTOVIĆ u kategoriji juniorki -53 kg.
Drugi dan Federalnog Prvenstva,u kategoriji U21 -61 AJLA MAHMUTOVIĆ je osvojila zlatnu medalju kao i ALDIN MAHMUTOVIĆ koji je nastupao u kategoriji U21 +84 dok je EMA FELIĆ zauzela drugo mjesto u kategoriji U21 +68 kg i MUHAMED MURTIĆ u kategoriji kadeta -52 kg. Takodje naši ostali kadeti su pružili vrhunske borbe i zaista puno obećavaju.
Ovi rezultati obećavaju dobar nastup naših takmičara na državnom prvenstvu koje se održava narednog mjeseca .
Predsjednik kantonalnog odbora SDA Unsko-sanskog kantona Šemsudin Dedić kazao je da će SDA voditi fer i korektnu predizbornu kampanju, koja je sinoć lansirana iz Arene u Zenici pred nekoliko hiljada ljudi, simpatizera i članova stranke.
-Bili smo jučer u Ključu i položili smo cvijeće na šehidsko spomen obilježje. Zatim smo prisustvovali jednom pobjedničkom skupu SDA u Zenici na kojem se vidjelo da jedino SDA ima snagu da vodi BiH ka EU i Nato savezu. U USK imaćemo predstavljanje kandidata kantonalne organizacije SDA u svakoj općini. Posvetićemo se konkretnim djelima i projektima, koji su realizovani ili su u toku realizacije. Obavezali smo se voditi pozitivnu kampanju, te kroz otvorene razgovore sa građanima Unsko-sanskog kantona vjerujemo da će se prepoznati sve ono što je urađeno, ali i najavljeno kroz realizaciju budućih projekata- kazao je Dedić.
Izborna platforma SDA za opće izbore u Bosni i Hercegovini 2018 godine nosi naziv “STABILNOST, RAZVOJ, INTEGRACIJE” i predstavlja ključni dokument koji obuhvata sve planirane aktivnosti.
U okviru ovog projekta dobićemo novo prodajno i naplatno mjesto, a svim stanovnicima koji gravitiraju ovom djelu grada Bihaća ponudićemo bolju i kvalitetniju uslugu- kazao je Damir Midžić, direktor BH Telecom direkcije u Bihaću.
Radovi će trajati dvije godine a poslove je dobila grupa lokalnih firmi u konzorciju koju predvodi firma “Graditelj”, zatim BP Čavkunović Westal, Zijo i Sin i drugi. Vrijednost investicije je 6 miliona KM. Gradu Bihaću BH Telecom također je uplatio 320.00 KM na ime dozvola i taksi, a benefit nosi i izvođenje radova.
– Mi ćemo se boriti za svaku investiciju u našem kantonu, kao što smo to činili i do sada. Naravno, dobro je da državne kompanije aktivnije ulažu svoja sredstva u USK, ali je za nas još važnije što je Konzorcij domaćih firmi dobio posao. Radnici u našem kantonu zaradiće svoje plaće, a lokalne firme će jačati svoje kapacitete. Ovo je pozitivan trend i poziv drugim državnim kompanijama da ulažu u svoju infrastrukturu, kazao je Šemsudin Dedić, Federalni ministar.
Richard Wood, viši savjetnik i šef Odjela za vladavinu prava Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini boravio je danas u radnoj posjeti Unsko-sanskom kantonu. Wood se u Bihaću sastao sa Huseinom Rošićem, premijerom Unsko-sanskog kantona i njegovim saradnicima.
Razgovaralo se o aktivnostima koje se poduzimaju s ciljem rješavanja migrantske krize u Bosni i Hercegovini, problematici prihvata migranata koju najviše osjeća upravo ovaj Kanton, odnosno gradovi Bihać i Cazin gdje je evidentiran najveći broj migranata. Konstatirano je da priliv migranata opada, te je primjetno da je broj migranata koji borave na ovom području manji za oko 30 posto. Unatoč, ograničenim ovlaštenjima Kantona i lokalnih uprava, ukupna situacija, uključujući i sigurnosni aspekt, održana je na zadovoljavajućem nivou.
Richard Wood, u ime delegacije EU, iskazao je zahvalnost Vladi Kantona, policiji, zdravstvenim radnicima, Crvenom križu, OIM, UNHCR- u i svima koji su pomagali u humanom prihvatu migranata.
BiH je od EU dobila, kroz protekle četiri godine 26 miliona za rješavanje pitanja migracija. Ovih dana bit će na raspolaganju još 7, 2 miliona eura podršku BiH rješavanju tih problema, uključujući zimski plan, odnosno smještaj za vrijeme zime, medicinskih troškova i pomoć graničnoj policiji. To uključuje i saniranje zgrade Đačkog doba u Bihaću i osiguranje hrane i troškova liječenja.
– Iz Unsko-sanskog kantona ovo su uvijek tretirali kao humanitarnu situaciju i učinili su napore da, uz podršku EU, humano zbrinu te ljude. Žao nam je što kod svih političara u BiH ne vidimo takav pristup, rekao je Wood, te najavio da će Delegacija EU nastaviti da pruža podršku USK i lokalnim zajednicama u rješavanju situacije.
Husein Rošić, premijer USK zahvalio se na ukazanoj podršci.
– Delegacija EU koja je od početka, od prvog uočenog priliva migranata na ovo područje, partnerski prisutna i organizacije, koje finansira EU, pomažu nam da se nosimo sa ovom situacijom . Porodice sa djecom i maloljetnici bez roditeljske pratnje su zbrinuti u hotelu Sedra, Đački dom u Bihaću se sanira, kako bi osigurali prihvat tokom hladnih dana, a očekujem narednu posjetu ministra sigurnosti BiH Velikoj Kladuši u nastojanju da se nađe lokacija za privremeni prihvat migranata na tom području, gdje migranti borave u neljudskim uvjetima, unatoč svoj osiguranoj logistici i sredstvima fondova EU kojima bi se uredio privremeni prihvatni centar da zadovolji osnovne humane uvjete, kazao je Rošić.
Nakon što je dobio orden od Pravoslavne crkve na posveštenju hrama u Bihaću, Hamdija Lipovača nekadašnji načelnik Bihaća i premijer Unsko-sanskog kantona, doživio je izlijeve mržnje od strane Bošnjaka koji se, rekla bi jedna poznata izreka, prave većim papom od pape ili u prijevodu na naš muslimanski jezik – prave se veći reisovi od reisa.
Lipovača je u svom stilu, bez imalo nervoze, na svom facebook profilu uputio poruku javnosti koju ovom prilikom prenosimo u cjelosti:
“Nimalo iznenadjen kolicinom mrznje i bijesa koje ispoljavaju pojedini nacionalizmom ostrasceni portali, zelim javno kazati da odlikovanje Orden Svetog Save koji mi je dodijeljen od strane SPC dozivljavam kao dodatni podstrek za izgradnju BiH, koja je i muslimanska, i srpska, i hrvatska, a nikad samo muslimanska, samo srpska i samo hrvatska. Ovo drugo upravo jeste ono sto pojedini portali i njihovi politicki mentori zele. I zato su nervozni i bijesni. Lako je biti velik prema jakima, ali treba biti velik prema slabijima i malobrojnijima. Vjerujem da ce se mnogi ugledati na pozitivan primjer iz Bihaca i Krajine i djelovati u svojim sredinama na nacin kako sam ja djelovao kao SDP-ov nacelnik i premijer. Porucujem ostrascenim nacionalistima da sam ponosan sto sam dobio ovako visoko priznanje prvo zato sto dolazi od crkve druge vjere, a drugo, sto je isti orden dobio i nas krajisnik, reis ul ulema Dzemaludin ef. Causevic. Krajisnici su cudo, zar ne.”, poručio je Lipovača.
