Oko 250 demobilisanih boraca iz Krajine, nekadašnjih pripadnika Petog korpusa Armije BiH, učestvovalo je na protestima u Sarajevu, a u međuvremenu se vratili svojim kućama. Kako kaže jedan od boraca, na blokadu cesta nisu ponosni, ali su na takav potez bili prisiljeni.
Kako nam je rekao jedan od boraca Safet Huskić, u Sarajevo su krenuli u utorak, 27. februara.
“Iz Cazina su krenula tri autobusa, a pridružio nam se po jedan jedan autobus iz Velike Kladuše, Bužima i Bihaća. Otprilike 250 boraca je otputovalo u Sarajevo. Tamo smo stigli kod stadiona Koševo gdje su ostali autobusi, te smo pješice krenuli ka Vogošćanskoj petlji”, rekao je Huskić.
Prema njegovim riječima, tu su im se priključili bivši borci iz Bugojna, Gornjeg i Donjeg Vakufa, Travnika i Busovače.
“Tu je, prema mojoj procjeni, bilo oko 2.500 ljudi, a ne 200-300 kako su objavili pojedini mediji. Zajednički smo blokirali saobraćaj jučer oko 14 sati i držali šest punktova do 2 sata iza ponoći”, istakao je Huskić.
On je kazao da su dobili pozive od Vlade FBiH da pregovaraju, no demobilisani borci su odbili.
“Naši predstavnici nisu htjeli ući u Vladu zato što Vlada, premijer, ministar i ostali nisu htjeli ispoštovati naše zahtjeve da nam se prebace autobusi sa Koševa, kako bi se borci mogli odmoriti i ugrijati u njima, jer je navečer bilo minus 16. Borci su se smrzli, a spriječili su nam dostavljanje hrane i vode. Čak sam zvao Crveni križ da nam dostave deke i sanitetska vozila. Ipak, ovom prilikom želim se zahvaliti pojedinim stanovnicima Sarajeva koji su nam dostavljali deke,hranu, vodu i čajeve”, rekao je Huskić.
Kada je riječ o blokadi saobraćaj, on ističe da “borci na to nisu ponosni, ali su bili prisiljeni”.
“Mi nemamo više šta pregovarati s njima, samo tražimo naše tri tačke koje uporno ponavljamo. Prva je jedinstveni i precizan registar branioca koji bi trebao biti sastavljen na osnovu ratne evidencije. Druga stvar koju tražimo je ukidanje 1.603 boračka udruženja na nivou FBiH i stvaranje jednog krovnog udruženja. U suštini, i ne tražimo ukidanje tih udruženja, već stvaranje moratorija na njihovo finansiranje. Kada bi se sredstva od 50 miliona KM koje se godišnje potroše na ova udruženja usmjerila borcima i invalidima do 60 posto, automatski bi se riješila i treća tačka – borački dodatak u visini 326 KM”, rekao je za kraj Huskić.
Bosna i Hercegovina je kroz stoljeća svoga postojanja vodila ustrajnu borbu za neovisnost i državni subjektivitet. Na tom putu, kao prepreka, stajale su joj carstva, monarhije, kraljevine i republike. Svaka u različitim vremenskim razdobljima i na različite načine. U toj borbi bilo je potrebno uložiti mnogo mudrosti, strpljenja, kompromisa, ali i žrtve. Potvrđuju to i 90-te godine 20. stoljeća, kada nakon raspada jugoslavenske države, nastupa borba za neovisnost i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine. Referendumom za neovisnost održanim 29.2. i 1.3. 1992. godine, oko 64 % građana s pravom glasa odlučilo je da Bosna i Hercegovina postane neovisna država, koja će nakon prijema u organizaciju Ujedinjenih naroda/nacija 21.5.1992. godine dobiti i međunarodno priznanje. Zato danas 1. marta/ožujka s pravom i s dosta povijesnih argumenata obilježavamo Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine.
Dan neovisnosti je i prilika da se ukratko prisjetimo stoljetne povijesti/historije/istorije naše Domovine.
Prvi pisani spomen imena Bosna potječe iz 10. stoljeća, a nalazimo ih u djelu „De administrando imperio“ („O upravljanju carstvom“ ili „Upravljanje državom“) bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta, gdje se spominje „Horion Bosna“. Naziv Bosna, ilirskog porijekla, preuzeli su Rimljani, a u ranom srednjem vijeku naziv je prilagođen slavenskom izgovoru. U srednjem vijeku područje današnje Hercegovine se naziva Hum (Zahumlje), a naziv Hercegovina potječe iz razdoblja osmanlijske vlasti na ovom području.
Najstariji stanovnici Bosne i Hercegovine bili su Iliri, odnosno različita ilirska plemena koja obitavaju na bosanskohercegovačkom području. Razdoblje kraja 6. i početka 7. stoljeća u BiH obilježeno je dolaskom Avara, odnosno nešto kasnije Slavena.
U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine razvila se je srednjovjekovna bosanska država. Od 12. stoljeća kao banovina, a od 1377. godine kao kraljevina. Među najistaknutijim banovima bio je ban Kulin. U vrijeme njegove vladavine, 29.8.1189. godine potpisan je trgovački ugovor s Dubrovnikom (Povelja Kulina bana), koja je imala veliki značaj za ekonomski razvoj srednjovjekovne Bosne. U vrijeme vladavine bana Tvrtka I. Kotromanića (1353.-1391.), Bosna postaje kraljevina. Naime, 1377. godine u mjestu Mile kod Visokog, Tvrtko I. je okrunjen za kralja. Razdoblje kraljevstva potrajat će sve do osmanlijskih osvajanja Bosne 1463. godine, kada je ubijen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević (1461.-1463.).
Pod osmansku vlast Bosna i Hercegovina dolazi postupno. Veći dio Bosne je osvojen 1463. godine, Hercegovina 1482. godine, a Bihać tek 1592. godine. Po osvajanju područje BiH je priključeno u sastav Osmanskog Carstva, kao najzapadnija provincija. Prvo je proglašen Bosanski sandžak, a potom od 1580. godine i Bosanski ejalet (pokrajina). Kroz 400 godina osmanske vladavine Bosna i Hercegovina je dijelila sudbinu Carstva, uspone i padove. Nezadovoljstvo bosanskohercegovačkih građana posebno je bilo izraženo 30-tih godina 19. stoljeća, u vrijeme provođenja reformi od strane Porte. Ustanak bosanskih i hercegovačkih ajana i kapetana, pod vodstvom Husein-kapetana Gradaščevića, pretvorio se je u borbu protiv reformi, ali i pokret za autonomiju Bosne i Hercegovine u okviru Osmanskog Carstva. Ovaj ustanak neće polučiti rezultat, slomit će ga Omer-paša Latas. Drugi značajniji ustanak protiv Osmanskog Carstva izbio je 1875. godine
Berlinskim kongresom koji je održan 1878. godine Austro-Ugarska monarhija je dobila mandat da okupira Bosnu i Hercegovinu što je ona i učinila iste godine. Izvršen je novi administrativno-teritorijalni preustroj, a već 1908. godine Austro-Ugarska je anektirala Bosnu i Hercegovinu. Ovakvo stanje će potrajati sve do ubojstva austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda u Sarajevu 28.6.1914. godine, koji će biti povod za izbijanje Prvog svjetskog rata, odnosno raspada Austro-Ugarske Monarhije.
Završetkom Prvog svjetskog rata, 1.12.1918. godine formira se nova južnoslavenska država pod nazivom Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, a od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija. Bosna i Hercegovina će u sastavu ove države ostati sve do Drugog svjetskog rata, odnosno okupacije Jugoslavije u aprilu/travnju 1941. godine. Od 1941.-1945. Bosna i Hercegovina je sastavni dio formirane Nezavisne Države Hrvatske. Porazom NDH i ustrojem prvo Federativne Narodne Republike Jugoslavije, odnosno Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Bosna i Hercegovina postaje njen sastavni dio kao jedan od šest ravnopravnih republika.
Pad „Berlinskog zida“ 90-tih godina 20. stoljeća simbolički je označio pad komunističkog sustava u Europi, pa tako i na području SFRJ-a. Nekadašnje jugoslavenske republike otpočele su borbu za neovisnost, među kojima i Bosna i Hercegovina. Nažalost, taj proces nije okončan mirnim putom, nego agresijom koja je izvršena na Bosnu i Hercegovinu. Rat koji je trajao od 1992. do 1995. godine, odnio je mnoge živote u obrani neovisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine. Uz velike civilne i vojne žrtve, rat je obilježio i veliko materijalno razaranje gospodarskih, kulturnih, vjerskih i drugih objekata. Agresor je poražen, a država Bosna i Hercegovina je očuvala svoju neovisnost i stoljetni identitet.
Vijeće učenika Gimnazije Bihać i Unija studenata Univerziteta u Bihaću organizuju akciju čišćenja ulica svoga grada. Pozvali su sve ljude dobre volje da im se pridruže, a posebno mlade.
“Zatečeni snježnim padavinama već danima se borimo s otežanim kretanjem i saobraćajem na našim ulicama. Na ovaj način želimo pomoći i olakšati trenutnu situaciju. Ovim činom ne samo da ćemo pomoći starijima i onima koji nisu u situaciji da se slobodno kreću ulicama, kao i samima sebi, već ćemo još jednom, kao i uvijek do sada, pokazati da smo ujedinjeni u situacijama kada se to od nas traži”, kazali su učenici i studenti.
Pozvali su svoje kolege da izdvoje dva sata i pomognu svojim sugrađanima da imaju lakši život u ovom stanju prirodne nesreće koje je proglašeno zbog snijega koji je viši od jednog metra. JKP Komrad će posuditi svoje lopate za one koji ih nemaju i rasporediti ih na lokacije.
Dobrovoljci će se okupiti ispred gradske galerije od 9:30 do 10 sati, a planirano je da čiste ulice dva sata. Za sve učesnike su osigurani sendviči i čajevi.
Gotovo cijeli februar Unsko-sanski kanton je suočen s velikim snježnim padavinama, a zimska služba u Bihaću se borila s velikim količinama snijega. Pomagale su im i Oružane snage BiH. Nastava je obustavljena već danima.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić proglasio je jučer stanje prirodne nesreće. – piše klix.ba
Izlaznost na referendum bila je 63,6% a 99,7% od ukupnog broja glasača glasalo je za nezavisnost BiH. Rezultati referenduma prihvaćeni su 6. marta iste godine u Parlamentu Bosne i Hercegovine.
Ukaz o proglašenju zakona kojim se 1. mart proglašava Danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine i državnim praznikom potpisao je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. marta 1995, neposredno nakon okončanja rata u Bosni i Hercegovini i tačno tri godine nakon što je Republička izborna komisija Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine potvrdila rezultate referenduma o određivanju statusa Bosne i Hercegovine.
Povodom Dana nezavisnosti Medžlis Islamske zajednice Bihać u saradnji sa Bihaćkim muftijstvom, Islamskim pedagoškim fakultetom u Bihaću i udruženjem Vatan, organizuje javnu tribinu pod nazivom „Volim domovinu“ na kojoj će gosti predvači biti general Atif Dudaković i pukovnik Nezim Halilović, muderis.
Tribina će se održati 03. marta, u Sali Kulturnog centra Bihać, s početkom od 18:30 sati.
Fudbaleri Jedinstva iz Bihaća u veoma teškim uslovima se spremaju za proljetni dio sezone u Prvoj ligi FBiH. Zbog manjka finansijskih sredstava crveno-bijeli nisu bili u mogućnosti da otputuju u toplije krajeve na pripreme, a bijeli pokrivač koji je prekrio grad na Uni u velikoj mjeri im otežava uslove za rad.
Unatoč velikom snijegu, Bišćani su odlučili da se vode parolom ‘snađi se’ i na jedan zanimljiv način koliko-toliko prebrode poteškoće na koje su naišli. Trener ovog kluba Safet Nadarević, ujedno bivši reprezentativac BiH, morao je improvizovati kako bi igračima omogućio prijevoz od obližnje teretane do stadiona, a kao rješenje je pronašao transporter, te time pokazao da ne postoje prepreke ukoliko se nešto zaista želi.
Čitavu ‘akciju” Nadarević je snimio i u šali kazao da nije riječ o nikakvom lovu.
“Ovo nije lov, ovo je nogomet i uslovi u kojima treniramo. Moji ratnici su svjesni šta smo prihvatili, u kakvoj poziciji je Jedinstvo, ali nadam se da ćemo ostvariti cilj i izboriti opstanak”, poručio je Nadarević prilikom snimanja videozapisa.
Uz volju, trud i zalaganje da bi se izborio opstanak u prvoligaškom društvu, Bišćanima će biti potrebno da se poklopi i dosta faktora. Sami igrači obećavaju bespoštednu borbu i neće oklijevati da iskoriste svaku priliku koja im se ukaže.
ASA Osiguranje nastavlja trend investiranja u Bosnu i Hercegovinu. U cilju kontinuiranog razvoja društva, unaprjeđenja poslovanja, te jačanja konkurentske pozicije ASA Osiguranje je preuzelo vlasništvo nad novim društvima, nekretninama i opremom. Konkretno, radi se o preuzimanju vlasništva nad društvom Autocentar Ključ d.o.o. uključujući kompletnu imovinu, opremu i tehnički pregled kao i vlasništvo nad nekretninama i opremom kompanija Ilma d.o.o. i Ilhana d.o.o. u Sanskom Mostu.
U sklopu nekretnine u Ključu nalazi se objekat za tehnički pregled, upravna zgrada te ekonomsko dvorište u ukupnoj površini od 7.500 m2. Površina nekretnine u Sanskom Mostu iznosi 10.000 m2 u okviru koje se nalaze 4 objekta, te ekonomsko dvorište.
Na ovaj način ASA Osiguranje preuzima dodatne poslove osiguranja i tehničkih pregleda, te ide korak dalje u jačanju svog protfolia i stvaranja liderske pozicije kada je u pitanju i regija Unsko-sanskog kantona.
„Posebno izražavamo zadovoljstvo što su naši partneri Autocentar Ključ d.o.o., Ilma d.o.o. i Ilhana d.o.o. prepoznali značaj domaćeg kapitala te odlučili da vlasništvo nad ovom vrijednom imovinom i dalje ostane u 100% vlasništvu domaće kompanije“ istakli su iz ASA Osiguranja
Obje ove investicije će dalje koristiti sestrinska kompanija ASA Assistance za obavljanje svojih djelatnosti, odnosno pružanje usluga tehničkog pregleda vozila. Uz tehnički pregled je planirano da posluju i poslovnice ASA Osiguranja tako da će klijenti na jednom mjestu dobiti kompletnu uslugu osiguranja i registracije vozila.
Unsko-sanski kanton prošle je godine posjetilo 27.169 turista. U odnosu na 2016. godinu to je više za 30 posto, no, ipak nisu u pitanju konačne brojke, budući da noćenja ne prijavljuje polovina smještajnih objekata u USK. Turistička zajednica je prijavila pet najvećih hotelijera finansijskoj policiji zbog neplaćanja boravišne takse, a u Ministarstvu privrede najavljuju uređenje ove oblasti u 2018. godini.
Ako nekada poželite pobliže upoznati BiH i njene prirodne ljepote pravo odredište bit će vam Unsko-sanski kanton. Ovdje postoji mnogo spektakularnih mjesta, parkova, planina, rijeka i rječica, pećina za koje malo ljudi zna, a vrijedna su spomena i posjeta, baš kao što postoji i mnoštvo kulturno-historijskih spomenika koja nas podsjećaju i uče svakog novog posjetioca da se ovdje historija stvarala.
U svakom gradu Unsko-sanskog kantona otkrit ćete čarobna mjesta koja će vam se urezati u pamćenje i osvojiti vaša srca zauvijek. Ovaj je kanton čudesna oaza koja u spoju ljepote prirode, bogate prošlosti i svih pogodnosti koje traži savremeni putnik. Sve to iz godine u godinu prepoznaje sve više turista. Tako je tokom 2017. godine u našem kantonu boravilo za oko 30 posto turista više nego 2016. godine.
“Prema našim statistikama, USK posjetilo je 27.169 turista. Oni su ostvarili 42.157 noćenja. Kada poredimo podatke sa 2016. godinom, to je porast za 30 posto. Međutim, nama i dalje problem predstavlja ne prijavljivanje turista i noćenja u mnogobrojnim ugostiteljskim objektima”, kaže Arijana Vojić, stručna saradnica Turističke zajednice USK.
Turizam je pokretač svake ekonomije jer povezuje sve sektore od saobraćaja do hotelijerstva, te utječe na stvaranje većih prihoda, ali i na veće zapošljavanje. Nažalost, mnogi turističko-ugostiteljski radnici ne prijavljuju noćenja u svojim smještajnim objektima, pa je broj turističkih posjeta našem kantonu zasigurno veći od evidentiranog.
U USK ima 95 smještajnih objekata, a njih 49 dostavlja podatke o broju noćenja. U borbi za izvršenje obaveza, Turistička zajednica je prijavila pet najvećih hotelijera finansijskoj policiji zbog neuplate boravišne takse. Arijana Vojić ističe da samo u Cazinu tek četiri objekta uredno prijavljuju noćenja, a najažurnija po tom pitanju je Benzinska pumpa REZ.
Primjenom novog Zakona o turizmu i uključivanjem svih nadležnih institucija, od Ministarstva privrede, porezne uprave do inspekcije, ova bi se oblast u 2018. godini trebala dovesti u red.
USK je regija koja pruža mnoge mogućnosti za ugodan odmor, obilazak bogate kulturne baštine i prirodnih atrakcija, te sudjelovanje u zanimljivim manifestacijama. Čarobno je to mjesto koje će zavesti posjetioce svim svojim atributima – mirisima, okusima, zvucima i očuvanim prirodnim ljepotama. Koristi od toga trebali bi osjetiti svi građani ovog kantona, a na nadležnim je institucijama da uvedu red u ovu oblast.
U okviru eTwinning projekta i Projekta gradjanin, učenici Mješovite srednje škole iz Bihaća Alem Topić i Emil Dizdarević sa profesoricom Tamarom Malkoč posjetili su bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Fazlića i predstavili mu aktivnosti koje provode na prevenciji vršnjackog nasilja.
Upoznali su prisutne sa Danom ružičastih majica – Medjunarodnim danom prevencije vršnjačkog nasilja koji se obilježava zadnje srijede u mjesecu februaru.Nakon obavljenog intervjua sa gradonačelnikom Fazlićem, prvi čovjek Grada Bihaća dao je podršku aktivnostima koje će škola provoditi u narednom periodu.
I u Unsko-sanskom kantonu iznimno niske temperature i visok snijeg posebno otežavaju život starim i iznemoglim osobama koje se same o sebi teško mogu brinuti pa im je potrebna pomoć društvene zajednice.
Volonteri Crvenog križa Grada Bihaća obišli su svoje štićenike, Seada Delića i Fatimu Kazaz, i uz toplu riječ, darovali im paket prehrambenih artikala. Žive sami i zavise od pomoći dobrih ljudi.
Kirija 120,00 KM
– Stvarno se ne mogu zahvaliti ovim dobrim ljudima iz Crvenog križa. Kad god imaju mogućnost, bilo da ja odem kod njih da im se obratim ili oni donesu meni, to mi je jedina pomoć koju imam. Odem jednom dnevno u kuhinju, a sada nećemo sedam dana imati kuhinju, samo kruh će biti – kaže Sead Delić i zahvalnost odaje osoblju Centra za socijalni rad Bihać zahvaljujući kojem je dobio nešto ogrjevnog drveta.
Dodaje kako drugog izlaza nema.
– Živim sam. Umrli su mi roditelji i braća. Zahvaljujem vam se jer me posjećujete već treći put i uvijek me nečim darujete. Stvarno nemam nikoga od rodbine da bi mi neko nešto pomogao. Obolio sam. Nedavno sam imao infarkt, a već sedam-osam mjeseci čekam da me pozovu da mi ponovo urade ultrazvuk srca. Otkud mi stotinu maraka da uradim ultrazvuk srca kod privatnika, kad u Kantonalnoj bolnici ne mogu doći na red, a trebao bih na liječenje u Tuzlu – kaže Sead.
Ovaj nesretni Bišćanin kaže kako od Centra za socijalni rad mjesečno prima invalidninu u iznosu od 124 marke.
– Gazdi plaćam 120,00 KM, onda, znate kako je. Da imam svoju kuću, ne bih bio ovdje, veli Sead i dodaje kako se za porodičnu kuću već godinama vodi ostavinski postupak.
– Boga pitaj hoće li se to ikada i riješiti – zaključuje Sead Delić.
Fatima Kazaz (84) već godinu živi bez struje i u hladnoj kući, jer je ostala bez ogrjevnog drveta. Po ko zna koji put, obradovali su je volonteri Crvenog križa Grada Bihaća.
Bez struje i ogrjeva
– Već nekoliko dana nema mi ko donijeti hranu iz javne kuhinje. Zbog popucale instalacije drugu godinu nemam struje. Da mi neko hoće pomoći uvesti struju makar do ramazana, da mogu postiti, ako budem živa. Da mi uvedu struju, traže mi hiljadu i po maraka. Hrane mi neko donese, od sevapa, a ja ne mogu ići u kuhinju. Jedna mi prijateljica donijela kruh i makarona. Zahvaljujem vam, i danju i noću – kaže Fatima.
– Ja sinko postim i učim dove. Ko mi dadne po’ marke za svijeću lojnu, ja mu proučim – kaže ona.
– Pokrivam se dekom. Dvije deke stavim. Nemam ni na šta ispeći. Ne peče mi kutija, kutija mi nikako ne peče. Od Boga dragoga vam tražim sve najbolje. Sin mi je mjesec ležao na liječenju u Sarajevu, odakle su ga “hitna kola” odvezla u Zagreb, gdje je i umro. Bio je sto-posto nesposoban za rad. I sad sam ostala sama, moj sinko – plačnih očiju priča majka Fatima.
Pomozite komšijama
Selam Midžić, sekretar Crvenog križa Grada Bihaća, je ovom prilikom pozvao sve građane Unsko-sanskog kantona da u ovim hladnim zimskim danima, obiđu svoje komšije, posebno slučajeve poput Seada Delića i Fatime Kazaz, koji nisu u mogućnosti sami sebi pribaviti osnovne higijenske i prehrambene potrepštine, da im pruže bar toplu ljudsku riječ i razgovor koji će im puno koristiti.
Na jutrošnjoj sjednici Štaba Civilne zaštite Grada Bihaća nakon opsežne rasprave i sagledavanja aktuelnog stanja na području Grada Bihaća uslijed obilnih sniježnih padavina donesena je Odluka o proglašenju stanja prirodne nepogode uslijed obilnih sniježnih padavina. Više u izjavi bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Fazlića.
