O Agrokomercu, nekadašnjem prehrambenom gigantu “onog” vremena, mjeničnoj aferi i hapšenju tadašnjeg direktora Fikreta Abdića prije 30 godina, do ratne stagnacije, poratnog uništavanja, pljačke i rasturanja njegove ogromne imovine u Bosni i Hercegovini i bivšim jugoslovenskim republikama, sudskim izvršnim postupcima, potom državnoj (federalnoj) brigi kroz direktorska i imenovanja nadzornih odbora, znamo sve i – ništa.

Agrokomerc je i dalje velika kontraverza zbog višeslojnog fokusa interesa, kako političkih struktura, tako i ekonomskih lobija, koji nastoje pod što povoljnijim uslovima “ugrabiti” imovinu rastočenog diva. Oko njegove “lomače” još se igraju “plemenske” vatre i tranzicijski “lovci u žitu”, potpomognuti klijentelističkim lobijima mahom iz državno-političkog miljea, sve do ovih dana održavaju živim formalno-pravni manevarski prostor za sudsku kupovinu suštinski najvažnijih nekretnina Agrokomerca.

Drugim riječima, sadašnji Agrokomerc je na razmeđu najmanje tri “transferzale”, ili procesa, kojima može poći i kojima je, u stvari, i krenuo.

Može li se krenuti putem ‘Topsa’?

Jedan očekivani proces je najavljeni predstečajni, odnosno stečajni postupak, koji je pokrenut na nadležnom Općinskom sudu u Bihaću; drugi je revitalizacija kroz sudsku prodaju tri najvažnije njegove cjeline u Polju, odnosno pogone Prehrambene industrije (koje je već  kupila kompanija AS Group) i obnavljanje proizvodnih ciklusa s nekim Agrokomercovim brendovima, poput “Topsa”; treći, također moguć i zloguk kao “Damoklov mač”, definitivni slom  ostataka kompanije u većinskom državnom vlasništvu.

Općinski sud u Bihaću je 13. septembra prošle i 18. januara ove godine za predstečajnog upravnika imenovao Šefika Smlatića iz Bihaća. Obnovljeni predstečajni postupak je, ustvari, novi pokušaj rasvjetljavanja okolnosti vezanih za provođenje odredbi Zakona o finansijskoj konsolidaciji u slučaju Agrokomerc, a ključna stvar je da li je stečajni dužnik  u roku od 60 dana od dana donošenja Odluke o finansijskoj konsolidaciji privrednog društva Agrokomerc počeo izmirivati sve svoje tekuće finansijske obaveze.

Prema riječima predstečajnog upravnika, uprave ovog preduzeća i nadzorni odbori nisu provodili jasno definirane odredbe ovog Zakona.

“To sam uočio radeći na prethodnom privremenom izvještaju stečajnom sudiji nakon prvog imenovanja za predstečajnog upravnika. Radi se o vrlo složenoj materiji, čija je kompleksnost doprinijela i neupućenosti kako javnosti, tako i radnika ovog preduzeća, koji su najviše obespravljeni”, kaže Smlatić.

Imnovinu su kupovali i ‘Kurta i Murta’

Dodaje kako će za novi izvještaj koji radi tražiti sve dokumente i izvještaje koji su redovno dostavljani federalnoj Vladi preko resornog ministarstva o provođenju i realizaciji plana finansijske konsolidacije Agrokomerca. Vlada entiteta Federacija Bosne i Hercegovine donijela je izmijenjenu Odluku o finansijskoj konsolidaciji privrednog društva Agrokomerc d.d. Velika Kladuša, kojom se kao krajnji rok za finansijsku konsolidaciju ovog privrednog društva određuje 10. juli 2019. godine.

Pored oficijelnog, da je ovaj rok novi pokušaj da se od Agrokomerca načini kredibilna zdrava kompanija, u šta malo ko vjeruje, postoje i tumačenja da je “apdejtovana” Odluka o finansijskoj konsolidaciji Agrokomerca ustvari kupovina vremena za sve aktere koji su učestvovali u različitim mahinacijama i transkacijama s imovinom ove kompanije, koja se samo na papiru vodi kao većinsko vlasništvo države. Naime, rok zastare za učinjeni kriminal u ovakvim slučajevima je 10 godina.

Agrokomerc, ovakav kakav jeste, ima imovinu u nekretninama u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, a veliki njen dio, nezvanično, prodan je “Kurti i Murti” za više od 100 miliona konvertabilnih maraka (50 miliona eura), a da Agrokomerc i država od toga ništa nisu hajrovali.

U cijeloj ovoj višedecenijskoj “jeremijadi” posljednja rupa na svirali su bili i ostali radnici. Mersad Hamidović, vršilac dužnosti direktora Agrokomerca (prethodni direktor Ermin Mujić uhapšen je u novembru prošle godine, prilikom uzimanja mita od 25.000 KM, odnosno oko 12.500 eura), imenovan na 60 dana, ističe da se u ovoj kompaniji s državnim vlasništvom, u kojoj je u radnom odnosu 200 radnika, obavljaju svakodnevne obaveze, ali da nema proizvodnje.

Stečaj će biti, ‘prije ili kasnije’

“Strateški partner je ušao u Prehrambenu industriju, to je sada njihovo vlasništvo, oni revitaliziraju proizvodnju za sebe i koriste nekadašnje Agrokomercove brendove, a na ovaj način zaposleno je 150 radnika”, kaže Hamidović.

On smatra da stečaj ne može donijeti ništa dobro preduzeću, zbog čega je i uložena žalba nadležnom sudu, te da bi pogotovo tada došlo do teško ostvarivog zadatka uvezivanja staža radnicima koji su stekli uslove za penziju.

“Vlada Federacije ima  moralnu obavezu svim radnicima uvezati radni staž i mi radimo na tome zajedno s Nadzornim odborom. Što se tiče stečaja, sačekat ćemo odluku suda”, govori v.d. direktora, ne pojašnjavajući kako će se radnicima uvezati staž ako kompanija egzistira bez proizvodnje.

Bivši direktor Agrokomerca Ekrem Šarić, dobro upoznat s dešavanjima u ovom preduzeću, smatra da je ključno kada je riječ o stečaju da li je jači Zakon o finansijskoj konsolidaciji ili Zakon o stečajnom postupku, a to je pravno pitanje.

“To će riješiti nadležni sud i od toga zavisi da li će doći do otvaranja stečajnog postupka u kratkom roku. Smatram da će do stečaja doći prije ili kasnije”, kaže Šarić.

On ističe da je imovina državnog preduzeća onog trenutka kada je založena kao hipoteka izgubljena ako se ne vraćaju obaveze kao što su krediti, pozajmice…

Ništa bez ulaganja miliona

“Ne postoji model privatizacije, prodaje i slično kojim bi se kupcu skinule hipoteke sa nekretnine izuzev sudske prodaje po odredbama Zakona o izvršnom postupku. Duga bi priča sad bila zašto se krivično ne gone oni koji su olako davali saglasnost za upis hipoteke i zašto Poreska uprava nije prva upisana na imovini Agrokomerca, jer bi to bio spas barem za radnike da se Poreska naplati, jer bi tako mogli uvezati staž. No, to je duga priča o nefunkcioniranju pravne države”, ističe Šarić.

Na pitanje o revitalizaciji Agrokomerca, koja je, praktično, pokrenuta sudskom prodajom Prehrambene industrije, on naglašava kako je i ranije govorio da u Bosni i Hercxegovini postoje samo dvije firme koje bi mogle nešto napraviti u Agrokomercu, a to su AS Group i Bingo.

“To mislim zato što ko god da uđe u Agrokomerc s ozbiljnim namjerama morat će godinama ulagati silne milione dok se to jednog dana ne počne vraćati. Ako neko sumnja u to, može sutra obići Prehrambenu industriju, da vidi u šta je sve kupac primoran ulagati. Iskreno želim da novi vlasnik uspije – ne zbog njega, nego zbog nekoliko stotina radnih mjesta”, govori bivši prvi čovjek ove kompanije.

Ukoliko dođe do stečaja, smatraju poznavaoci, radnici Agrokomerca će vjerovatno moći naplatiti manji dio svojih potraživanja, jer već sada je izvjesno da se vrijednost preostale imovine Agrokomerca kreće između 15 i 20 miliona KM (između 7,5 i 10 miliona eura). To znači da je ova suma, pa čak i ako bude nešto veća, apsolutno nedostatna za pokrivanje nastalih obaveza prema radnicima – prije svega za plate i obaveze iz Penzijskog/Mirovinsko-invalidskog osiguranja.

Čak 4.000 sudskih sporova protiv kompanije

Radnička potraživanja, i to samo za trenutno uposlene, svrstana su u viši isplatni red, odmah iza troškova stečajnog postupka, ali samo posljednjih osam mjeseci, i to u visini minimalca s doprinosima. Sva ostala radnička potraživanja idu u opći isplatni red, sa svim ostalim neosiguranim potraživanjima, i naplata tih radničkih potraživanja će, kako stvari stoje, biti minimalna.

Realnost je da se naplate samo oni koji su se uspjeli po osnovu izvršnih presuda upisati na neku od imovine Agrokomerca, ali i tu se gleda takozvani red upisa, a ta imovina se mora sudski prodati.

Jedno je sigurno – ako i dođe do stečaja, obaveze prema radnicima po osnovu PIO/MIO, a one iznose oko 40 miliona KM (oko 20 miliona eura), problem su federalne Vlade, jer se to neće moći naplatiti iz preostale imovine Agrokomerca. Možda se to može i pravno osporavati, ali moralna obaveza ostaje, jer država i dan-danas gospodari ovim preduzećem i sa svojim upravama i nadzornim odborima vodi Agrokomerc kuda ga (već) vodi.

U međuvremenu su bivši radnici Agrokomerca pokrenuli čak 4.000 sudskih sporova protiv kompanije.

Izvor: Al Jazeera

Povodom Dana nezavisnosti Medžlis Islamske zajednice Bihać u saradnji sa bihaćkim muftijstvom, Islamskim pedagoškim fakultetom u Bihaću i udruženjem Vatan, sinoć je organizirao javnu tribinu pod nazivom „Volim domovinu“ na kojoj su gosti bili general Atif Dudaković i pukovnik Nezim Halilović, muderis.

Govor generala Atif Dudaković pogledajte u videu ispod:

Nijaz Malkoč, član SDA i vijećnik u Gradskom vijeću Bihać, istupio je iz SDA, objavio je portal avaz.ba.

Naime, riječ je o predsjedniku bihaćke mjesne zajednice Srbljani. Iako još javno nije obznanio razloge svog izlaska – najvjerovatnije se radi o već dužem nezadovoljstvu, koje je Malkoč iskazivao radom Općinske organizacije SDA Bihać. Posebno, što predvodi jednu od najjačih mjesnih organizacija, a i na proteklim lokalnim izborima za Gradsko vijeće, imao je najviše glasova.

Isti izvor navodi da je u nedjelju zasjedao i Izvršni odbor KO SDA USK, ali se još uvijek ne zna o čemu se raspravljalo.

Muhamed Ramić je treći ministar obrazovanja u Vladi premijera Rošića, ministar koji je krajem novembra prošle godine podnio ostavku, o kojoj premijer Rošić nije dao očitovanje.

Zabavimo se i mi, pronađite grešku na slikama koju ministar ponavlja u tačno dva mjeseca razmaka …

U Bihaću, Tuzli, Mostaru, Livnu, Bijeljini, Goraždu i Banjoj Luci protekle godine porodilo se 76 maloljetnica. Neke su svoju novorođenčad ostavile u rukama medicinskih radnika.

Najviše porođaja maloljetnica bilo je na Klinici za ginekologiju i akušerstvo UKC-a Tuzla – ukupno 33, ali na toj klinci lani je i rođeno najviše beba – 3.720. Najmlađa porodilja u Tuzli imala je 15, a najstarija 46 godina.

Rast u Krajini

U Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću lani se porodilo 15 maloljetnica, a najmlađa je imala svega 14 godina. Ukupno su bihaćki ljekari obavili 1.798 porođaja, što je u poređenju sa 2016. ili 2015. godinom za 50, odnosno 100 porođaja više.

Prema podacima Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKC-a RS u Banjoj Luci, 2017. godine devet maloljetnica su postale majke, a ukupno je obavljeno 3.198 porođaja. U poređenju sa 2016. godinom, u banjalučkom kliničkom centru rođene su 104 bebe manje.

– Na Ginekološko-akušerskom odjeljenju bijeljinske bolnice 2017. godine imali smo 999 porođaja, od čega je porođeno šest maloljetnica. Uglavnom su to porodilje iz Bijeljine, ali imamo i porodilja iz okolnih opština Ugljevik, Zvornik, Modriča, Brčko – kaže za „Avaz“ prim. dr. Slavica Bobar, načelnica Ginekološko-akušerskog odjeljenja bijeljinske bolnice.

Tuzla i Mostar

U mostarskoj bolnici „Dr. Safet Mujić“ i Sveučilišnoj kliničkoj bolnici porođeno je 11 maloljetnica. Najmlađa je imala 15, a najstarija porodilja 46 godina. Na Ginekološkom odjelu Kantonalne bolnice Goražde lani je obavljen 231 porođaj, a majke su postale dvije maloljetnice. I na koncu, u Kantonalnoj bolnici Livno 2017. je obavljeno 329 porođaja, ali među porodiljama nije bilo nijedne maloljetnice.

Nažalost, još postoje slučajevi da porodilje svoju novorođenčad ostavljaju u bolničkim ustanovama. Takvih slučajeva bilo je devet: po tri u Tuzli i Mostaru (Sveučilišna klinička bolnica), dva u Bihaću i jedan u Goraždu.

Smrtnost novorođenčadi 

Rani neonatalni mortalitet na Klinici za ginekologiju i akušerstvo UKC-a Tuzla iznosi 4,52 posto i, kako je navedeno, taj prosjek odgovara neonatalnom mortalitetu u zemljama okruženja. U Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar odgovorili su nam da mrtvorođenče ne znači nužno preminuće tokom porođaja, nego je čest slučaj da trudnice dolaze u ustanovu kada se već plodu ne čuju otkucaji srca, tj. ne pokazuju znakovi života. U Bihaću je lani bilo 15 mrtvorođenčadi, u Banjoj Luci devet, bolnici „Dr. Safet Mujić“ četiri i Goraždu jedan, dok u Livnu nije bilo takvih slučajeva.

Cijena porođaja može biti i iznad 2.000 KM

U Bihaću se porođaji ne naplaćuju, jer svaka trudnica koja nema zdravstveno osiguranje to pravo ostvaruje putem Centra za socijalni rad. U Tuzli se, također, ne naplaćuju porođaji, ali porodilje koje nisu osigurane dužne su platiti bolnički tretman, čija cijena ovisi o načinu porođaja i vrsti usluga. U livanjskoj bolnici porođaji se naplaćuju neosiguranim trudnicama, zatim trudnicama iz drugih kantona i inozemstva, osiguranim trudnicama iz drugih kantona i inozemstva, dok cijena ovisi o broju pruženih usluga.

Porođaji se naplaćuju neosiguranim osobama u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar. Obični porođaj može koštati 500 KM, a nekad dosegne cijenu i višu od 2.000 KM. U Bijeljini i Banjoj Luci, kako nam je navedeno, ne naplaćuju ništa, dok u Goraždu neosigurane osobe plaćaju 386,40 KM, a u bolnici „Dr. Safet Mujić“ porođaji se naplaćuju za neosigurane osobe i strane državljanke, ali nema fiksne cijene.

Bez podataka iz Sarajeva i Zenice

Uprkos našim nastojanjima, podatke o broju porođaja, broju maloljetnih porodilja, mrtvorođenčadi i cijenama porođaja, iz Kliničkog centra u Sarajevu i Kantonalne bolnice u Zenici nismo uspjeli dobiti.

Predsjednik Kantonalnog odbora SDA Unsko-sanskog kantona Šemsudin Dedić razgovarao je danas u Bihaću sa Alom Hudišićem, mladim vijećnikom iz Velike Kladuše.

Hudišić je ovih dana javno skrenuo pažnju Elmedinu Konakoviću na njegovu potpunu neupćenost u krajiške političke prilike zbog čega se našao na meti Kantonalnog odbora A-SDA. Prije svega, A-SDA je Hušidićevo podsjećanje na rahmetli oca ubijenog od strane autonomaša okarakterisala kao „iznošenje nebuloza“, te je minimalizovala njegovu ratnu tragediju, uz tvrdnju da „ima nas koji nosimo iste ili veće rane“.

„Već odavno pojedinci su zaboravili na bilo kakvu odgovornost prema javno izrečenoj riječi. Na našem kantonu svakodnevno razni politikanti iznose uvrede, laži i manipulacije. Imamo situaciju da opozicija uopće ne koristi argumente već isključivo niske udarce. Valjda nigdje kao kod nas ne cvjetaju lažni portali na kojima se niko ne zamara činjenicama. Mi to donekle trpimo, ali u trenutku kad se neko drznuo da ovakve uvrede uputi šehidskom djetetu ja mislim da najmanje što sam mogao uraditi jeste da mu lično pružim podršku“, rekao je Dedić.

Kako je rekao Dedić, SDA je ponosna na svoje mlade članove koji se ne boje govoriti istinu. „Ale je samo reagovao na jednu laž koja se njega, kao nekog kome su sjedbenici Fikreta Abdića ubili oca, tiče lično. Neshvatljiva je za mene ovakva agresivna reakcija A-SDA. Imam razumijevanje prema političkoj borbi, ali mislim da u našem društvu moraju postojati određene svetinje. Naši šehidi su jedna od njih i SDA nikad neće dopustiti da ih se stavlja u bilo kakav politički kontekst“, zaključio je.

(Izvor: Služba za odnose s javnošću SDA USK)

Poslanici vladajuće većine, SDA i SBB nula posto učinak u komunikaciji sa biračima. Šepić najučinkovitiji zastupnik

Prošle sedmice su bh. mediji objavili informaciju o aktivnostima poslanika u Parlamentu BiH i koliko isti komuniciraju sa građanima u obavljanju svojih redovnih poslova, zastupanja interesa tih istih građana, zahvaljujući čijim glasovima se jedino i može biti u Parlamentu. Na vrhu liste, sa stopostotnim učinkom je bio Senad Šepić, poslanik u Parlamentu BiH, izabran u Unsko-sanskom kantonu. Tragom te informacije, dobili smo više upita naših čitalaca o učinku i ostalih predstavnika koji sjede u parlamentima u Sarajevu, a birao ih je krajiški narod.

Zato smo, uradili analizu, dostupnu na javnom portalu www.javnarasprava.ba i dostavljamo vam tabelu u prilogu. Primjetno je da je više od pola poslanika i delegata od ukupno 18, koliko ih dolaze iz Krajine, potpuno ćutalo na upite građana i imaju učinak 0 posto.

Također, činjenica je da poslanici koji dolaze iz stranaka koje čine vladajuću većinu na federalnom i državnom nivou (SDA i SBB), njih ukupno 5, (Asim Kamber, Esad Bašagić, Mehmed Mahmić, Kasim Mulalić i Azra Hadžić) su potpuno gluhi na upite i zahtjeve birača i od ukupno 80 pitanja koliko su dobili zajedno, nisu odgovorili niti na jedno i zajednički učinak im je 0 posto. Nažalost, zbog toga je i stanje u našem kantonu i zemlji ovako kakvo jeste.

S druge strane, izrazitu aktivnost i odgovornost prema svojim biračima i javnosti pokazao je donedavni član SDA, a sada lider Nezavisnog bloka Senad Šepić, kojega su građani najviše i tražili, obraćali se, a i on maksimalno odgovorio, od 65 pitanja na sve i jedno i tako postigao stopostotni učinak.

Građani i birači, koji biraju svoje predstavnike trebaju biti informisani o njihovom radu i zalaganju i na osnovu toga će lakše donijeti odluku o podršci kandidatima i na izborima 2018. godine.

O svim detaljima, pogledajte u piloženoj tabeli.

Grad Bihać, koji privlači posjetioce iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, posebnu ljepotu ima zimi. Snijeg, čija je visina u nedjelju mjestimično iznosila i do 91 centimetar, dao je gradu poseban šarm i ljepotu.

Visok snježni pokrivač uzrokovao je otežano saobraćanje vozilima, a pojedini zaljubljenici u zimske čarolije odlučili su se na šetnju.

Bišćani su dane vikenda iskoristili za obavljanje svakodnevnih poslova, druženje sa porodicom, bavljenje sportom… Pojedinci su iskoristili priliku da nahrane patke koje su plivale u rijeci Uni smaragdne boje, ali i za fotografisanje.

Niske temperature koje su u danima vikenda iznosile oko jedan stepen, nisu spriječile ni ribolovce.

Rijeka Una tokom cijele godine privlači pažnju zaljubljenika u fotografiju, a njenu ljepotu u zimskom periodu zabilježio je i fotoreporter Anadolu Agency (AA).

U protekloj godini na području Federacije Bosne i Hercegovine registrirano je 1.035 razvedenih brakova, što je za 28,4 posto manje u odnosu na 2016. godinu kada je razvodom završilo njih 1.455.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, po razvodima prednjače Tuzlanski kanton s 266 razvoda, zatim Unsko-sanski s 196 razvoda te Sarajevski kanton s 164 razvedena braka.

Najmanje razvedenih brakova zabilježeno je u Livanjskom kantonu, i to njih pet, dok je u Zapadnohercegovčkom registriran 31 razvedeni brak, potvrđeno je Feni iz navedene institucije.

Među gradovima i općinama ističe se Grad Mostar kao rekorder u broju razvedenih brakova, s čak njih 73, dok u nekim općinama, među kojima su Bosanski Petrovac, Kladanj, Vareš, Čitluk, Neum, nije bilo razvoda.

U Zavodu napominju kako je u 2017. godini sklopljeno 12.664 brakova, što je za jedan posto manje u odnosu na 2016. godinu kada ih je sklopljeno 12.790.

Također navode, kako je u protekloj godini rođeno 19.216 beba, a broj umrlih osoba iznosi 20.981, dok su u 2016. godini rođene 19 655 bebe, a umrlo je 21.105 osoba, što znači da je veći broj umrlih osoba od broja živorođenih.