„Za Grad Bihać je od izuzetne važnosti prisustvo ureda UNDP-a u našem gradu i dobra saradnja koju imamo sa ovom izuzetno važnom međunarodnom organizacijom. Iza nas je dosta uspješno realiziranih projekata, te aktuelni Projekat općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG) kojeg smo shvatili vro ozbiljno sa svim preporukama i zadacima koje trebamo ispuniti radi poboljšanja rada naše uprave, posebno u segmentu odnosa prema građanima i njihovim problemima“ – kazao je gradonačelnik Fazlić.
Istaknuvši zadovoljstvo dosadašnjim učešćem i ispunjenim obavezama Grada Bihaća u projektu MEG, Khoshmukhamedov je kazao da je evidentan napredak Grada Bihaća kroz reformu javne uprave i njenom transparentnom i javnom radu sa građanima. On je naglasio da je transparentan rad od velikog značaja za izgradnju funkcionalne javne uprave.
MEG pruža tehničku podršku i neophodnu opremu vodovodnim preduzećima u 18 općina i gradova u BiH, uključujući JP Vodovod d.o.o. Bihać, s ciljem smanjenja ukupnih gubitaka (tzv. neprihodovane) vode u mreži, što će omogućiti i bolje snabdijevanje građana vodom.
U narednoj godini, MEG projekat će raditi na infrastrukturnim projektima i projektima ekonomskog razvoja, a u okviru projektnih aktivnosti posebna pažnja će biti posvećena najugroženijim kategorijama stanovništva u BiH.
MEG projekat, kojeg finansira i podržava Vlada Švicarske, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH, podržava lokalne uprave u poboljšanju kvaliteta i dostupnosti javnih usluga i komunalne infrastrukture u 18 općina i gradova.
Ljubitelji košarke će moći pogledati dobru košarku jer smo mogli da vidimo u polufinalnim utakmicama da su se obje ekipe pojačale sa izuzetno dobrim košarkašima, što je ujedno i uvertira da će nadmo se i naredno prvenstvo biti mnogo zanimljivije i kvalitetnije.
Mali princ odlučio se uključiti u humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za potrebe liječenja Dalal Omerović iz Bihaća.
– Poštovani pratioci i simpatizeri, iskoristite jedinstvenu priliku da u svoju kućnu kolekciju dresova uvrstite i dres našeg Miralema. Novac od aukcije ide isključivo u korist liječenja Dalal koja je teško bolesna. Ako i ne kupite dres, pridružite nam se tako što uplatite novac putem Swish (123 319 9197) ili Bankgiro (179-1128). Sva sredstva prikupljena u periodu od danas do 15. novembra idu za Dalal i njen oporavak. Naznaka: ZA DALAL – objavljeno je na Facebook grupi Djeca Djeci – Barn till Barn, uz objašnjenje da aukcija traje do 5. novembra, te da su sve ponude javne.
Dalal Omerović je dijagnosticiran najteži oblik leukemije (akutna mijeloična leukemija AML-M5), a za potrebe njenog liječenja započeta je akcija prikupljanja finansijskih sredstava.
Izlaskom na lice mjesta policijski službenici zatekli su B.I.rođenu 1968.godine sa vidnim povreda i koja je izjavila da je fizički napadnuta od strane lica koji stanuje u istoj stambenoj zgradi kao i prijaviteljka ali da joj nije poznat identitet osobe.
Operativnim radom utvrđeno je da se radi o licu K.E.
Daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela „Nasilničko ponašanje“ nastavljaju istražitelji OKP PS Bihać.
Riječ je o projektu kojim je planirano zatvaranje 121 koletivnog centra i alternativnog smještaja u 45 gradova i općina u Bosni i Hercegovini. U sklopu projekta planira se izgraditi stambene zgrade na našem kantonu i to u Bihaću, Ključu i Velikoj Kladuši, a projekt financira Bosna i Hercegovina kreditnim sredstvima Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) , uz učešće lokalnih nivoa vlasti putem obezbjeđenja zemljišta, infrastrukture i dozvola.
U gradu Bihaću se planira izgradi stambeni objekat „RIBIĆ –NOVO NASELJE“ s 38 stambenih jedinica, namjenjenih za raseljena, interno raseljena lica, povratnike, izbjeglice i druga socijalno ugrožena lica. Informativni sastanak sa korisnicima alternativnog smještaja održali su Ermin Zulić, koordinator Tima za realizaciju projekta i članovi tima Edina Zanačić i Dijana Hrnjica.
Oni su istakli da će stambenim zbrinjavanjem ova populacija dobiti novoizgrađene stanove čiji će vlasnik biti Grad Bihać, dok će ih oni moći koristiti dok im se ne obnove, saniraju i adaptiraju njihovi stanovi, odnosno dok ispunjavanju kriterije socijalnog statusa.
Stanovi spadaju u kategoriju neprofitnih stanova, uz plaćanje najamnine za samoodrživo postojanje ovih stanova. S tim da će u izuzetnim teškim slučajevima one biti sufinancirane od strane Grada Bihaća i Kantona.
Cilj smanjenja parafiskalnih naknada je povećanje održivosti i konkurentnosti MSP, te povećanje zaposlenosti i učinkovitosti deset općina: Jablanica, Prozor – Rama, Kakanj, Zavidovići, Prijedor, Novi Grad, Bihać, Bosanska Krupa, Šamac i Gračanica, što će se postići smanjenjem administrativnih taksi i komunalnih naknada.
Predstavnici Udruženja LiNK, su ispred LEDnet mreže, ukazali na važnost ovih inicijativa te predstavili dosadašnje pozitivne rezultate, gdje je na osnovu inicijativa LEDnet mreže povećan broj MSP koji su imali neposrednu korist od smanjenja parafiskalnih naknada na gradskom nivou. U skladu s tim, povećan je broj privrednika, njihovih asocijacija i ukupne javnosti (i medija) koji su uključeni u proces zagovaranja i koji se interesuju za parafiskalne naknade.
Načelnici i gradonačelnici iskazali su podršku aktivnostima i radu Udruženja, te spremnost za saradnju na ovom polju. Zajedničkom analizom na području parafiskalnih naknada ovih lokalnih zajednica dogovoreni su pravci djelovanja te koraci za naredni period, s ciljem rasterećenja privrede i poboljšanja poslovnog okruženja na području ovih lokalnih zajednica.
Inicijativa je pokrenuta u 10 općina i gradova u BiH i provodi u sklopu projekta: “Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta”, financiranog od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), a u okviru PROGRAMA ODRŽIVOSTI CIVILNOG DRUŠTVA U BiH (CSSP program).
Potpisan Sporazum o sufinansiranju između Razvojnog programa UN ( UNDP) i Vlade Unsko -sanskog kantona o udruživanju sredstava na implementaciji projekta energetske efikasnosti u Kantonalnoj bolnici, Bihać.
Iako je naš Kanton jedan od rijetkih u Bosni i Hercegovini koji nimalo ne ulaže u obuku nastavnog kadra na Univerzitetu, brojni su primjeri mladih predavača koji pokazuju da naši studenti ipak mogu dobiti kvalitet i u današnje vrijeme i pored svih ometajućih faktora.
Ured za međunarodnu suradnju, Erasmus projekti razmjene studenata i osoblja su dobar početak za oporavak Univerziteta u Bihaću i poboljšanje plasmana ove visokoobrazovne ustanove na svjetskim rang-listama.
Među najaktivnijim suradnicima bihaćkog Univerziteta su naučni radnici Fakulteta zdravstvenih studija. Docent dr Huska Jukić upravo se vratio iz Osijeka, gdje je učestvovao na Internacionalnoj naučnoj konferenciji “With food to health” gdje je prezentirano više od 160 radova.
Viša asistentica na Fakultetu zdravstvenih studija i Islamskom pedagoškom fakultetu, mr Dijana Sulejmanović, također je, bez finansijske podrške bilo koje kantonalne institucije, odlučila akademsku godinu početi pokazujući svojim studentima da se u znanje mora ulagati. Naime, prije par dana je izlagala rad o historijatu istraživanja konformizma na tradicionalnom naučnuom skupu “Savremeni trendovi u psihologiji” kojeg je organizirao Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, gdje je izabrana i za moderatora sekcije za Psihologiju ličnosti i socijalnu psihologiju. Sulejmanovićeva će već za nekoliko dana u Finskoj predstaviti novi rad na naučnom skupu Univerziteta u Helsinkiju, a krajem decembra učestvuje na konferenciji iz oblasti psihologije u Parizu.
Kotizacije za učešće na ovakvim skupovima iznose po nekoliko stotina eura, ne računajući troškove prijevoza i boravka. Međutim, uz ovakav optimističan pristup uposlenika bihaćkog Univerziteta, naši studenti imaju šansu dobiti obrazovanje kakvo zaslužuju. Razmjena iskustava s drugim stručnjacima svjetskog ranga i praćenje savremenih trendova u nauci svakako su preduvjet da se cjelokupan nastavni proces unaprijedi i da studenti bihaćkog Univerziteta dobiju znanja koja će biti upotrebljiva na tržištu rada.
Da li će ovaj trud biti cijenjen i nagrađen ili su univerzitetski profesori i dalje prepušteni sami sebi, ostaje da se vidi.
– U usporedbi sa 2015, koja je bila rekordna, ove godine sam uspio samo 10 posto te količine otkupiti. Dakle, 90 posto je manji urod kestena, a do sada smo otkupili tek desetak tona po cijeni od 1,30 do 1,60 KM. Ove godine je on najviše rodio na području zapadne Bosne, tu su najveće površine, od pet do sedam hektara zemljišta, a ima ga još i u okolini Bratunca i Konjica, kazao je Rošić, te dodao kako građani kesten sakupljaju uglavnom u vlastitim ili u državnim šumama jer ono nije zabranjeno, pa to mogu raditi bukvalno svi.
Otkupljeni kesten zadruga Agrodar uglavnom izvozi, a tek mali dio se prerađuje u općini Bužim gdje ima jedna firma za preradu kestena. Izvoze u Italiju, Francusku, Mađarsku i druge zemlje.
– Što se tiče domaćeg tržišta, dolaze nam i ljudi koji imaju pržionice kestena i oni se snabdijevaju direktno od otkupljivača, istakao je Rošić.
Amir Makić, direktor Vrganj prometa iz Bužima, kazao je kako je kesten ove godine dosta ogolio, napale su ga štetočine, što je donijelo znatne štete, zbog čega i jeste smanjen prinos u posljednje dvije godine.
– U takvoj situaciji, kada je s jedne strane napadnut od štetočine, s druge strane kad se kesten ne iskorištava onako kako bi trebao, prinosi su podbacili. Dakle, generalno se može reći da je prinos dosta manji, ali je kvalitet kestena u odnosu na prethodnu godinu bolji. Mi smo kupili oko 300 tona kestena, preradili ga, oljuštili, zamrznuli, a u narednom periodu očekujemo da ga ponudimo tržištu. Otkupna cijena je bila 2,20 KM, kazao nam je Makić.
Nakon što otkupe određene količine kestena, rade kalibražu, gdje se kesten kalibrira po veličini, a onda se u drugoj fazi ljušte ljuska i podljuska, kasnije se zamrzava, sortira, pakuje i kao takav se onda plasira na tržište.
Neuređeno tržište
Za razliku od kestena, godina je za gljive bila prilično dobra, a posebno je dobar urod imao vrganj, koji je i najpoznatija i najtraženija gljiva u našoj zemlji.
– Na području Unsko-sanskog kantona bilo je prilično mnogo gljive ove godine. Kada kažem gljive, mislim na vrganj, kojeg smo otkupili oko 70 tona, te ćemo ga u narednih nekoliko mjeseci ponuditi kupcima. Cijena varira iz godine u godinu, u proljeće bude jedna cijena, a u jesen druga. Ove godine je cijena išla od 8 do 12 KM. Kad otkupimo određene količine, radimo klasiranje i sortiranje, a onda se vrši djelimična dorada, gljiva se reže, prethodno se odstrani zemlja i takav se jedan dio zamrzava, a jedan dio, one kvalitetnije i bolje gljive se odmah plasiraju na tržište svježe, istakao je Makić, te dodao kako ne rade ništa za domaće tržište, već samo za inostranstvo. Prisutni su u Turskoj, Švicarskoj, Njemačkoj i drugim zemljama.
Dnevno je, prema procjenama direktora kompanije Frutti-Funghi iz Visokog Edina Zukana, otkupljivano i do 50 tona gljiva, a u Krajini je otkupna cijena bila oko 5 KM za prvu klasu vrganja. Gljive su donosili svi koji su do njih mogli doći i ubrati ih, a kako je kazao Zukan, jedan čovjek je dnevno mogao zaraditi od 100 do 120 KM prodajući gljive.
Iz svega ovoga zaključujemo da je za one koji to znaju, mogu, imaju vremena i želje, veoma unosan posao i branje gljiva i kestena, kada im je sezona, te da se od toga može dosta zaraditi. Međutim, ono na šta je ukazao Makić jeste loš odnos vlasti prema zadrugama koje se bave otkupom.
– U ovoj branši nema uređenog tržišta, svako može otkupljivati, inspekcije ne rade svoj posao i tu se stvara nelegalna konkurencija i trgovina. Zbog toga mi imamo velike probleme, kako zbog nelojalne konkurencije, tako i zbog neregistrovanih firmi i radnika, zaključio je Makić.
