Na desetak lokacija u Unsko-sanskom kantonu, te na tri lokacije na području Hrvatske od jutros traju pretresi, saznaje Žurnal. U koordiniranoj međunarodnoj akciji Granične policije BiH, MUP-a USK-a i policijskih agencija Hrvatske uhapšeno je najmanje jedanaest osoba, osumnjičenih za krijumčarenje emigranata iz Turske i Sirije. Prilikom pretresa u Cazinu, u kući jednog osumnjičenog, pronađeno je devet turskih državljana koji su tokom dana trebali biti ilegalno prebačeni u Hrvatsku.
Prema informacima Žurnala, na čelu ove međunarodne kriminalne skupine krijumčara ljudima je Zeid Šabić, čiji objekti u Velikoj Kladuši od jutros, po nalogu Tužilaštva i Suda BiH, pretresaju pripadnici Granične policije BiH i MUP-a USK. Osim Šabićevih, policija pretresa i objekte u vlasništvu Uzeira Čovića u Kladuši i Cazinu, te porodičnu kuću Bečića u selu Čavnik kod Bihaća.
Šabić i njegovi pomagači u posljednja tri mjeseca na teritoriju Hrvatske, preko ilegalnih graničnih prelaza, prebacili su najmanje 200 državljana Turske i Sirije, a istražni organi procjenjuju da su, zajedno sa saradnicima iz Hratske, za tri mjeseca zaradili najmanje 200 hiljada maraka. Uglavnom, emigranti su prvo na teritoriju BiH prebacivani iz Crne Gore, odakle su transportovani do Krajine. Tu su ih, nadomak Bihaća, preuzimala četverica braće Bečić, Amir, Alen, Amel i Husein,te su ih, preko šuma u blizini Graničnog prelaza Izačić prebacivali na teritoriju Hrtvatske. Akcijama je koordinirao Zeid Šabić, koji je već ranije hapšen i osuđivan zbog organizovnog kriminala u vezi sa krijumčarenjem ljudima, ali i međunarodnom trgovinom ljudima. I njegov pomagač Uzeir Čović ranije je hapšen zbog krijumčarenja ljudima. Tada je Čović bio optužen da je ilegalnim emigrantima za prebacivanje na teritoriju Hrvatske uzimao oko dvije hiljade eura po osobi. No, i on se, nakon izlaska iz zatvora ponovo vratio organizovanom kriminalu i ilegalnim emigracijama.
U Gradskoj upravi Bihaća održan je sastanak sektorskog tima Savjeta za ekonomski razvoj Grada Bihaća -„SEKTOR INDUSTRIJE“. Članovi tima raspravljali su o pripremama za javnu raspravu o Nacrtu Zakona o koncesijama F BiH koja će se danas održati u Sarajevu. Naime, Predstavnički dom Parlamenta FBiH je, na sjednici održanoj 14.06. 2017. godine, usvojio Nacrt zakona o koncesijama. Tom prilikom iznesene su brojne primjedbe na ovaj nacrt, te je zaključeno je da se sve primjedbe iznesu na javnoj raspravi.
Nakon rasprave i konstruktivnih sugestija i prijedloga usvojeni su zaključci koje će predstavnik Grada Bihaća iznijeti na današnjoj javnoj raspravi u Sarajevu. Tako je istaknuto da se sredstva dobivena iz koncesionih naknada obavezno moraju koristiti u svrhu razvoja, novih investicija i stvaranja novih radnih mjesta, a ne za krpljenje budžetskih rupa FBIH.
Usvojeni su zaključci i da u Komisiji za koncesije obavezno moraju biti i članovi imenovani ispred lokalnih zajednica, uz obavezu da se poslanike u Parlamentu Federacije BiH koji dolaze iz USK-a obavezno upoznaju sa problemima i stavovima predstavnika lokalnih zajednica i Kantona i da u skladu sa svojim mogućnostima brane interese kako Unsko-sanskog kantona tako i općina i gradova iz USK-a.
Također, podržan je i stav Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine u vezi sa Nacrtom Zakona o koncesijama Naime, Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine podržava donošenje Zakona o koncesijama zbog stvaranja mogućnosti za nova ulaganja u korištenju prirodnih resursa koji će doprinijeti boljem privredni i ekonomski razvoju jedinica lokalne samouprave.
“Međutim, apsolutno je neprihvatljivo to što Nacrt zakona o koncesijama u članu 40. uopšte ne navodi jedinice lokalne samouprave (općina/grad) kao potencijalne koncesore. Smatramo da općina/grad mora biti zakonski definisana kao potencijalni koncesor iz razloga što se prilikom korištenja prirodnih bogatstva koja se nalaze na području određene općine/grada zadire u stvarna prava jedinica lokalne samouprave. Ističemo da je članom 8. Zakona o principima lokalne samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine propisano da u vlastite nadležnosti jedinica lokalne samouprave, između ostalog, spada utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima jedinice lokalne samouprave i raspodjela sredstava ostvarenih na osnovu njihovog korištenja.Također, potrebno je razgraničiti predmete koncesije na obnovljive (voda, zrak) i neobnovljive (rudna bogatstva, mineralne sirovine), te, u skladu s tim, utvrditi iznos koncesione naknade” – stav je Saveza općina i gradova F BiH.
U Bihaću je završeno još jedno zasjedanje Kreativne republike. Počelo je otvaranjem izložbe Slavimira Stojanovića, a završilo se jedinstvenim Business CaféomKristine Ercegović. Dva dana nabijena pozitivnom energijom i sjajnim pričama govornika. Kao i ranijih godina, svima je malo bilo dva dana i svi bi se rado vratili ponovo.
Evo šta su o Kreativnoj republici u Bihaću kazali neki od njenih učesnika.
Kada sam smislio naslov svog predavanja za ovu konferenciju Kako (p)ostati iskusni početnik nisam ni slutio koliko su to dobro izabrani i naslov i tema. Sve oko konferencije Kreativna republika u Bihaću je drugačije od bilo koje konferencije na kojoj sam bio ili govorio. Od samog imena, preko sale u kojoj se održavala do ljudi koji su na njoj bili i do svih formalnih i neformalnih razgovora i druženja tokom njenog trajanja. Upoznao sam mlade ljude iz Bihaća i okoline i bio zadivljen njihovom ambicijom i željom da menjaju svet. I ljude koje sam od ranije znao, ovde sam doživeo na jedan novi i drugačiji način i tako ih opet upoznao. Sve zajedno je to proizvelo posebnu pozitivnu energiju i osećaj pripadništva toj i takvoj republici. Na kraju smo pričali i dogovarali se šta ćemo i kako ćemo sledeće godine, a da nas niko (još) nije ni pozvao da dodjemo. Ali, nema veze… već sad znam da ćemo ponovo doći!”
Ivan Stanković, Communis DDB
Ja sam oduševljen. Toliko da sam odlučio da napišem članak o pozitivnim stvarima koje daju nadu da nije sve izgubljeno.
Sve tri stvari o kojima ću pisati su iz BiH: to je Krerativna republika, Mixer i MM.
Treba mi vremena da napišem onako kako osećam.
Za ovo sutra slobodno napiši u moje ime sta hoćeš, više nego pozitvino.
Nikad nisam bio u Bihaću, neverovatno…. Doći ću ponovo iduće godine jer ovo je bilo fantastično iskustvo!
Ismir Omeragić, CEO Valicon BiH
Prije svega, program je bio iznimno zanimljiv i siguran sam da su samo najbolje konferencije u regiji u prilici gostima ponuditi ovakav sadržaj, barem u jednom izdanju konferencije. Za vrhunsku konferenciju jednako je važno da osim životnih i poslovnih iskustava predavača, naprednih pristupa u marketingu, grad u kojem se dešava konferencija i ljudi koji je organiziraju imaju dobru energiju. Kreativnoj Republici, Nini Kasupoviću, Bihaću i Uni takve energije sigurno ne nedostaje. Nadam se da će se u narednim godinama množiti sve vrste podrške ovoj konferenciji.
Vesna Beganović, CEO Via Media Sarajevo
Sjajna Kreativna republika je pokazala da nisu dovljne riječi već djela, da uradite nešto za okruženje u kojem živite i stvarate. Odličan primjer kao raditi na unapređenju i razvoju kreativne i komunikacijske industrije, povezivanju profesionalca i onih koji to žele postati. Na jednom mjestu toliko pozitivne energije, znanja, kreativnosti i volje za učenjem. Od izložbe, iskustvenih prezentacija, panela i zabavnog dijela, ništa nije falilo, dovoljno da se, ispunjeni toplinom i gostoprimstvom dragih Bišćana, svi vrate bogatiji za nova prijateljstva. Mala sredina poput Bihaća je inspirativna, može biti kreativni nukleus za stvaranje nove generacije kreativaca koji promišljaju i stvaraju drugačije. Iako je nastala kao plod vizionara i entuzijasta, treba podrški i drugih. Želim da izraste u veliki i značajan događaj, a na tom putu organizator može računati na našu punu podršku.
Maher Al-Osta, Digital marketing&PR Consultant, GSM BiH
Strašno pozitivna energija se osjetila protekla dva dana u Bihaću. Emocije su bile prisutne cijelo vrijeme, bilo je puno smijeha i suza, radosnica, ali i onih iskrenih, ogoljenih do kraja. To mogu samo veliki ljudi koji su bili dio ove iskrene i kreativne republike. Profesionalci, veliki znalci, majstori svog zanata, ali prije svega ljudi. Ljudine u stvari. Drago mi da sam bio dio te kreativne ekipa i nadam se nastavku saradnje sa Kreativnom Republikom, na obostrano zadovoljstvo.
Kristina Ercegović, Business Café
Kako sam gostovala drugi puta (bila sam na 2. Kreativnoj Republici), znala sam okvirno što me čeka, no kvaliteta sugovornika, autentičnost i iskrenost u dijeljenju informacija i, naravno, korisnost i relevantnost su me iznenadili i nadmašili sva moja očekivanja. Kako je program išao, tako sam ja imala sve veću tremu kako ovako odličnu konferenciju na kraju ne pokvariti, nego imati dostojan završetak sa BusinessCaféom u gostima koji je bio zadnji na rasporedu.
Od riječi koje mi još zuje i mijenjaju moje planove su ona priča o poznatom muzičaru koji je svirajući cijeli dan ispred metro stanice zaradio 28 USD, a inače zarađuje na hiljade. Ta priča me potiče na razmišljanje koliko možemo zaista uspjeti na ovim prostorima ili smo ipak ograničeni kontekstom. Možda smo i najbolji na svijetu u onom što radimo, ali sviramo ispred metroa, zar ne?
Drugo, brine me znanstveno objašnjenje kako viseći na mobitelu gubimo ljudskost i empatiju.
Sva su predavanja bila obogaćena poslovnim i životnim iskustvima, autentičnim dijeljenjem emocija, sebe, ljudskosti, iskrenih priča o usponima, padovima i dizanjima, o životu. Na Business Caféu uspjeli smo izazvati dodatne emocije, i izvući iz gostiju ono što još dosada nisu govorili, kako to mi uvijek nekako i uspijemo. Potakli smo publiku da se međusobno upoznaju, i zagrle.
Odlična ekipa, odlična organizacija, jedino su me problemi s internetom podsjećali ili da sam ovisnik o biti online, ili da smo u nekim stvarima još uvijek u 18. stoljeću, ili da se ipak posvetim sada i ovdje ljudima ispred sebe, jer kako je Ivan rekao – život je sad i tu, gdje smo mi.
Kad bih trebala sažeti sve u par riječi bilo bi to – ljudskost, emocije, empatija, iskrenost, autentičnost, život kakav jest, hrabro suočavanje sa sobom i kretanje od sebe.
Gradsko vijeće Bihaća na današnjoj 13. sjednici usvojilo je Odluku o izmjeni Odluke o radnom vremenu objekata u oblasti trgovine, ugostiteljstva, obrtničkih i srodnih djelatnosti na području Grada Bihaća.
Usvojenim izmjenama Odluke zabranjeno je izvođenje ili emitovanje muzike putem akustičnih uređaja na otvorenom prostoru poslije 23 sata, dok je korištenje akustičnih uređaja (za emitovanje muzike i govora) na otvorenom prostoru dozvoljeno do 23 sata ako nivo buke ne prelazinivoe propisane zakonskim propisima ili ako imaju ugrađen ograničivač nivoa reprodukcije zvuka propisanih Zakonom o zaštiti od buke.
Kako je istaknuto u posljednje vrijeme Gradskoj upravi,Gradonačelniku i Gradskom vijeću obratio se veći broj građana koji su tražili da se problem prekomjerne buke u ugostiteljskim objektima riješi u što kraćem vremenskom periodu i omogući normalan rad i život građana grada Bihaća.
Bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić prije samo glasanja obratio se gradskim vijećnicima i pojasnio razloge za predložene izmjene zatraživši podršku vijećnika za Odluku o izmjeni Odluke o radnom vremenu objekata u oblasti trgovine, ugostiteljstva, obrtničkih i srodnih djelatnosti na području Grada Bihaća
Iako je proteklo deset dana od kada je Uprava za inspekcijske poslove Tvornici peleta, nekadašnjem Amadintu, a današnjem FGP d.o.o Bihać zbog postojanja indicija zagađenja izdala rješenje o pojačanim kontrolama i mjerenjima, do danas se stvari nisu promjenile.
Podsjetimo, stanovnici MZ Ripač potpisali su peticiju za zabranu rada ovoj peletari, tvrdeći da je ona izvor zagađenja. I ranije su upozoravali nadležne da koncentracija dima, prašine i čestica piljevine, ali i buke koju emituje peletera tokom rada prelazi dozvoljene vrijednosti, međutim konkretnih odgovora nije bilo.
„Svjetlo na kraju tunela“ za mještane je bilo posljednje riješenje inspekcije i najave da bi ukoliko mjerenja pokažu nedozvoljene vrijednosti zagađujućih čestica, rad u tvornici mogao biti privremeno obustavljen, do čega nije nije došlo. U inspekciji su nam rekli da se rukovodstvo peletare žalilo na njihovo rješenje, te da žalba odlaže izvršenje. Nalaz nadzora uz obrazloženje, zajedno sa žalbom biće proslijeđen Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, a kada će ona biti rješavana i kakav bi mogao biti eventualni ishod nisu htjeli komentirati.
Kako bi se bar dijelu mladih omogućilo da po završetku školovanja odrade pripavniči staž iz Vlade USK najavljeno je da će u idućoj godini osigurati prijem 100 pripravnika. Prednost kod prijema trebala bi imati djeca iz boračkih populacija, a ovo je jedna od mjera koje će se realizovati u cilju spriječavanja odlaska mladih.
Na nedavno održanom sastanku predstavnika temeljnih boračkih udruženja u USK sa premijerom i resornim ministrom kao jedan od problema istaknuto je i nepoštivanje Zakona o pravima boraca u dijelu koji se odnosi na zapošljavanje djece iz ovih populacija. Kako je rečeno Zakonom definisana prednost kod prijema djeca iz ovih kategorija se ne poštuje, pa u trendu odlaska mladih iz naše zemlje začajan udio imaju i djeca boraca. Uz to veoma mali broj privrednih subjekata iz USK ostvari poticajna sredstva za pripravnike koja se plasiraju putem Službe za zapošljavanje.
Kako nam je kazao Husein Rošić, premijer USK, postoje određena informacije sa terena da su ljudi jako nezadovoljni, da se taj javni poziv otvori od pet do deset minuta, te da ne mogu aplicirati sve institucije u USK.
„Mi smo zauzeli stav da ćemo kao Vlada Kantona kroz svoje planske aktivnosti rebalansa i budžeta obezbjediti značajnija finansijska sredstva da omogućimo pripravnički staž i da naši mladi ljudi mogu proći institucije vlasti“.
S obzirom da mladi po završetku šklovanja sve teže dolaze do prvog zaposlenja i mogućnosti sticanja pripravničkog staža, vijest iz Vlade USK o angažovaju 100 pripravnika u narednoj godini zvuči optimistično. Još je neizvjesno da li će se ove namjere realizovati, međutim podaci o broju mladih koji odlaze iz BiH crveni su alarm vlastima za konkretne korake kako bi zaustavili trend iseljavanja.
KREATIVNA REPUBLIKA: VELIKA IMENA REGIONALNE KOMUNIKACIJSKE INDUSTRIJE OSTAVILA DUBOK TRAG U BIHAĆU
Dvodnevna konferencija je prisutnima pružila izvrsnu priliku da čuju predavanja na razne teme kada je u pitanju kreativna industrija i marketing, a pokušati izdvojiti nekog od predavača, u odnosu na druge, je apsolutno nemoguće. Njihova autentičnost i individualnost koju nose sa sobom zadržali su pažnju gostiju od početka do kraja pa su oba dana predavanja dali svim prisutnima lekcije iz kojih su prije svega naučili nešto i doveli ih do zaključaka koji im svakako mogu pomoći u biznisu i životu generalno.
„Ovi osmjesi sve govore. Čestitke na kraju, zagrljaji i tuga što je sve gotovo mi dovoljno govore o uspjehu ovogodišnje konferencije. Izuzetno sam sretan što su svi ovi ljudi došli u naš grad i što smo jedni drugima mogli prenijeti dio iskustva i znanja u svojim poljima,“ rekao je domaćin konferencije NerminNino Kasupović.
Prvog dana korisnicima su o svojim iskustvima su pričali Vesna Beganović, Darko Bosnar, Boris Kovaček i Branimir Brkljač koji su prenijeli dijelove svojih životnih priča, projekata na kojima su radili, kako voditi projekte i kako uspjeti s njima. Šlag na torti prvog dana bio je panel „Autentičnost u biznisu“ na kojem su govorile uspješne dame Sanda Mešinović, Milena Mijatović, Dijana Tepšić i Vesna Beganović.
Drugi dan je počeo nešto sporije, većinom radi Disko Republika after party-a nakon prvog dana, ali odlična predavanja Mahera Al-Osta, Borisa Šurije i Ismira Omeragićakoji su, svaki na svoj način, govorili o tehnologiji u industriji marketinga. Dan je začinio Ivan Stanković sa svojom životnom pričom i veoma poučnom i motivirajućom prezentacijom. Ljepši spol je opet bio šlag na torti i drugog dana. Kristina Ercegović je u svom Business Cafeu ponovo na pozornicu vratila Baneta Brkljača, Slavimira Stojanovića i Ivana Stankovića i svojim zanimljivim pitanjima probudila dodatne emocije koje su uljepšale sami kraj konferencije.
Nakon toga, ovaj događaj se zaboravio, a vrlo vjerovatno će postati interesantan naredne godine, mjesec dana prije izborne kampanje.
Shodno ovom, danas je na sjednici Gradskog vijeća, vijećnik Bećirspahić Dinko (SBB) podnio inicijativu da se na nacionalnom spomeniku Bosne i Hercegovine Garavice kojeg je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj 2011. godine proglasila Spomen-parkom žrtvama fašističkog terora podigne visoki jarbol s državnom zastavom Bosne i Hercegovine. Jer kao što je i navedeno, nisu tu bila stradanja samo Srpskog stanovništva, nego i Bošnjačkog, Jevrejskog i Romskog.
“Kad se dotična gospoda opet odluči da dođe i da drži onakve govore, neka ih drži ispod obilježja nama jedine domovine Bosne i Hercegovine.”, kazao je Bećirspahić prilikom podnošenja ove inicijative.
Dnevnim redom gradski vijećnici raspravljati će o slijedećim tačkama:
1. Prijedlog Odluke o kriterijima za utvrđivanje visine sredstava za rad i funkcionisanje mjesnih zajednica.
2. Prijedlog Odluke o dopunama Odluke o usklađivanju Odluke o osnivanju JKP „Komrad“ d.o.o. Bihać sa zakonom i dopuni djelantosti
3. Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Statuta JP „Veterinarska stanica“ doo Bihać.
4. Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama usklađivanja organizacije JP Veterinarska stanica Bihać d.o.o.
5. Prijedlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o radnom vremenu objekata u oblasti trgovine, ugostiteljstva, obrtničkih i srodnih djelatnosti na području grada Bihaća.
6. Prijedlog Rješenja o odbijanju žalbe Gradske izborne komisije Bihać
7. PrijedlogZaključka o davanju saglasnosti na konačno imenovanje direktora JU Centar za socijalni rad Bihać
8. Prijedlog Rješenja o utvrđivanju liste promjenljivih članova Komisije za koncesije USK-a za područje grada Bihaća
9.a) Izvještaj o izvršenju Budžeta Grada Bihaća za period 01.01.-30.06.2017. godine
b) Informacija o trošenju sredstava Tekuće rezerve za period od 01.01.-30.06.2017.godine
10. Izvještaj o radu Mjesnih zajednica. za 2016. godinu
11.a) Izvještaj o radu i poslovanju za 2016.godinu JU „Kulturni centar“ Bihać
b) Program rada i Finansijski plan za 2017.godinu JU „Kulturni centar“ Bihać
12. Program rada i finansijski plan za 2017.godinu JU „Gradska galerija“ Bihać
13. Program rada i Finansijski plan JU „Centar za socijalni rad“ Bihać za 2017.godinu
14. Program rada i finansijski plan JU za sport, odmor i rekreaciju Bihać za 2017.godinu
