Osim toga, Rebalansom budžeta za 2017. godinu predviđeno je 7,7 miliona KM iz klirinškog duga za saniranje naslijeđenih dugovanja u poljoprivredi iz 2014.

– Ova Vlada je započela mandat sa oko 50 miliona KM duga. Do danas je taj dug značajno smanjen, a prije svega osigurali smo redovnost isplata. Danas je, na primjer, poljoprivrednicima uplaćeno blizu osam miliona KM poticaja za proizvodnju. Svakako novac iz rebalansa nije dovoljan za saniranje svih ostalih dugovanja i to moramo uzeti u obzir prilikom utvrđivanja budžeta za 2018. godinu. Do usvajanja prijedloga budžeta otvorit ćemo razgovore unutar Vlade, kao i udruženjima poljoprivrednika kako bi naredne godine konačno riješili ovaj problem u potpunosti – rekao je za Fenu federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić.

Prema podacima ministarstva slijedeće godine poljoprivrednicima u Federaciji bit će na raspolaganju još oko 35 miliona KM kroz projekte Svjetske banke i Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede IFAD. Radi se o namjenskim sredstvima za razvoj sistema navodnjavanja, izgradnju hladnjača, povećanje konkurentnosti, izgradnju infrastrukture i poboljšanje uslova života u ruralnim sredinama.

– Namjenski novac ima u našim planovima posebno mjesto. Iako svi nivoi vlasti u Federaciji BiH izdvajaju određena sredstva za poticanje poljoprivrede, ti iznosi nisu dovoljni za njen jači i sveobuhvatniji razvoj. To je neka vrsta socijalnih izdvajanja, a ono što je BiH prijeko potrebno su strukturne promjene. Zato od ključnog značaja za naše poljoprivrednike je da se do kraja godine usvoji Strateški plan ruralnog razvoja na državnom nivou – istakao je Dedić.

Ukoliko on bude usvojen bh. poljoprivrednicima će u periodu od 2018. do 2020. biti na raspolaganju još najmanje 90 miliona eura za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja. Ako se to, pak, ne dogodi BiH neće imatu pristupa EU fondovima sve do 2021.

– Federacija BiH, kao i svih deset kantona i Brčko Distrikt, dali su saglasnost na Strateški plan ruralnog razvoja BiH. Čeka se još jedino odgovor Republike Srpske. Ovim putem želim da pozovem Vladu RS da ne uskraćuje saglasnost na ovaj dokument, jer ako se on usvoji, umjesto da se dižu krediti, poljoprivrednici će dobivati bespovratna sredstva iz EU fondova. Ne bi se trebali nepotrebno zaduživati niti uvoditi kreditne linije za poljoprivredu, kakve sada uvodi Republika Srpska. Trenutno smo jedina zemlja u okruženju koja ne koristi nikakva EU sredstva u oblasti poljoprivrede i zbog toga već daleko zaostajemo za, primjerice, Srbijom koja po istom osnovu već koristi 175 miliona eura iz EU fondova – zaključio je Dedić.

Grad Bihać u periodu 11. do 15. decembra ove godine provesti anketu u cilju procjene zadovoljstva građana javnim uslugama. Anketa se provodi metodom slučajnog uzorka građana, a s ciljem nezavisnog, kvalitetnog i efikasnog provođenja ankete o zadovoljstvu građana uslugama u gradu Bihaću, formiran je nezavisni Tim anketara kojeg će činiti studenti Ekonomskog fakulteta u Bihaću.

Tim povodom danas je u Gradskoj upravi Bihać predstavljen tim od deset studenata Ekonomskog fakulteta u Bihaću koji će od ponedjeljka sprovesti anketu na uzorku od 400 građana Bihaća.

Kako je istaknuto na današnjem sastanku rezultate ankete, pored Gradske uprave Bihać, za svoje potrebe koristiti će i studenti Ekonomskog fakulteta u Bihaću za svoje naučno-istraživačke radove.

„Zadovoljstvo je biti partner Gradskoj upravi Bihaća na ovako velikom projektu i našu obavezu i anketiranje naši studenti će obaviti maksimalno profesionalno i odgovorno, a rezultati koje dobijemo koristiće i Gradu Bihać u i našim studentima u daljnjem radu“- kazao je doc. dr. sc. Kenan Mahmutović, prodekan za istraživački rad Ekonomskog fakulteta u Bihaću.

Nijaz Lipovača, šef Službe za upravljanje lokalnim razvojem, istakao je da će građani imati priliku da odgovore na 27 pitanja koja se odnose na sve aspekte života u lokalnoj zajednici, odnosno pitanja iz svih djelokruga rada Gradske uprave Bihać. On je naglasio da će odgovori prikupljeni u anketi poslužiti Gradskoj upravi za poboljšanje rada i komunikacije sa građanima Bihaća.

Anketu će od ponedjeljka provesti studenti III i IV. godine Ekonomskog fakulteta u Bihaću Adnan Kantorević, Jasmina Kekić, Deni Gluhalić, Medina Hotić, Lejla Mušić, Emil Pajazetović, Aladin Kurtić, Omer Spahić , Safet Hodžić i Anesa Veljačić.

Više od 450 studenata iz Bosne i Hercegovine, 30 govornika iz 14 zemalja svijeta te više od 40 predstavnika kompanija iz BiH i inostranstva učestvovalo je na ovogodišnjem kongresu Student and Young Professional “Innovation Nation” koji je održan u Sarajevu. Tokom kongresa studenti i mladi profesionalni inženjeri imali su priliku da učestvuju i na prvom državnom inovacijskom ekspozeu koji se sastojao od 50 izloženih projekata i inovacija. Pobjedničko prvo mjesto ostvario je tim Tehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću sa svojim projektom.

Na inovacijskom izazovu, organiziranom u okviru kongresa Student and Young Professional “Innovation Nation” koji je održan u Sarajevu učestvovalo je 12 ekipa koji su predstavili inovativne projekte pred žirijem svjetskih stručnjaka. Najboljim je proglašen tim Tehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću, 2 sestre i brat: Silmija Ferizović-Topoljak, Harun i Samida Ferizović, koji su se predstavili sa projektom “Vertikalne vjetroturbine sa stacionarnim samopodešavajućim lopaticama”.

Osman Čatić, šef Kluba Bošnjaka u Domu naroda Federalnog parlamenta, najavio je da će ovaj klub podržati prijedlog rebalansa budžeta za 2017. godinu, iako nisu zadovoljni dijelom koji se odnosi na poljoprivredu.

– Izdvojeno je 7,7 miliona maraka, ali to neće biti dovoljno za izmirenje obaveza iz ranijeg razdoblja prema poljoprivredniima. Zato smatramo da bi ovo trebalo imati u vidu pri utvrđivanju budžeta za 2018. godinu – rekao je Ćatić, pohvalivši rad Vlade i njenu odgovornost u trošenju novca.

Brojni delegati iz opozicionih stranaka imali su primjedbe na rebalans, od kojih se veliki dio odnosio također na izdvajanja za poljoprivredu i za određene kantone, a neki od njih smatraju da je trebalo planirati novac za uvezivanje radnog staža radnicima.

Admir Hadžipašić (A-SDA) kazao je da se ovim rebalansom ne daje podrška poljoprivrednim proizvođačima te da se mora uložiti više truda i pronaći način da im se pomogne, a delegat Željko Mirković (SDP) negodovao je jer smatra da je Unsko-sanski kanton zapostavljen.

Po okončanju rasprave za govornicu je izašao premijer FBiH Fadil Novalić, koji je rekao da se često dešava da delegati i zastupnici iz oba doma ovog parlamenta pokušavaju predstaviti da je Krajina kažnjena potpunom nebrigom Vlade, što je odbacio kao netačno.

Naveo je da je bihaćki vodovod dobio grant od osam miliona maraka, da se priprema transfer za bihaćku bolnicu, da od ukupnog novca za modernizaciju magistralnih cesta 70 posto ide u dva kantona, a jedan od njih je USK.

– Unsko-sanskom kantonu dodijeljeno je 6,5 miliona KM za podršku zapošljavanju. Samo 2,5 miliona su potrošena, a četiri miliona su vraćena i nakon toga prislijeđena drugom kantonu, gdje su utrošena za malo više od dvije minute. Moramo biti realni i govoriti brojevima, percepcija je jedno a činjenice drugo. Ne bih želio da se stvara dojam da je neko protiv USK, ali vidite da im nije lako ni pomoći jer oni vraćaju novac koji im se daje – rekao je Novalić.

Govoreći o poljoprivredi, kazao je da je ova vlada zatekla 65 miliona minusa, te da taj problem rješava koliko je u mogućnosti. – piše Faktor.

Izvori EuroBlica tvrde da je hrvatsko Državno odvjetništvo (DORH) poslije nedavne pravosnažne haške presude šestorici ratnih vojnih i političkih lidera tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne ponovo aktiviralo predmete protiv brojnih čelnika Armije RBiH.

Među oficirima koje DORH sumnjiči da su odgovorni za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u BiH i Hrvatskoj, između ostalog, nalazi se i ratni komandant Petog korpusa Armije RBiH Atif Dudaković protiv koga se, inače, u Tužilaštvu BiH već duže od 11 godina vodi istraga zbog zločina počinjenih nad Srbima.

“Poslije presude hrvatskoj šestorki u Hagu na DORH se vrši ogroman pritisak iz državnog i političkog vrha Hrvatske da u najkraćem roku pripremi i objavi optužnice protiv ratnih komandanata Armije RBiHzbog zločina nad Hrvatima u Bugojnu, Trusini, Travniku, Grabovici kod Mostara, ali i zbog navodnih zločina koje su pojedini bošnjački oficiri, u vreme kada su još nosili uniforme JNA, počinili na teritoriji Hrvatske”, otkrivaju izvori EuroBlica.

Obimna istraga

Oni podsjećaju da su brojni mediji u Hrvatskoj još početkom ove godine objavili da je DORH, na osnovu prijava udruženja hrvatskih ratnih veterena i žrtava iz proteklog rata, pokrenuo obimnu istragu protiv 30-ak Bošnjaka koji se sumnjiče za ratne zločine počinjene nad Hrvatima.

“Haška presuda liderima Herceg-Bosne, posebno onaj njen dio u kome se Hrvatska navodi kao agresor na BiH, a njeno tadašnje vojno i političko rukovodstvo učesnicima u udruženom zločinačkom poduhvatu, u Zagrebu je raspalila osvetničko raspoloženje prema Sarajevu tako da je sad postalo samo pitanje dana kada će hrvatsko tužilaštvo objaviti optužnice protiv bošnjačkih generala, koje su bile otkucane još u aprilu ove godine”, tvrde izvori.

Očekivanja

Da čelnici hrvatskih političkih stranaka, ne samo iz Zagreba, već i onih iz Mostara, očekuju od DORH da objavi optužnice protiv Bošnjaka odgovornih za zločine nad Hrvatima svedoči i izjava člana Predsedništva Hrvatskog narodnog sabora Slavena Raguža. On je uoči prekjučerašnje posete Andreja Plenkovića Mostaru jasno poručio šta hrvatski političari iz BiH očekuju od premijera Hrvatske.

“Od Plenkovića i službene hrvatske politike očekujemo podizanje optužnica protiv zapovednika Armije RBiH zbog agresije na Republiku Hrvatsku, budući da su bili dijelom jedinica JNA koje su granatirale civilna područja, kao i zbog masovnih zločina nad Hrvatima u BiH”, rekao je Raguž.

Iz Državnog odvjetništva Hrvatske nismo dobili odgovor na pitanje koje smo im poslali još prije dva dana, odnosno molbu da nam objasne u kojoj fazi se nalaze istrage koje je DORH pokrenuo protiv bošnjačkih ratnih generala.

Spisak osumnjičenih

Prema informacijama koje su početkom godine objavili hrvatski mediji, Državno odvjetništvo te zemlje je, osim Atifa Dudakovića, pripremilo optužnice za počinjene ratne zločine nad zarobljenim hrvatskim civilima i vojnicima i protiv Jovana Divjaka, Sefera Halilovića, Vehbije Karića, Selme Cikotića, Envera Hadžihasanovića, Asima Koričića, Sakiba Mahmuljina, Amira Kubure, Šerifa Patkovića, Đemala Merdana, Ramiza Drekovića, Salka Gusića, Enesa Kovačevića, Bakira Alispahića, Fahrudina Agića i Midhata Cerovca.

Ispred zgrade Vlade Unsko-sanskog kantona, odnosno Ministarstva za boračka pitanja – uz parking, trenutno živi prva žena borac Petog korpusa ARBiH, Bišćanka Jasminka Baković, koja je započela i štrajk glađu.

Začarani krug

Jasminka je od Gradske uprave Bihać, kao socijalno ugrožena osoba, dobila na korištenje garsonijeru, u kojoj živi s kćerkom i dvije unuke. Čekajući trajno rješenje o dodjeli ovog stambenog prostora i zakašnjelu nadoknadu po osnovu nezaposlenosti demobilisanih boraca, Baković već postaje očajna.

– Obraćala sam se u protekle 22 godine najmanje 60 puta na sve moguće adrese. To je sada začarani krug i ne znam više kome da idem i koga da molim. Tri puta sam ranjavana, teško sam bolesna i to je, izgleda, moj grijeh. Moj je grijeh što nisam poginula, možda bi onda moja porodica barem nešto dobila – kaže Baković.

Minuta šutnje

Jasminka traži trajno stambeno rješenje pa i, kako kaže, u neuvjetnoj garsonijeri, u kojoj se trenutno nalazi njena porodica.

– I neću prekinuti štrajk glađu dok se nešto ne učini, jer svi samo obećavaju. I zato bi ovaj razgovor bilo najbolje završiti minutom šutnje za nas, borce, jer su borci davno zaboravljeni, sahranjeni – kaže ona.

Neće biti deložirana

U Gradskoj upravi Bihaća kažu da je Jasminki Baković garsonijera dodijeljena na korištenje i da neće biti deložirana. U Kantonalnom ministarstvu za boračka pitanja znaju za ovaj slučaj.

– Pomagali smo nekoliko puta i nastavit ćemo pružati podršku – odgovor je iz Ministarstva.

Naime, gradonačelnik je, navodno, dogovorio saradnju bihaćkog i beogradskog aerodroma, i to, bez prisustva direktora bihaćkog aerodroma Elvedina Sedića.

Nakon održanog sastanka sa Beograđanima, gradonačelnik Fazlić se susreo sa predsjednikom Liberalno-demokratske partije i poslanikom u Narodnoj skupštini Srbije Čedomirom Jovanovićem. Razlog ovog susreta, osim slikanja i objave slike na društvenim mrežama, još uvijek je nepoznat.

Problem regulacije otpadnih i oborinskih voda muči mještane Mjesne zajednice Veliki Lug u Bihaću. Loše ili nikako riješen problem odvodnje ovih voda najčešće se ogleda u čestim poplavama koji ne samo da ugrožavaju lokalne ceste i ulice, nego i pristupne puteve pa i podrumske prostorije stambenih objekata.

– Život u ovoj Mjesnoj zajednici, po ocjeni mnogih mještana, značajno bi bio lakši ako bi se saniralo i 200 m devastirane glavne pristupne ceste i riješio problem odvodnje obrinskih voda sa saobraćajnih površina. Potrebna je i izgradnja društvene prostorije za razne aktivnosti gdje bi se okupljala djeca i omladina. U tome smo voljni, kao mještani, i sami maksimalno učestvovati raznim aktivnostima ali i finansijski“, kaže Arif Ljubijankić, stanovnik Velikog Luga.

Svi nabrojani nedostaci govore da je Veliki Lug na periferiji interesa gradskih vlasti.

Podsjećamo, portal “istinomjer.ba” objavio je analizu rada gradonačelnika Fazlića, te koliko je ispunjeno od 27 datih obećanja gradonačelnika Fazlić nakon godinu dana mandata. Od ukupno 27 obećanja, u jednom je postignut značajniji napredak, 11 je ocijenjeno kao započeto, 14 nije započeto, a jedno je započeto pa zaustavljeno, piše usn.ba

Humanitarni brojevi za prikupljanje novca za liječenje jednogodišnje Dalal Omerović iz Bihaća, koja boluje od najtežeg oblika leukemije, bit će aktivni od večeras. Dalal se s roditeljima nalazi na klinici u Esenu, gdje je primila drugi blok hemoterapije.

Kako su nam rekli prijatelji ove porodice, očekuje se da malena Dalal počne s trećim ciklusom hemoterapije, nakon čega bi moglo biti poznato više informacija o transplantaciji koštane srži.

Humanitarni brojevi kojim se doniraju dvije KM za pomoć Dalal Omerović su: „Eronet“ – 092/890-829 te „BH Telecom“ – 090/291-024, javlja avaz.ba

Već duže vrijeme u Unsko-sanskom kantonu čeka se da Vlada usvoji esencijalnu listu lijekova, a koju su pripremili ministar zdravstva Hazim Kapić i komisija u kojoj sjede ljekari, predstavnici ZZO i Ministarstva. Esencijalna lista lijekova, koja je procijenjena na 20 miliona maraka, predmet je velikog interesovanja proizvođača lijekova. Inače, USK je primoran da uskladi svoju listu sa federalnom, što podrazumijeva njeno proširenje.

Iste mogućnosti

Farmaceutski lobiji pokušavaju doći do što bolje pozicije da na legalan način i putem tendera dobiju posao. Ipak, zbog situacije u Krajini, nastala je sumnja u korumpiranost procesa. Povod je bila činjenica da je lista prije usvajanja vraćena zbog navodnog nedostatka dvije stranice ili u stručnom obrazloženju zbog “tehničke greške”.

Uslijedio je dolazak ambasadora Makedonije Aleksandra Krstevskog i predsjednika Udruženja stranih proizvođača lijekova Nedžada Keče, koji su direktno ministra pitali zbog čeka je obustavljeno tržišno otvaranje za lijekove.

Nedžad Kečo: Liste su dugo bile predmet monopola

– Želimo da vidimo šta se dešava sa esencijalnom listom. Ona je i ranije bila, praktično, monopolski zaštićena. Vlada USK-a je 2. novembra jednoglasno usvojila prijedlog nove esencijalne liste, ali se i dalje čeka potpis premijera da bi ona bila objavljena. Mi smo ovdje da damo podršku ministru zdravstva da istraje na zakonitosti i legalnosti esencijalne liste, te tako poveća dostupnost lijekova ljekarima i pacijentima. I prošli ministar je smijenjen zbog esencijalne liste, jer je dirnuo u osinje gnijezdo kriminala i korupcije, u takvu zaštićenu esencijalnu listu nauštrb Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o konkurenciji na tržištu, kazao nam je Kečo.

Dr. Amir Murić iz DF-a, inače jedan od bivših ministara zdravstva USK-a, usprotivio se javno proširenju esencijalne liste, što su lokalni mediji prenijeli kao sukob unutar Fronte, pa čak i različitih lobija.

– Šta se iza toga krije, veze nemam. Postoje metodologija i smjernice da od ukupnog budžeta ZZO ide 13 ili 14 posto za esencijalnu listu. Proračun od 20 miliona po mom mišljenju je previše i ja samo to tvrdim. Moje izjave su izvučene iz konteksta, sa ministrom se poznajem 20 godina, nemam ništa protiv njega niti on protiv mene, kazao nam je Murić.

Direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja USK-a Almin Handanagić također tvrdi da ništa nije sporno, osim novca kojim bi se lista finansirala.

– Imamo dva člana u komisiji koji prate proces u stručnom nadzoru, ali komisija mora imati autonomnost. Ja se ne slažem s tim da je lista ranije bila monopolistička, jer je na njoj bilo proizvođača svih kategorija, i stranih i domaćih, istakao je Handanagić.

Ministar Kapić je ustvrdio da domaći proizvođači lijekova, praktično, ne postoje.

– Otkako je Vlada Federacije prodala većinski dio njihovih dionica, svi oni su strane kompanije. Zakon o lijekovima nas obavezuje da esencijalna lista kantona mora biti usklađena sa federalnom. USK je odavno nije usklađivao, a to je naša zakonska obaveza. S obzirom na to da su se kod nas forsirale, uslovno rečeno, domaće kompanije, mi sada moramo svima obezbijediti iste mogućnosti. Nemamo pravo favorizirati niti zakidati bilo kojeg proizvođača, poručio je ministar.

Za Kapića čak i bivši ministar Amir Murić priznaje da je pod pritiscima.

– I ja sam doktor, i svi doktori su pod uticajem farmaceutskih kuća, učešća na kongresima… Toga se treba bojati, upozorava Murić.

Kontrola potrošnje

Direktor Zavoda Handanagić tvrdi da je njegov jedini interes da ne dođe do prekoračenja potrošnje, kao što je bio slučaj tokom prošlogodišnje afere sa zelenim receptima.

– Nama u Zavodu je važno da lista ne bude probijena, dakle kontrola potrošnje, a ko će biti na njoj, to nije naša stvar, kazao nam je Handanagić.

Ipak, esencijalna lista lijekova za Unsko-sanski kanton još nije usvojena u Vladi. Ministar koji je insistirao na zakonitosti procedure i dalje odolijeva pritiscima, ali pomaka zasad nema.

Podsjećamo, Skupština USK-a je izglasala usvajanje kredita od 13 miliona maraka za Kantonalnu bolnicu, ali zahtjevi iz opozicije da se sazove vanredna sjednica o zdravstvu ostali su bez podrške većine, piše oslobodjenje.ba

U Gradskoj upravi Bihaća održana je prezentacija Idejnog projekta rekonstrukcije stare kuglane u Bihaću za potrebe Coworking centra. Prezentaciji su pored gradonačelnika Šuhreta Fazlića, prisustvovali Samir Jodanović, direktor Razvojne agencije USK-a, Ada Lipovača, šef Odjela za izradu i implemenetaciju projekta RA USK-a, Alen Zulić, direktor Kulturnog centra. Edin Moranjkić, Savjetnik gradonačelnika i Miron Ibrahimpašić, arhitekta koji je izradio idejno rješenje.

U 3D animaciji prikazan je izgled Coworking prostora koji bi trebao imati 300 m2 namijenjenih za mlade ljude koji se bave informatikom, web tehnologijama, kreativnom industrijom, arhitektima i ostalim mladim ljudima koji žele biti dio Coworking zajednice i raditi u novom konceptu rada i novom obliku poduzetništva koji se temelji na umrežavanju, kolaboraciji i razmjeni znanja i iskustva.

Kako je istaknuto na prezentaciji Coworking centar treba da okupi mlade ljude srodnih djelatnosti na jednom mjestu i kroz osmišljene programe neformalnog i formalnog druženja, panele, edukacije i ostale sadržaje pruži podršku ovoj zajednici u generiranju novih vrijednosti, podupiranju poduzetničkih ideja, jačanju određenih sektora, ali i omogućavanja ekonomičnog uredskog prostora i stvaranju prilika za samozapošljavanja i olakšavanja korištenja uredskog prostora mikrofirmama, freelancerima i digitalnim nomadima.

Podršku ovom projektu dati će i Gradska uprava Bihaća, a u narednom periodu definisati će se načini finanaciranja i realizacije ovog jedinstvenog projekta na području grada Bihaća.