U maju ove godine predstavnici Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske potpisali su zajedničku inicijativu za obnovu, modernizaciju i stavljanje u promet Unske pruge. Inicijativa podrazumijeva osnivanje zajedničkog operativnog tijela koje će pripremiti analizu trenutnog stanja te izraditi detaljan elaborat i dostaviti ga Vijeću ministara na razmatranje i usvajanje.

Zajednički projekt BiH i Republike Hrvatske

“Nadamo se da će zajednička inicijativa dvaju ministarstva vrlo skoro preći u inicijativu dviju država za projekt obnove i revitalizacije Unske pruge. On podrazumijeva formiranje ekspertnih timova koji će napraviti kompletan elaborat, a u kojem će se vidjeti koji su to prvi koraci koje trebamo uraditi: od elektrifikacije, izmjene trupa pruge do povećanja njene brzine, kako bi se u punom kapacitetu pruga mogla staviti u funkciju”, kazao je za naš portal Igor Pejić, sekretar Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

On kaže da je sada zadatak da se, vrlo detaljno, pripremi projekt u cijelosti, i to s obje strane, budući da pruga podrazumijeva hrvatski i bosanskohercegovački dio.

“Vijeće Ministara je usvojilo informaciju o Unskoj pruzi i mi sada idemo u formiranje ekspertnog tima s bh. strane. Imena su već spremna, kao i njihovi zadaci i rokovi, a Vijeće ministara bi na jednoj od sljedećih sjednica trebalo to potvrditi. Ministarstvo je u međuvremenu već poduzelo niz aktivnosti, tako da su pomenute elaborate dobrim dijelom pripremila nadležna tijela. Elaborat ili projekt podrazumijevaju sve korake koje je potrebno napraviti da bi se pruga stavila u funkciju u punom kapacitetu”, kaže Pejić, dodajući da od Vijeća ministara očekuje da imenuje ekspertni tim u što kraćem roku.

Ističe da ne očekuje velike poteškoće pri realizaciji, budući da je, što posebno naglašava, obnova pruge strateški interes Republike Hrvatske i bitna za ekonomski razvoj regije oko Knina.

“Također, osim za luke Zadar, Šibenik i Split koje su direktno i u velikoj mjeri zainteresovane za projekt, jasno je da će ovo mnogo značiti i za razvoj područja sjeverozapadne Bosne, odnosno onog što nazivamo Krajinom i njenim gradovima koji prirodno gravitiraju i prema Hrvatskoj”, dodaje.

EU spremna podržati i finansirati projekt

Predstavnici Ministarstva komunikacija i prometa BiH obavili su razgovore i s Violetom Bulc, komesarkom za transport Evropske unije, koja je u potpunosti dala podršku projektu. Također, projekt obnove pruge trebao bi se finansirati iz EU fondova.

“Činjenica je da je Evropska komisija spremna podržati taj projekt. Jasno je da je željeznica i u Evropskoj uniji jedan od prioriteta i da je u prednosti nad cestovnim prijevozom, pogotovo kada je riječ o prijevozu tereta i aspektu zagađenja zraka. S komesarkom Bulc smo usaglasili i njenu posjetu BiH, a to bi trebalo biti u maju iduće godine, a do tada je na nama da uradimo nešto konkretno”, ističe naš sagovornik.

Prije toga, razgovori o ovoj temi s predstavnicima EU najvjerovatnije će biti obavljeni i početkom decembra u Briselu, a Pejić je istakao nadu da će Vijeće ministara u međuvremenu usvojiti odluku o imenovanju radne grupe s bh. strane, kako bi se moglo što brže djelovati. U Ministarstvu ne žele izlaziti s podacima o finansijskim vrijednostima obnove pruge.

“Ne bismo nagađali o brojkama prije ocjene stručnog tima, ali to uopće nisu stotine miliona eura. Ovaj projekt ne traži multimilionska i basnoslovna sredstva i zbog te činjenice očekujemo podršku Evropske komisije”, napomenuo je Pejić.

Pruga nekada “hranila” srednjodalmatinske luke teretima

Podsjećamo, Unska pruga podrazumijeva željezničku dionicu Novi Grad – Knin, ukupne dužine 177,9 km, od čega kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi 119,44 km, kroz Republiku Hrvatsku 58,46 km, a pruga na sedam mjesta prelazi granicu Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Pruga je u nadležnosti tri željeznička preduzeća: Željeznice Federacije BiH (99,8 km), Željeznice Republike Srpske (19,6 km) i Hrvatske željeznice (58,46 km). Dionica Unske pruge u nadležnosti Hrvatskih željeznica od Martin Broda do Knina u dužini 58 km zatvorena je za saobraćaj od 17. maja 2010. godine.

Sve do 1990. godine Unska pruga je bila najsigurnija i najbrža veza između sjevera i juga Hrvatske. Pruga je “hranila” srednjodalmatinske luke teretima, naročito s tržišta BiH, ali i drugih istočnih republika iz bivše države. Godišnje je njom prevoženo četiri miliona različitih tereta robe i blizu dva miliona putnika.

S današnje pozicije, Unska pruga je praktično nekada imala isti značaj kao što ga sada ima željeznički koridor 5C, Budimpešta – Bosanski Šamac – Sarajevo – Čapljina – Ploče koji je u 2016. dobio i obilježje Evropskog (TNT-T) koridora.

Prohodnost Unske pruge bi osigurala i bolju konkurentnost bh. privrede, a bili bi intenzivirani željeznički tokovi, posebno na paralelnom koridoru X. Također, značaj Unske pruge sve više će rasti porastom intermodalnog transporta, što je trend u prijevozu robe u svijetu, te razvojem pomorskih luka u Dalmaciji i riječnih na Savi.

U Bihaću je danas potpisan Sporazum o međusobnoj saradnji u realizaciji programa sufinansiranja zapošljavanja u javnim univerzitetima na području F BiH.
Husein Rošić, premijer USK i Fadil Islamović, rektor Univerziteta u Bihaću, u prisustvu Muhameda Ramića, ministra obrazovanja u Vladi Kantona, potpisali su sporazum o međusobnoj saradnji u realizaciji programa sufinansiranja zapošljavanja na JU Univerzitet u Bihaću.

Po zimskom opremom koju treba da imaju motorna vozila u zimskim uvjetima podrazumjeva se:

•  Za putnička motorna vozila i vozila čija najveća dozvoljena masa nije veća od 3500 kg i nemaju više od 8 sjedišta:

No ogromni kredit Kanton vraća, pa ove godine treba platiti milion KM iako se raskošno skupa nastavna sredstva uopće ne koriste!?

Tako je Tehnički fakultet dobio je izuzetno skupe digitalizovane mašine, neke čak i preko milion KM za različite obrade metala i drugih materijale , ali kako nezvanično saznajemo ni one nisu u funkcij.

Ovaj je fakultet, sa koga dolaze svi krajiški premijeri i rektori, sam dobio 5,5 miliona opreme koja sada “služi da smeta”. Isto je i na Biotehničkom fakultetu koji je dobio nastavna sredstva u vrijednosti od tri miliona KM koja, također, leže .

Na Pedagoškom fakultetu bukvalno je zaključan skupocjeni kineziološki kabinet sa opremom vrijednom više od 500.000 KM, iako je čak bio svečano otvoren!? Drugim riječima, savršena nastavna sredstva na evropskom nivou koja su trebala poslužiti za razvoj Univerziteta, doprinos naučno-istraživačkom radu, te bi u krajnjem slučaju doprinijela daleko kvalitetnoj edukaciji studenata , prosto su zaboravljena!?

Zato nije ni čudno što sa ovog Univerziteta studenti odlaze u kvalitetnije akademske sredine.

“Ugrađivanje” u kredit

O nabavci ove opreme i sumnjivom načinu formiranja cijena za nju već je pisano. Posebno je ostalo sporno na koji način su utrošena tri miliona KM.

Naime, članice Univerziteta su iskazale potrebe u različitoj tehničkoj opremi u visini od sedam miliona KM, dok su tri miliona planirana za zgradu Pravnog, rekonstrukciju dijela objekta Biotehničkog, te sportsku salu Pedagoškog fakulteta.

– Pojavili su se Austrijanci i uvjetovali da se mora kupiti oprema za spomenuta tri miliona i to sve od austrijskih firmi – objašnjava dobro upućen izvor s Univerziteta.

Tako je na Univerzitet u Bihaću stigla austrijska tehnička oprema koju “niko nikad nije tražio”, ali , očigledno, morala su se potrošiti bilo kako ta tri sporna miliona, piše mojusk.

Ovakvom načinu trošenja kredita usprotivili su se tada dekani Pedagoškog i Pravnog fakulteta Nijaz Skender i Nevzet Veladžić, te prorektor Univerziteta Ekrem Pehlić, koji je bio i član komisije Vlade USK za javne nabavke, te je prilikom “narudžbe” od tri miliona izdvojio svoje mišljenje.

Glavnu riječ tada je vodio bivši premijer USK Hamdija Lipovača.

– Problematično je da su sadašnje cijene na tržištu za ovakvu opremu višestruko manje od fakturirane vrijednosti opreme koju su dobivali bihaćki fakulteti – objasnio je dobro upućeni izvor i postavio pitanje ko se sve “ugrađivao” u ovaj kredit.

Tako je multimedijalna soba za 30 studenata s uključenim serverom koštala 204.279 KM!? Radi se, ustvari, o 30 računara sa serverom, a ukupna cijena ovakve sobe na bh. tržištu ne prelazi ni 50.000 KM. Nadogradnja za digitalni audiolaoratorij plaćen je enormnih 66.199 KM, a četiri ekrana – projektora ili prostije malo bolje platno s videoprojekcijom nevjerovatnih 9.570 KM, odnosno 2.780 po komadu. Vrlo kvalitetna ovakva platna na bh. tržištu mogu se kupiti za 250 KM.

Čak 14 multimedijalnih sistema, koje niko nije tražio, završilo je po bihaćkim fakultetima, a jedan čak u fakultetskom restoranu. Jedan je, kako smo čuli, instalirao sada već bivši rektor Mirsad Veladžić.

Veladžić je svojevremeno bio postavljen ispred Univerziteta kao član komisije Vlade USK koja će utvrditi konačan spisak opreme po fakultetima. Senat Bihaćkog univerziteta, koliko je poznato, nikada nije upoznat s dokumentacijom i opremom koja je nabavljena za pet miliona eura, piše mojusk.

Na kraju ove priče, kad se “podvuče crta” – oprema vrijedna 10 miliona KM sada ne služi ničemu,a Kanton je otplaćuje!?

Skupština USK je usvojila novi Zakon o državnoj službi USK koji je na snagu stupio 16. augusta ove godine, a kojim je predviđeno donošenje podzakonskih akata od strane Vlade i Ministarstva pravosuđa i uprave USK u roku od 90 dana. Određen broj Vlada je donijela 10.11.2017. godine, dok se ostali propisi tek očekuju. Prije donošenja podzakonskih akata, Vlada i Ministarstvo pravosuđa i uprave su dužni od organa uprave tražiti sugestije na iste što je učinila putem Saveza općina i gradova FBiH.

Načelnici i gradonačelnici pomenutih lokalnih zajednica u USK danas su na sastanku usaglasili i uputili svoje primjedbe, prijedloge i sugestije, kako na one akte koji su doneseni na sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona, tako i na one koji tek trebaju biti doneseni od strane Vlade ili Ministarstva pravosuđa i uprave USK.

„Ovo je već ustaljena praksa i ona će se ubrzo i nastaviti, možda u narednih deset do petnaest dana. Mi smo i danas „pretresali“ određene teme koje se tiču normalnog funkcionisanja lokalnih zajednica na prostoru Unsko-sanskog kantona. Najviše je bilo govora o donesenim uredbama od strane Vlade USK vezane za Zakon o državnoj službi i mi tu imamo određene primjedbe koje ćemo uputiti Vladi da se te uredbe izmijenu u onom dijelu gdje se zadire u nadležnost lokalnih zajednica“, kazao je u ime svih prisutnih načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović.

Podzakonski akti za koje su upućeni primjedbe, prijedloge i sugestije su: Uredba o dopunskim poslovima osnovne djelatnosti i poslovima pomoćne djelatnosti iz nadležnosti organa državne službe koje obavljaju namještenici; Uredba o načinu uspostavljanja, vođenja i korištenja registra državnih službenika i namještenika u organima državne službe USK; Uredba o izboru, sadržaju poslova, uslovima i načinu rada medijatora državne službe u organima državne službe Unsko-sanskog kantona i Odluku o utvrđivanju visine novčane naknade za rad Medijatora državne službe; Uredba o osnivanju disciplinske komisije; Pravilnik o uslovima i načinu odabira kandidata za prijem u organ državne službe na određeno vrijeme; Prijedlog uredbe o općim smjernicama kadrovske politike organa državne službe USK.

Nije bilo 16 ruku koje bi podržale dnevni red, a samim tim i kreditno zaduženje Kantonalne bolnice u Bihaću.

Nakon što Skupština ni u prvom ni u drugom glasanju nije usvojila dnevni red, okupljeni zaposlenici Kantonalne bolnice u Bihaću verbalno su napali poslanike povicima „Lopovi“, „Hajduci“, „Imate l i djecu?.

Sudskom presudom od 400.000 maraka već je blokiran jedan od računa, što automatski znači da toliko novca nedostaje za isplate plata uposlenih u bolnici. Uskoro se, kažu sindikalisti, očekuje nova blokada u visini od dva miliona maraka, što će definitivno značiti finansijski kolaps bolnice. To je visina mjesečne tranše od Zavoda zdravstvenog osiguranja – što podmiruje troškove plata i doprinosa.

“Na kraju će ispasti da smo mi podmetnuli požar, da smo mi krivi za rat – samo zbog njihove patološke želje za vlašću. I ovo nije slučajno, jer ide izborna godina”, kazao je Elvir Hrustanović, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić”.

Stotinjak sindikalista koji su se jutros okupili ispred Skupštine debakl današnjeg neusvajanja Dnevnog reda vide u ovdašnjoj opoziciji.

“U SDP-u smo mišljenja da se ovaj problem može i mora riješiti bez kredita i da se može riješiti iz budžeta USK-a, koji iznosi skoro 200 miliona maraka, i budžeta ZZO-a, koji iznosi skoro 100 miliona”, poručio je poslanik SDP-a u Skupštini USK-a Željko Mirković.

Nedolazak poslanika Nisveta Jusića i Ahmeta Egrlića iz SDA, koja čini poziciju u Krajini, ovdašnji premijer opisuje kao “opravdano odsustvo”.  Stoga je odlučeno da se zakaže Vanredna sjednica posvećenu zdravstvu i Kantonalnoj bolnici.

“Pokušat ćemo za to zasjedanje osigurati prisustvo i naših zastupnika iz stranke koji su danas opravdano odsutni. Usaglasit ćemo sve i da vidimo onda ko je za to da se rješavaju ili ne rješavaju ova bitna pitanja”, zaključio je Nijaz Hušić iz SDA, predsjedavajući Skupštine USK-a.

U četvrtak će zastupnike ispred Skupštine USK-a ponovo dočekati uposlenici bolnice.

Da li politički motivirani ili ne, na video prilozima i fotografijama se mogu vidjeti članovi Gradskog vijeća Bihać u ovom sazivu, kao uposlenici Kantonalne bolnice, ali i pojedini vijećnici iz mandata 2012.-2016. godine iz određene političke stranke u koju ovaj put ne želimo zadirati s obzirom da i dalje želimo vjerovati u nezadovoljstvo uposlenika koje nema veze sa trenutnom političkom situacijom i političkom manipulacijom.

Ono što je svima koji pomno prate političku situaciju u Krajini je današnje obraćanje u Skupštini USK predsjednika Sindikata Hrustanović Elvira i nakon toga izjava za medije zastupnika Mirković Željka (SDP).

“Radnici su se ovdje samoorganizirali i spontano okupili. Ovo je prvi put da u sindikatu ne zahtijevaju i ne traže, već mole poslanike da bar usvoje dnevni red i da se o tome raspravlja. Ovi ljudi su vjerovali da će se nešto desiti i pozitivno riješiti, ali očigledno je da je presudila politika, politikanstvo i patološka borba za vlast”, rekao je Elvir Hrustanović, predsjednik Sindikata zdravstvenih radnika kantonalne bolnice.

“Što se tiče izgreda koji su se desili, ne bih to komentarisao i neka bude na čast svakom onom ko je izgovorio puno ružnih riječi. Svima je jasno da ovo nije tek tako, da se slučajno i ‘spontano’ desilo, već da je organizirano”, rekao je Željko Mirković, poslanik SDP-a.

Komentare na ove izjave kao medij nećemo davati, ali ćemo kao i do sada dokazima dati čitateljima pravo da samo donesu sud o istini. Da li je današnji protest bio planiran ranije ili se dogodio spontano?

Jučer je u Hirošimi održano 28. svijetsko takmičenje govora o miru na Japanskom jeziku. Ne bi to nama bilo zanimljivo da drugo mjesto nije osvojila Bišćanka Ada Čizmić koja u Japanu boravi od marta ove godine u okviru programa Interkulturne razmjene i učenja, piše rtvusk.ba.

Ada Čizmić je prva učenica Gimnazije u Bihaću koja je otišla na školovanje u Japan. Na 28-om svijetskom takmičenju koje je održano u gradu Hirošima, gdje se govorio o miru na Japanskom jeziku, među 13 srednjoškolaca i 2 studenta iz različitih zemalja svijeta Ada je osvojila 2 mjesto.

Ada kaže da joj pobjeda nije bila cilj, već da sve emocije koje ima prema domovini prenese na prisutne i da ostavi što bolji dojam o Bosancima i BiH.

Inače, AFS program omogućava srednjoškolcima da provedu godinu dana u nekoj državi kako bi dobili novu perspektivu o stranoj kulturi te o razumijevanju sebe i kulture svoje domovine. Adine stope bi trebali slijediti i drugi učenici naših škola.