Bihaćki Vodovod dobio je najsavremenije uređaje za detekciju kvarova na vodovodnoj mreži. Oprema koja će omogućiti lakšu detekciju kvarova i curenja u cijevima u vrijednosti od oko 30.000 maraka obezbijedila je Vlada Švicarske kroz MEG projekat, a dio sredstava od 5.000 KM obezbijedio je Grad Bihać, kao partner u ovom dugoročnom projektu.
„MEG projekat je inicijativa švicarske Vlade, finansiran od švicarske Vlade koji implementira UNDP u BiH u 18 opština. Konkretno, UNDP ured u Bihaću se bavi sa 9 općina sjevero-zapadne BiH. U sklopu MEG projekta donirali smo određenu opremu u iznosu od nekih 28.000KM. Radi se uglavnom o opremi koja služi za smanjenje gubitaka i za traženje i otklanjanje kvarova na vodovodnoj mreži kako bismo pomogli da vodovodna preduzeća svoje poslovanje dovedu u neki ekonomski efikasniji nivo“, kaže Damir Muslić iz UNDP ureda u Bihaću.
Pucanje cijevi i havarija na vodovodnoj mreži česta su pojava pa čak 52% od ukupno isporučene vode završi negdje u zemlji. Kvar je bilo teško pronaći, a samim tim i riješiti problem. Sada bi sve trebalo da bude mnogo brže.
„To su ogromni gubici koje ne može nositi niti jedno vodovodno preduzeće, pogotovo Vodovod Bihać. Kroz ovaj projkat dobili smo dio opreme, što će nam omogućiti da se ti gubici i kvarovi na mreži koji se dešavaju na nivou grada lociraju, pronađu, te da se smanji bespotrebno kopanje naših cesta, da se smanji bespotrebno kopanje i probijanje rokova. Krajnji cilj je smanjiti gubitke koji u ovom trenutku iznose čak 52%“, ističe Damir Felić, direktor JP „Vodovod“ Bihać.
Nabavka nove opreme zahtijevat će i obuku za upravljanje istom. Edukacija će uz pomoć konsultantskih firmi biti provedena u narednih mjesec dana. Stavljanjem opreme u funkciju riješit će se višegodišnji problem gubitaka, a samim tim i puno bolje polovanje ovog javnog preduzeća.
Nezapamćeno nevrijeme pogodilo je noćas Vlasenicu, orkanski vjetar je u gradskom području čupao stabla, skidao krovove s kuća i zgrada i lomio saobraćajne znakove.
U naletu vjetra oštećena je i elektromreža, pa tokom noći potrošači na širem području Vlasenice nisu imali elekričnu energiju, ali je tokom jutra i danas većina kvarova sanirana i elektrosnabdijevanje je normalizirano.
Načelnik općinskog Odjeljenja za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove Željko Damljanović rekao je Srni da je pričinjena velika šteta na više desetina zgrada i kuća i na lokalnoj infrastrukturi.
– Ekipe za procjenu štete još su na terenu i tek po završetku njihovog posla imat ćemo cjelovitu sliku o razmjerama ove elementarne nepogode. Javljaju nam se i građani koji prijavljuju štetu na svojim objektima – naveo je Damljanović.
Intervenirala je i teritorijalna vatrogasna jedinica, koja je ugasila zapaljeni dimnjak na jednoj privatnoj kući, ali nije pričinjena veća materijalna šteta, piše rtvbihac.ba
Dosadašnja uspješna saradnja koju je Grad Bihać imao sa Oružanim snagama BiH nastaviti će se i u narednom periodu kroz realizaciju zajedničkih infrastrukturnih projekata, zajedničke obuke i usavršavanja i stavljanja na raspolaganje svih resursa OS BiH u slučaju vanrednih situacija i elementarnih nepogoda. Ocjena je ovo sa današnjeg sastanka bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Fazlića sa Seadom Jusićem, zamjenikom ministrice odbrane BiH i predstavnicima Oružanih snaga BiH smještenih u vojnoj bazi Adil Bešić.
Učesnici današnjeg sastanka istakli su spremnost da se infrastrukturni projekti od obostranog interesa stave u prioritet rada, te je dogovoreno da će predstavnici Grada Bihaća i OS BiH usaglasiti oko zajedničkog projekta uređenja puta prema kasarni Grabež u dužini od 1.510 metara, vrijednog oko 330.000 KM.
„Za Grad Bihać Oružane snage BiH izuzetno su važan partner koji je u proteklim godinama realizirao veliki broj infrastrukturnih projekata od čišćenja kanala za oborinske vode u Račiću, Lohovu, Pokoju i Malom Lugu, deminiranju preko 7,5 km2 minsko sumnjive površine, uređenja puteva na Bugaru i Srbljanima do pomoći i podrške u vanrednim situacijama. Zbog toga smo spremni i odlučni da našu saradnju nastavimo i u narednom periodu kroz partnerske osnove“- istakao je gradonačelnik Fazlić, dodavši da se razgovaralo i o neperspektivnoj vojnoj imovini na području grada Bihaća koja bi se mogla staviti u funkciju.
Kada je upitanju perspektivna imovina, kasarna na Grabešu i vojna baza Adil Bešić nalaze se na tom spisku i prema riječima zamjenika ministrice odbrane BiH Jusića, pored sanacije puta prema kasarni Grabež OS BiH planiraju i izgradnju vodovodne mreže do kasarne čime bi se uveliko poboljšali uslovi u samoj kasarni Grabež.
„Hvala gradonačelniku Fazliću na podršci i spremnosti da zajednički nastavimo sa projektima od obostranog interesa i značaja. Današnji boravak u Bihaću iskoristio sam da upoznam čelne ljude Grada Bihaća sa procesima u Oružanim snagama BiH i Ministarstvu odbrane BiH koji se odnose na aktiviranje plana za punopravno članstvo u NATO Savezu“- dodao je Jusić.
Bihaćka naselja Srbljani i Jezero, pretrpjela su tokom noći značajne štete uzrokovane olujnim južnim vjetrom, koji je zapuhao sinoć u večernjim satima.
Kako javlja Edin Zeljković, reporter Radio Bihaća sa Srbljanskog platoa, nema gotovo niti jednog čvrstog objekta, bilo da se radi o kući ili pomoćnom objektu – šupi, štali garaži, a da nije pretrpio štetu. Kako procjenjuje, 70% krovova na kućama je oštećeno, a gotovo svaka kuća koja je pokrivena crijepom, pretrpjela je štetu.
Na objektu sportske dvorane, koja se gradi pored osnovne škole u Jezeru, doslovno su srušena dva bočna zida, čime je zgrada izgubila na stabilnosti, pa postoji opasnost od rušenja i druga dva zida.
Nijaz Malkoč, predsjednik MZ Srbljani, kaže da je oluja počela sinoć oko 17 sati. Srećom, kako kaže, bila je velika količina snijega, pa u početku nije bilo velikih šteta. Građani su počeli prijavljivati štete od 3 sata ujutro.
Naš reporter sa terena prenosi da povrijeđenih zasad nema. O svemu je obaviještena Civilna zaštita i gradonačelnik Šuhret Fazlić. Velike su štete i na dalekovodima, tako da su naselja Srbljani i Jezero trenutno bez napajanja električnom energijom.
Da je Srbljanski plato sinoć pogodio zasita vjetar orkanske jačine, najbolje ilustrira podatak da je jedan limeni krov dužine preko 500 m, odnesen sa pomoćnog objekta 1.500 m dalje. Oštećeno je i nekoliko automobila.
Predsjednik MZ Srbljani Nijaz Malkoč štete poredi sa onima koje su nastale u ratu. Kako prenosi naš reporter iz razgovora sa Husnijom Makočem, 75-godišnjim stanovnikom Srbljana, sličan vjetar je puhao daleke 1965. godine i tad je nanio velike štete.
Na početku, da objasnimo Vaš odlazak u Beograd. Koji je povod bio toj posjeti i hoće li ona rezultirati uspjesima za Grad Bihać?
Fazlić: U Beograd sam išao na poziv Saše Vlaisavljevića, direktora Aerodroma Nikola Tesla, koji je uspješan poslovni čovjek, ali prije svega Bišćanin koji već dugi niz godina živi u Beogradu. On već godinu dana se nudi da pomogne gradu Bihaću kroz svoje kontakte i poznanstva, ali i stručnost. Ovo je bio prvi put da neko nudi pomoć i stručnost i da za to ne traži nikakvu kontrauslugu. Ja u narednom periodu želim da ostvarimo kontakte i sa ostalim regionalnim aerodromima s ciljem razmjene iskustava i znanja koje će nama itekako trebati u narednom periodu .Tokom boravka u Beogradu prisustvovao sam osnivačkoj skupštini Udruženja Bišćana koji žive u Srbiji i to je jedan vrsta lobističkog centra za ovaj grad i to je praksa koju ću provoditi da se slična udruženja formiraju i u ostalim državama. Također, neformalno sam se sastao sa Čedomirom Jovanovićem, liderom Liberalno-demokratske partije, koji , osim što je dobar političar, on je zasigurno pacifista, dokazani demokrata i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine.
Kakva je situacija u GV Bihać, osjeti li se već „histerija“ oko izborne kampanje za narednu godinu?
Fazlić: Kada pričamo o situaciji u GV Bihać, ona se mjeri učinkom i zalaganjem svih trideset vijećnika u borbi za interese građana . Zadovoljan sam angažmanom vijećnika, bez obzira da li pripadaju strankama koje čine poziciju ili strankama koje su opozicija u GV Bihać. Vidljivo je u većini slučajeva nastojanje vijećnika da se izbore, kako za interese sredina u kojima žive, tako i za interese grada u cjelini. Naravno, malo se osjeti činjenica da su slijedeće godine izbori i da li je to normalno ne znam,ali da je uobičajno to znam. Vjerujem da će se vijećnici i ja kao gradonačelnik znati nositi s tim i da ćemo potruditi da u prvi plan dođu interesi grada, a ne neki politički i politikantski interesi.
Od obećanog, što ste uspjeli realizirati?
Fazlić: Cijelu ovu godinu ja sam kao prvi čovjek grada Bihaća pospremao stvari u gradskoj upravi i rješavao probleme koje nisam sam proizveo ili kreirao. Tu prije svega mislim na tzv. KfW projekat kojeg smo okončali i ostalo je još par lokalnih saobraćajnica koje ćemo asfaltirati. Znamo kako je grad izgledao ljetos onako raskopan i mi smo morali obezbijediti dodatna sredstva i napore da ovo privedemo kraju. Otvorili smo i Postrojenje u Velhovu i mogu istaći da smo dobili izuzetno važan projekat i sada je na građanima da ga što više koriste i doprinesu zaštiti okoliša i naše rijeke Une. Mi smo prošle godine konstatovali pri usvajanju budžeta dug koji je iznosio oko 50 miliona KM i glavni prioritet bio je stabilizacija budžeta . Uspjeli smo ga stabilizirati u pogledu plaćanja nekih obaveza poput plata koje sada idu svaki mjesec uposlenicima, što nije bio slučaj ranije. Vratili smo oko 1,6 milion KM starih obaveza i dugova i zapravo cijela godina prošla je u pritisku dužnika i morali smo dobro voditi računa o svakoj marki kako bi smo što više dugova vratili. Mislim da sam uspio primijeniti pristup prema budžetu i da ljudi shvataju da su to javna sredstva prema kojima moramo biti odgovorni. Moramo biti daleko odgovorniji prema javnim sredstvima i stvorio sam novi pristup da se štedi i racionalno troše sredstva. U tom smislu otvorio sam upravu prema građanima, kako bi smo im javno i transparentno pokazali šta radimo, ali i da čujemo kritike, primjedbe, pohvale i sugestije na rad svih uposlenika Gradske uprave Bihać. Počeli smo sa skupovima u Muzeju AVNOJ-a, sada smo to prebacili u Salon za vjenčanja i svakog zadnjeg petka građanim mogu pitati mene, vijećnike u sve uposlenike svo što se tiče djelokruga rada Organa uprave. Pokrenuli smo i akciju NAŠA BOLJA UPRAVA- ŽALI SE koja omogućava građanima da vrlo brzo i jednostavno upute svoje kritike i pohvale i uz besplatni VIBER broj 061-057-057,zaistasmo omogućili građanima da poboljšaju rad svakog uposlenika Grada Bihaća a to u konačnici znači bolja i efikasnija javna uprava i zadovoljniji građani kao krajni korisnici. Također, uredili smo i Odluku o finansiranju troškova prevoza učenika srednjih škola u gradu Bihaću za 2017. godinu. Ovom odlukom regulisali smo način i kriterij plaćanja prevoza učenika srednjih škola, te uveli reda u ovu oblast, ali i pravičnost i transparentnost. Gradsko vijeće je usvojilo je i Odluke o plaćama direktora javnih preduzeća i javnih ustanova čiji je osnivač Grad Bihać. Usvojenom Odlukom mjesečna plaća direktora JU „Galerija“, JU „Kulturni centar“, JU „Stanouprava“, JU „Sport,odmor i rekreacija“, JU „Centar za socijalni rad“, JP „RTV Bihać“d.o.o., JP „Veterinarska stanica“ d.o.o. i JP „Aerodrom Bihać“ d.o.o. Bihać utvrđuje se najviše (po svim osnovama, osim minulog rada) u iznosu od dvije prosječene neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodna tri mjeseca. Istovremeno, mjesečna plaća direktora JU „ Zavod za prostorno uređenje Bihać“, JP „Vodovod“ d.o.o. i JKP „ Komrad“ d.o.o. Bihać utvrđuje se najviše (po svim osnovama, osim minulog rada) u iznosu od dvije i po prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine u prethodna tri mjeseca. Uz moju odluku o smanjenju plate ovo je jasna poruka građanima da smo odlučni da odgovorno i transparentno radimo i trošimo sredstva građana, te da prilagodimo primanja uslovima i vremenu u kojem živimo.
Zatekli ste budžet u katastrofalnoj situaciji. Uštede koje predlažete najčešće se ne dopadaju svima, no, postoje li druge opcije da se budžet konsoliduje?
Fazlić: Budžet se može konsoldovati na dva načina, da se više zaradi i da se manje troši. Kada je u pitanju prvi način, očekivali smo da će se ove godine donijeti Zakon o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata na nivou Kantona i ukoliko on ne bude donesen mi ćemo našim odlukama stvoriti pretpostavke da kroz legalizaciju bespravno sagrađenih objekata povećamo prihode u našem budžetu. Pokrenuli smo određene projekte koji će stvoriti mogućnost prodaje ili iznajmljivanja parcela u vlasništvu grada Bihaća slijedeće godine , a stvaramo i preduslove povećanja izgradnje izradom prostorno-planske dokumentacije. S druge strane mi smo ove godine po osnovu prihoda od PDV-a u budžetu imali skoro 500.000 KM manje prihoda i to je, između ostalog, rezultat popisa stanovništva koji je pokazao da Bihać ima manje stanovnika nego recimo Cazin. Meni često prebacuju na štednji i neke primjedbe ne stoje jer mi u Gradskoj upravi maksimalno želimo štediti na pojedinim troškovima poput goriva, dnevnica, struje, vode, kancelarijskog materijala, na troškovima pošte i mnogim drugim troškovima javne administracije. Mi smo to i smanjili u odnosu na prijašnje godine, ustvari mi moramo trošiti onoliko koliko imamo, a ne trošiti kao ranijih godina kada se trošilo više nego što su prihodi dozvoljavali. Prijašnjih godina praksa je bila izvođenja infrastrukturnih projekata iz političkih razloga i kupovanja glasova pa smo svake izborne godine imali nova zaduživanja i do četiri-pet miliona KM i zato smo došli dokle smo i došli sad. Mi smo ove godine usvojili budžet koji je realan i koji se može izvršiti i to je preduslov da u narednim godinama možemo realizirati infrastzrukturne projekte. Građani također moraju znati da je ove godine na red došao i kredit koji je ranije podignut i mi plaćamo od ove godine i glavnicu kredita. Tako smo ove godine platili skoro 2 miliona KM i pitam sad sve one koji prebacuju da se ništa u Bihaću ne gradi i ne radi, šta bi smo uradili infrastrukturnih projekata u iznosu od ta dva miliona koje smo vratili i koje ćemo vraćati do 2027. godine.
Da li je bilo novih zapošljavanja u Gradskoj upravi, od kako ste joj Vi na čelu?
Fazlić: Od preuzimanja dužnosti niko nije zaposlen u Gradskoj upravi i namjera mi je da u narednom periodu smanjim broj uposlenika u upravi prirodnim putem. U naredne četri godine mi to možemo još dodatno smanjiti uz postojeći broj radnika. A taj broj, kada uzmete uposlenike koji su pod suspenzijom, na bolovanju, neplaćenom odsustvu i bez vatrogasaca i civilne zaštite, kreće se na nivou broja uposlenika iz 2004. godine . Kada i ako dođe do zapošljavanja u narednom periodu, stvoriti ćemo princip da kada iz uprave prirodnim putem ode recimo četiri uposlenika, zaposliti ćemo jednog radnika.
Građani Vas ponekad „optužuju“ i za ono što jeste i ono što nije Vaša nadležnost. Kako ih uvjeriti da Grad Bihać ne može rješavati stvari poput izgradnje auto cesta, brzih cesta?
Fazlić: Građani imaju pravo da traže da im se određene potrebe zadovolje i oni s pravom zahtjevaju od nas rješavanje problema, ali je činjenica da građani ne znaju ustavne nadležnosti grada i tu nekada ne možemo pomoći ili reagirati. S druge strane za mene je taj pritisak dodatni motiv da javno kažem da nisam zadovoljan sa raspodjelom resursa unutar Kantona i Federacije prema gradu Bihaću. Nas se sjete samo kada je izborna godina i tada se projekti realiziraju sa viših nivoa. Na nivou države nema jasne razvojne politike, uravnotežene politike regionalnog razvoja i stoga smo mi gradonačelnici i načelnici se udružili i kroz zajednički nastup pokušavamo da istaknemo interese USK-a i da jasnije postavimo naše zahtjeve prema Sarajevu. Moramo biti odlučni da se određeni projekti realiziraju u gradovima i općinama USK-a.
Na kraju, šta je prioritet u Vašem budućem radu? Ima li Grad Bihać kao turistički potencijal šansu da se u tom smjeru razvija i šta se čini da tako i bude?
Fazlić: Nama je glavni prioritet stabilizacija budžeta i uravnoteženje budžeta uz smanjenje potrošnje i povećanje prihoda. Također, prioritet je i efikasnija javna uprava koja će biti maksimalno na usluzi građanima. Nastaviti ćemo i sa aktivnostima koji za cilj imaju stvaranje uslove za brži razvoj grada i mi smo pokazali da imamo potencijala za razvoj u oblasti stanogradnje i privrede, a u zadnjih par godina i u oblasti turizma. U prilog tome ide i naša namjera da formiramo Turističku zajednicu grada Bihaća i dodatno osnažimo ovu oblast koja iz godine u godinu bilježi rast i uspon. Na nama je da osmislimo svi zajedno kako naše potencijale staviti u funkciju jer je to jedini način da grad Bihać i cijeli Unsko-sanski kanton dobiju jači i novi zamah u razvoju.
U toku su pretresi više objekata na području USK-a, a provode ih pripadnici Federalna uprave policije.
Iz FUP-a su nam potvrdili da vrše pretrese, ali da će više informacija biti saopćeno naknadno.
Vlado Šantić ubijen je 8. marta 1995. godine, nakon što su ga iz Hotela “Sedra” odveli pripadnici jedinice kojom je navodno komandovao Hamdija Abdić.
“Na istom smo kazanu Vlado i ja jeli i istu smo muku mučili. Ne znam što se s njim dogodilo, ne mogu potvrditi ni da je mrtav niti da je živ jer nema dokaza ni za jedno ni za drugo. Ja ga nisam ubio. Svi su na mene navalili kao budale, sa svih strana me optužuju. Neka dokažu ili neka me ostave na miru”, izjavio je Tigar 2014. godine.
Vladimir Šantić je nestao 9. marta 1995. Bio je general HVO-a i zapovjednik 101. pukovnije. Šantić je jedan od osnivača HDZ-a BiH u Bihaću i bivši potpredsjednik stranke.
Hamdija Abdić Tigar je bio komandant 502. viteške brigade Petog korpusa Armije BiH, a sad je vijećnik SDA u Gradskom vijeću Bihaća.
U sistem socijalne zaštite, prema podacima Ministarstva za rad i socijalna pitanja, u Federaciji BiH uključeno je 8.766 građana! Zabrinjavajući je podatak da u većini kantona korisnici centara za socijalni rad žive od marku ili dvije dnevno, odnosno od 100 KM mjesečno. Ima i onih koji mjesec preguraju i s upola manje.
Totalno siromaštvo
Kako navode iz centara, u mnogim slučajevima riječ je o porodičnim ljudima pa se crkavica koju dobiju dijeli na još nekoliko članova, tako da ne mogu sastaviti kraj s krajem.
Vlada Tuzlanskog kantona za stalnu novčanu pomoć u ovoj godini izdvojila je 5,4 miliona KM, a na socijali je 3.129 korisnika. Odnosno, po 119 KM dobivaju nosioci prava korisnika i 36 KM za svakog člana porodice. Pravo na jednokratnu novčanu pomoć, koja iznosi između 223 i 372 KM, ostvarilo je 2.830 korisnika.
Slična situacija je i u Zeničko-dobojskom kantonu, gdje putem nadležnog ministarstva pravo na socijalnu pomoć ostvaruje 1.336 korisnika. Naknade su različite, one za jednočlano i dvočlano domaćinstvo iznose 124 KM, za tročlano 136 KM, za četveročlano 150 KM, za peteročlano 165 KM i za šesteročlano i veće domaćinstvo 167 KM. Kako nam je rekao Edin Arnaut, pomoćnik ministra za socijalnu politiku, sve naknade uplaćuju se do 4. u mjesecu.
– Mjesečno se u ove svrhe, u zavisnosti od broja korisnika, iz budžeta isplati od 106.000 do 120.000 KM – kaže Arnaut.
Stalnu socijalnu pomoć u iznosu od 104,6 KM mjesečno u Srednjobosanskom kantonu primaju 1.042 osobe. Inače, Vlada SBK za socijalne kategorije izdvaja 10,5 miliona KM godišnje, a za prava iz socijalne zaštite 5 miliona maraka godišnje.
U odnosu na broj stanovnika, najmanje socijalnih slučajeva ima u Kantonu Sarajevo.
Naime, u glavnom bh. gradu na spisku je njih 497. Oni mjesečno, zavisno od broja članova porodice, primaju od 120 do 216 KM, koliko je osigurano za porodice koje broje devet članova.
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, prema informacijama resornog ministarstva, stalnu socijalnu pomoć prima 450 osoba. Iznos stalne pomoći je 100 KM, plus 10 posto za svakog člana porodice.
U Zapadnohercegovačkom kantonu 571 osoba je na spisku tamošnjeg resornog ministarstva, a primaju 80 KM, plus 10 posto po članu porodice.
– Za dodjelu jednokratne novčane pomoći imamo godišnji budžet od 25.000 KM i mjesečno to iznosi svega 2.200 KM. Na području našeg kantona imamo četiri centra za socijalni rad – kazala nam je Jelena Šimić, pomoćnica ministra.
Dug spisak
Dug je spisak korisnika i u Unsko-sanskom kantonu, gdje od socijalne pomoći živi 386 osoba koje mjesečno primaju između 50 i 140 KM, što opet zavisi od broja članova domaćinstva. Ministarstvo USK za ove namjene mjesečno izdvaja nešto više od 17.000 KM.
Aida Blažević, sekretar u Ministarstvu, navodi da je prvi put nakon 13 godina od jula ove godine povećan iznos pomoći ovoj kategoriji i sada se kreće u nivou od 80 do 140 KM, a do sada je bio oko 50 KM.
Prema podacima Milana Mihaljevića, pomoćnika ministra za rad, zdravstvo i socijalnu politiku u Vladi Livanjskog kantona, na području šest općina socijalnu novčanu pomoć prima 711 korisnika, a njen iznos je 100 KM mjesečno po korisniku.
Pravo na stalnu novčanu pomoć u BPK Goražde ostvaruje 167 korisnika. Iznosi naknada koje se isplaćuju po ovom osnovu određeni su uredbom Ministarstva za socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice BPK i nisu dovoljni ni za puko preživljavanje.
Prema ovom dokumentu, iznos najnižeg primanja domaćinstva koji se smatra dovoljnim za izdržavanje je 149 KM, pod uvjetom da korisnik ne ostvaruje nikakva primanja po drugom osnovu. Za porodicu s dva člana ova naknada iznosi 179 KM, tročlana porodica ima pravo na 209 KM, dok je iznos novčane pomoći za porodice s četiri i više članova 239 KM. U domaćinstvima čiji je član osoba s invaliditetom ili s trajnim smetanja u fizičkom ili psihičkom razvoju ovi iznosi su veći za 30 KM.
Kako je najavljeno, jaki udari vjetra zahvatit će cijelo područje Bosne i Hercegovine.
Od sinoća na području Unsko-sanskog kantona jak vjetar stvara probleme u snabdijevanju domaćinstava električnom energijom.
Bihaćka prigradska naselja Pokoj i Jablanska su trenutno bez električne energije, a u MZ Pokoj je u jednoj od kuća izbio požar.
Vatrogasci su pristigli na vrijeme, kako bi spasili porodicu i izvukli ih iz požarom zahvaćene kuće. Portal bisani.net je objavio kako se radi o džematskoj kući, a uzroci nastanka požara još nisu poznati.
Priča o bihaćkom aerodromu počela je prije tri godine, ali još nema još idejnog i glavnog projekta, ni ozbiljnog investitora.
“Neke ptice nikad ne polete”, pjevuši bihaćki šeret folk hit Saše Matića na naše pitanje o aerodromu koji se gradi u naselju Golubić, tri kilometra Unom uzvodno gdje decenijama djeluje sportsko letilište “Golubić”, s travnatom poletno-sletnom stazom dugom kilometar i nešto.
Aluzija je jasna, ali ne samo za novu investiciju, za koju sredstva “ukapava” federalni nivo vlasti, nego za brojna krajiška predizborna Potemkinova sela posljednja dva desetljeća. Što, opet, ne mora korespondirati sa sudbinom Javnog preduzeća Aerodrom Bihać i dobrim namjerama aktuelne vlasti entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. Do ada su za “papire” i početnu infrastrukturu sa ovog nivoa obezbijeđena dva miliona konvertabilnih maraka (oko milion erua), a “priča se” o još dva miliona KM u rebalansu federalnog budžeta u ovoj godini. No, još je “puno magle” nad ovim projektom, vidjet ćemo i zašto. Tri godine traje “aerodromska priča”.
Sumnjičavost ljudi u Bihaću i Bosanskoj krajini ima dobar “garantni list” u prošlosti. Jer, ovdje se iz Sarajeva, politički, uglavnom dolazilo po glasove na izborima i… konjičke utrke, eventualno. U Krajini je sve “navrat, nanos i na svoju ruku”. Cestovna infrastruktura i njena uvezanost s ostatkom države Bosne i Hercegovine te izlazima ka Evropskoj uniji za veliku je brigu, željeznički saobraćaj je eutaniziran. Brza cesta prema Sarajevu tek je san. Sad će se malo krpati rupe na asfaltu od Bihaća do Ključa.
Kad odjednom – aerodrom. A s krajiškim aerodromima do sada nije bilo selameta.
Smijeh za ‘minijaturne aerodrome’
Hrvatski zrakoplovni analitičar Alen Šćuric u svojoj analizi tvrdi kako takozvani minijaturni aerodromi u regiji, u koje ubraja i onaj u Bihaću, imaju vrlo malo šanse da nađu ‘mjesto pod suncem’.
Piše da osam aerodroma koji su rudiment bivše države i koji imaju od 20.000 do 250.000 putnika (Maribor, Osijek, Rijeka, Tuzla, Mostar, Banja Luka, Niš i Ohrid) imaju realne šanse da postanu samoodrživi i profitabilni uz adekvatnu državnu regulativu i podršku lokalne zajednice.
No, kod minijaturnih aerodroma to nije slučaj.
‘U već pretjeranoj karti aerodroma u regiji, nikako ne mogu shvatiti koja je svrha daljeg investiranja gomile novaca u takve projekte. Trenutno su takvi izgrađeni aerodromi Portorož, Lošinj i Brač. U postupku otvaranja su Cerklje, Morava i Ponikve. Najavljeno je otvaranje aerodroma u Štipu, Nikšiću, Novom Sadu i Bihaću, dok su Ploče vrlo brzo po otvaranju zatvorene. Ovdje se nećemo obazirati na smiješne projekte poput Trebinja, Prpuše, Pokrovnik-Šibenik, Stankovaca… iako neki od projekata koji se pokreću nisu po ozbiljnosti daleko od tih projekata koji su strukovnoj javnosti izazvali salve smijeha i grotesknu zabavu. Dakle, uz postojećih 20 aerodroma, od kojih već sada osam ne uspijeva iznaći model preživljavanja, mi ćemo u idućoj godini imati još šest minijaturnih aerodroma, sveukupno 26, od kojih će više od 50 posto (14) imati probleme sa samoopstojnošću’, piše Šćuric.
Kargo aerodrom na Željavi, ugašeni betonski mastodont i nekadašnja podzemna vojna baza i aerodrom bivše Jugoslovenske narodne armije, na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske i 40.000 zaposlenih bila je zapanjujuće neodgovorna, makar i predizborna priča, koju je 2011. godine nonšalantno lansirao tadašnji premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipovača pred hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem i članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakirom Izetbegovićem. Mali aerodrom u Ćoralićima kod Cazina, koji je tokom rata bio “zračni most” Bihaćkog okruga sa svijetom, postat će, u najbolju ruku, dobra poslovna zona.
Kako su propali milioni
Ostala je – treća sreća. Počelo je septembra 2015. godine, kada je premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić lansirao priču o izgradnji aerodroma u Bihaću. Bio bi to, kazao je, aerodrom za civilne i charter letove u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Tri mjeseca kasnije, osnovano je JP Aerodrom Bihać, formirani Skupština i Nadzorni odbor, imenovan direktor.
Na 756. rođendan Bihaća, 26. februara 2016. godine, tadašnji gradonačelnik Emdžad Galijašević izbjegao je postavljanje kamen-temeljca za ovaj objekat, iako je u posjeti Bihaću bio član Izetbegović, jer obećana dva miliona KM od federalne Vlade FBiH nisu stigla. Ta dva miliona KM su propala, jer, po riječima premijera Novalića, Grad Bihać nije dostavio investicioni elaborat.
U maju ove godine obezbijeđena su nova (bolje rečeno – prva) dva miliona KM za projektnu dokumentaciju, pristupne puteve, prateće i izmještanje postojećih objekata, ateste i licencu, a do kraja godine, kroz rebalans budžeta, federalna Vlada je obećala još dva miliona KM, a ne 3,7 miliona KM (oko 1,9 miliona eura), ispravlja krivi podatak koji kruži medijima vršilav direktora direktora JP Aerodrom Bihać Elvedin Sedić. Kaže da je Studija izvodljivosti završena, a poziv za dostavu idejnih rješenja raspisan i još uvijek toku. Na čelo ovog preduzeća došao je krajem aprila ove godine.
“Procedure javnih nabavki za infrastrukturu, kao što su ograda, pristupni put, pristupni most, završene su i u toku je imenovanje nadzora. Nakon toga trebali bi početi radovi”, kaže Sedić i napominje kako je za navedene radove već urađena projektna dokumentacija.
Ovdje ulazimo u priču o finansiranju, jer nas interesira hoće li se sve svesti na sredstva koja se obezbjeđuju od federalne putničke takse, kojom se inače finansira zrakoplovna infrastruktura. Sedić kaže kako su “mogući načini finansiranja prikazani u Studiji izvodljivosti”, ali da će konačno opredjeljenje načina finansiranja – javno-privatno partnerstvo, koncesija, kredit – ovisiti o visini ukupnih troškova, koji će biti poznati kada budu završeni idejni i glavni projekat. Dakle, ne prije 2018, možda čak 2019. godine. Sedić dodaje kako se “pojavila jedna ozbiljna kompanija – eventualni investitor”.
‘Izviđači’ umjesto investitora
“S ovom kompanijom, čije podatke ne bih otkrivao, u ozbiljnim smo razgovorima vezano za mogućnost finansiranja ukupnog projekta izgradnje i upravljanja aerodromom. Trenutno ne možemo dati više informacija o detaljima razgovora koji su vođeni. Nakon što bude donijeta definitivna odluka o načinu finansiranja i eventualnom opredjeljenju za uvođenje privatnog investitora u projekat, javnost će biti upoznata”, oprezan je ovaj diplomirani pravnik.
Nedavno je i turska grupacija Ozmak iskazala interes u vezi izgradnje ovog aerodroma. Predstavnik Ozmaka Fuat Berna je, nakon susreta s premijerom USK-a Huseinom Rošićem i gradonačelnikom Bihaća Šuhretom Fazlićem, kazao kako su došli “izvidjeti” situaciju. No, svi čekaju idejni i glavni projekat, kako bi mogli jasnije suditi o potencijalima budućeg aerodroma.
VD direktor JP Aerodrom Bihać smatra da je, bez obzira na učestale prozivke o aerodromu, “predizbornoj farsi”, “misteriji”, ili “fantomskom preduzeću za uhljebljavanje”, Studija izvodljivost ukazala na činioce koji opravdavaju ovaj projekat. Dodaje kako ovaj dokument govori i o položaju aerodroma u Bihaću u odnosu na bliži i širi region i njegovu opravdanost unatoč postojanju nekih većih aerodroma, kao što su zagrebački i sarajevski.
Isti tretman kao Mostar i Tuzla
Bišćanin Šemsudin Dedić, aktuelni federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, založio se da JP Aerodrom Bihać uvrsti u federalni budžet.
Ističe kako su njegov prijedlog podržali premijer Novalić i članovi Vlade.
‘Važno je, osim aerodroma u Mostaru i Tuzli, aerodrom u Bihaću ima isti tretman u budućoj raspodjeli kapitalnih transfera i namjenskih sredstava za unapređenje aviosaobraćaja u Ffederaciji’, kaže Dedić, naglašavajući kako je povlačenje i namjenski utrošak ovih sredstava obaveza Gradske uprave Bihaća i JP Aerodrom Bihać.
‘Oni moraju obezbijediti potrebne preduslove za utrošak sredstava, kao i intenzivirati aktivnosti i dogovore oko završetka ovog projekta, jer će sa budžetskim sredstvima sa nivoa Federacije izgradnja trajati više godina.’
“Prije svega, izgradnja aerodroma u Bihaću doprinijela bi razvoju biznisa i poslovnog okruženja, ali i većoj posjećenosti potencijalnih i već afirmiranih turističkih lokaliteta u okruženju, kao što su Nacionalni park Una, Plitvička jezera… Prema procjenama studijskog tima i dobijenih podataka, oko 150.000 stanovnika sa područja Unsko-sanskog kantona je u dijaspori, najviše u sjevernoj Evropi, koji uglavnom svake godine, najmanje jednom, dolaze u gradove i naselja ovog kantona, dok jedan manji dio obavlja i službena putovanja. S druge strane, s obzirom na strukturu turista koji dolaze na ovo područje, turizam bi trebao biti najveći generator prometne potražnje u zračnom prevozu.”
‘Lov’ na dio od 1,5 miliona turista
“Evidentno je da je interes turističkih tržišta za posjetom području NP Una i boravkom u ovom dijelu Bosne i Hercegovine u porastu, u prilog tome govore i evidencije broja posjetilaca u Nacionalnom parku. S brojem posjeta, u porastu je i realizacija vlastitih prihoda, tako da je protekloj godini zabilježen rast i po ovoj osnovi za oko 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom na podatak da Plitvička jezera godišnje posjeti skoro 1,5 miliona turista iz različitih zemalja svijeta te da su Plitvička jezera udaljena svega 30 kilometara od Bihaća, za pretpostaviti je da će znatan broj tih turista odlučiti za avionski prevoz. U tom pogledu izgradnja aerodroma imala bi veliki značaj, s obzirom na konstanti rast u broju posjeta iz različitih zemalja”, objašnjava Sedić.
Demistificira još jedan javni podatak, onaj o 26 miliona KM (13 miliona eura), koliko će navodno koštati budući aerodrom u Golubiću. Ta je cifra isfabricirana u nekom neznanom “loncu”. No, kada je riječ o sredstvima, jasno je da bi “dva miliona [KM] godišnje” sa federalnog nivoa od ovog projekta napravili “Skadar na Uni”. Istovremeno, Vlada USK-a i Grad Bihać ne mogu samostalno iznijeti ovaj projekat, uvjeren je Sedić, ali viši nivoi vlasti te eventualno uključivanje općina USK-a koje bi mogle imati interes u ovome stvorilo bi realne šanse za njegov završetak u narednim godinama. Ipak, već sada je bjelodano da je “igranje na kartu” općina nakon skoro 15-godišnje krajiške političke havarije s izgradnjom regionalne deponije pogrešan adut.
Javno-privatno partnerstvo
Premijer USK-a Husein Rošić mišljenja je da se projekat aerodroma treba realizirati kroz javno-privatno partnerstvo, a ne da njegova izgradnja traje deset godina.
Direktor Nacionalnog parka Una Amarildo Mulić smatra da bi izgradnja manjeg komercijalnog aerodroma u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, uz profesionalno upravljanje, zasigurno učinilo prostor USK-a atraktivnijim i privlačnijim sa svih ekonomskih, a posebno sa aspekta razvoja turizma.
“Dužina gradnje i cijena ovog projekta ovisi o više faktora. U najboljoj varijanti, ako bismo našli zainteresiranog privatnog investitora, ovaj bi se projekat mogao završiti za dvije-tri godine. Isto tako, ukoliko bi Vlada Federacije podržala kreditno zaduženje, a koje bi se moglo finansirati iz godišnjih sredstava koja se osiguravaju kroz putne takse, projekat bi se, također, mogao brzo privesti kraju”, smatra Sedić.
Glavni menadžer, a bez honorara
U rebalansu budžeta Federacije za 2017. godinu predviđena su dva miliona KM za bihaćki aerodrom. U Nacrtu federalnog budžeta za 2018. godinu na istoj stavci predviđena su 2,5 miliona KM (oko 1,25 miliona eura). No, šta ako glavni projekat ovog velikog infrastrukturnog objekta bude zahtijevao da se dogodine radi aerdromska pista, koja će koštati deseta miliona KM (oko pet miliona eura)? Na ovo pitanje niko nema odgovor, jer se ovakva investicija ne može “pokriti” s federalnim “ukapavanjem” novca od dva miliona KM na godišnjoj bazi. Potrebno je, dakle, drugo rješenje – zainteresirani investitor ili kredit.
U ovom trenutku, objektivno, Bihać je vrlo daleko od međunarodnog čvorišta zračnog saobraćaja. U skladu s tim, Gradska uprava Bihaća, na čelu s gradonačelnikom Fazlićem, ne zalijeće se i racionalno gazduje u novom preduzeću. Godine 2015. imenovan je direktor JP Aerodom Bihać, što je Grad koštalo oko 60.000 KM (oko 30.000 eura), a nikakvih rezultata nije bilo. To je kod građana vjerovatno i stvorilo sliku o aerodromu-fatmorgani, poređenja s visočkim aerodromom i uhljebljavanju stranačkih kadrova. Sedić ima menadžerski ugovor s nepunim radnim vremenom, a svu tehničku podršku pružaju mu, za sada, službe Gradske uprave Bihaća.
Drugim riječima, JP Aerodrom Bihać nema nijednog zaposlenog, a menadžer Sedić ima stalni angažman na Pravnom fakultetu u Bihaću, kao viši asistent na predmetu Ustavno pravo. Od kako je imenovan, u aprilu ove godine, nijednu mjesečnu menadžersku naknadu od 500 KM (250 eura) nije naplatio.
Penzionirani general Armije RBiH Atif Dudaković, legendarni ratni komandant Petog korpusa, kazao je u izjavi nakon najnovijih informacija o tom da će hrvatsko tužilaštvo uskoro objaviti optužnice protiv 17 generala i nekadašnjih visokih oficira bh. vojske, da je ogorčen na takve pokušaje, kako su mediji prenijeli, osvete Sarajevu zbog pravosnažne presude Haškog tebinulana u slučaju “Prlić i ostali”.
Pita se, ako je on ratni zločinac, zašto su čekali duže od 25 godina da bi ga optužili? Tim prije jer je i odlikovan od Ministarstva odbrane Hrvatske!
“Meni je jasno da je na pozornici ratno-politička igra. Istine su torture, logori, ubistva, rušenja… Neka odgovaraju oni koji su za to odgovorni bez tutorstva, ucjenjivanja, sklanjanja, skrivanja, pomaganja nekih država i vapaja o ugroženosti nacionalnih interesa. Dosta tog glumatanja! Neka svaki sud radi po svojoj nadležnosti i savjesti. Šta su čekali do sada, 25 godina ili je u pitanju nova-stara politika. Žao mi je što se to sve toliko prelama preko BiH”, kazao je Dudaković za Radiosarajevo.ba.
Pita i koja je hrvatska porodica stradala u Bihaću?
“Koje je srpsko ili hrvatsko selo Dudak opkolio i napravo nešto?! Prema tome, zna se ko je silovao, ko je držao logore i dozvoljavao ubijanje ljudi… Nismo mi donijeli presudu u slučaju “Prlić i ostali” već Tribunal u Hagu i ona se mora poštovati. Sud nije švedski stol pa da se uzme šta kome odgovara… Moj narod je najveća žrtva ovih ratova, žrtva je naša BiH. Mi smo žrtve u prošlosti, sadašnjosti, a bojim se, i budućnosti”, dodao je Dudaković.
Pošto je posije izricanja presude u slučaju “Prlić i ostali” za “udruženi zločinački poduhvat” mnogo puta spomenuto da je Hrvatska spasila Bihać i spriječila novu Srebrenicu u Bosanskoj krajini, Dudaković je za naš portal, taođer, kazao:
“Mi smo odbranili Zagreb, a ne oni Bihać! Šta da smo bili inertni pa da se sva sila srpske vojske slila prema Hrvatskoj, Srbija bi imala to Šešeljevu liniju Karlovac, Karlobag, Virovitica”, naglasio je Dudaković.
Ponovio je da se nikog ne boji i da se ne stidi svog časnog vojničkog i ratnog puta.
“Može Jelić (Mijo, op. a.)pobjeći u Hrvatsku, jer ima skolnište tamo, može Đukić (Novak) pobjeći u Beograd jer tamo ima sklonište, može Jelavić (Ante), Dudak ostaje u svojoj BiH i nikog se ne boji”, poručio je general Dudaković.
Beorgaradski “Blic” je objavo da hrvatsko Državno odvjetništvo (DORH) poslije nedavne pravosnažne haške presude šestorici ratnih vojnih i političkih lidera tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne ponovo aktiviralo predmete protiv brojnih čelnika bošnjačke vojske.
List navodi da se na DORH “vrši ogroman pritisak iz državnog i političkog vrha Hrvatske” da u najkraćem roku pripremi i objavi optužnice protiv ratnih komandanata Armije RBiH zbog zločina nad Hrvatima u Bugojnu, Trusini, Travniku, Grabovici kod Mostara, ali i zbog navodnih zločina koje su pojedini bošnjački oficiri, u vrijeme kada su još nosili uniforme JNA, počinili na teritoriji Hrvatske .
Prema informacijama koje su početkom godine objavili hrvatski mediji, Državno odvjetništvo te zemlje je, osim Atifa Dudakovića, pripremilo optužnice za počinjene ratne zločine nad zarobljenim hrvatskim civilima i vojnicima i protiv Jovana Divjaka, Sefera Halilovića, Vehbije Karića, Selme Cikotića, Envera Hadžihasanovića, Asima Koričića, Sakiba Mahmuljina, Amira Kubure, Šerifa Patkovića, Đemala Merdana, Ramiza Drekovića, Salka Gusića, Enesa Kovačevića, Bakira Alispahića, Fahrudina Agića i Midhata Cerovca.
