Home Blog Page 1160

47. godišnjica karatea u Bihaću (FOTO)

Prvo je to bio ,,radni sastanak,, konferencija za medije, a zatim zajednički  trening  veterana:  „ Majstori  karatea“ sa stazom SENSEI (učitelja) karatea.

To smo svi mi: Šefket NakiĆ, Senad Šarganović-  Šargan, Enes Okanović, Abid Felić, Nijaz Muslić, Stipe Prša, Nermin Babic, Safet Alijagić, Bernard Vukovic,Afan šabanac,Amir Beganović,Jaco Beganović,, Suljo Islamović,,Enes Tormanović, Idriz Begić, i mnogi drugi, ponikli u Karate klubovima „Tempo“, „Partizan“, „Bihac“,  „Kombiteks“, „Radoje Ljubicic Geroj“, a sada većina aktivnih u aktuelnim karate klubovima grada Bihaća, članovima Karate Saveza Bosne i Hecegovine i preko tog Saveza, članovima Balkanske, Evropske i Svijetske Karate Federacije.

Sa neizbježnom sjetom sjećamo se naših  hrabri kolega karatista, koji su dali svoje živote u toku agresije na Bihać, Bosnu Hercegovinu, sjećamo se:  Rifata Zolica Gere, Ekrema Abazija, Fuada Piralića Cace,Ferhata ĐulkiĆa- Ferija, Senada Mizića- Hene, ,Branislava Bubull, Mehađžić Mehmed, Sabid Topić………

Jednako tako, ne odričemo se današnjice savremenog karate, I u svojem stručnom radu” proizvodimo” brojne vjezbače, takmičare, šampione. Sjetimo se: Bajre Durčića Edina Muslića, Senada Vukovića, Sandre Ibrahipasic, Dijane I Maje Okanović, Nejre Babic, Nerme Okanović,Jasmina Balića,Hane Kurjaković, Damira Kutagića, Dinu Kutagića  višestrukih osvajača medalja sa medjunarodnih I domaćih takmičenja.

I na kraju sjećamo se prvog zvaničnog početka vježbanja karate u gradu Bihacu, tj. 19. Januara 1970. Godine.

VETERANI:

Šefket Nakić, Slobodan Panjković, Milutin Miličević- Lun, Senad Sarganovic-Šargan, Enes Okanović, Abid Felić, Nijaz Muslić, Safet Alijagic-Crni,  Nermin Babic,Idriz Begić, Stipe Prša, Afan Sabanać, Rifat Zolić, Osman Muslić, Vlado Cvjetan, Suljo Islamović, Mersad Ćoralić-Kiro Serif Balić,Mirsad Terzić, Branko Pemac, Mujo Mustafić, Safet Mustafić, Nafka Balić, Jasminka Mureskić, Rasim Aka  Jusić,Dr.Mirsad Đaferagić, Enes Tormanović-Japanac,Selma Terzić,Dr.Jusuf Mešić, Hamdija Abdić, Mujo Ramić, Almedin Nogić, Irfan Selmanović, Srecko Arfović, Zlatan Muslić, Neira Raković, Majda Plesnik, Vlatka Matanović, Anela Vuković, Sakib Kutović, Rajko Stupar, Ramo Raković, Sead Džemail, Bajro Džemail, Arjan Besić, Ferhat Djulkić Feri, Fuad Caco Piralić, Boris Zorić,Kadija Alagić, Irfo ćavkić,Rifat Salihagić-Rifi, Anel Safic, Sead Smajić, Bećo Zulić, Mersiha Anadolac, Nedim Huić, Azra Kurtović, Admir Hamulić, Predrag Pupac, Irnes Imsirević, ĐŽenan Akmadzić, Gospe Talić, Salko Dzanić, Fuad Alagić, Mensur Zulić, Amir Halilagić, Amir Beganović, Jasmin Beganović, Jasmin Aci Halilagić, Fadil Gašo Dizdarević, Dragan Petro Petrović, Dragan Ic Vukelić, Igor Bujanović, Davor Bujanović,Tešica Tomnenović,Nerko Rahmanović, Jasmin Kličić, Goran Mandić,Zlaten Zjakić, Dino Miđžić, Vlatka Milicki, Dr Esad Avdagić, Emir Ćnanović, Mirzet Felić, Izet Felić Žarko BjelotomiĆ,Dževad Imširević, Zoran Misić,Dr. Sulejman Kendić, Zlatko Delić Dr.Kirbi, Hazim Alagić, Sefket Burzić, Ismet Burzić, Željko Marjanović, Pero Mudrinić, Nevresa Rosić, Mirsad Sabulić, Bernard Vuković, Damir Đug, Mehmed Salihović- Brdo,Alija Salihović, Zdravko Ivanek, Dr. Andrej Ižakovic, Šemso Zulić, Smajo Zulić,Senad Hidic, Milka Misić,Smail Rošić, Samir Zulić, Midhad Sefić, Zlatko Paja Zivicnjak, Musa Halilagić, Ademi Fazlija, Ademi Bekim, Mirsad Kozlićić, Safet Tutić, Nihad Mujagić, Emin Ćenanoć ….. I jos mnogi drugi kojih se nismo u datom momentu mogli sjetiti, neka nam oproste zbog toga.

Iskreno se nadamo, da je ovo početak istraživanja razvojnog puta karate u gradu Bihaću I da ćemo uz arhivsku građu koju posjedujemo kod sebe uspjeti  da ,kroz tri godine, napišemo knjigu koja će “govoriti” o  50 godina karate u Bihaću.

(Bihaćki karataši)

Podrška realizaciji projekata viših nivoa vlasti u gradu Bihaću

Tako je između ostalog razgovarano o realizaciji projekta putne infrastrukture u zoni NP Una, podršci Vlade USK-a završetku izgradnje boračke zgrade STO 2 na Ozimicama I i zajedničkom projektu adaptacije prostora mjesne zajednice Vrsta za potrebe ambulante u ovom naselju za šta je Vlada USK-a osigurala 50.000 KM. Na sastanku je još jedanput istaknuta spremnost poslanika i zvaničnika koji su na funkcijama u kantonalnim i federalnim vlastima da podrže sve projekte koji se realiziraju na području grada Bihaća.

„Raduje me spremnost poslanika i funkcionera koji su iz našeg grada na višim nivoima vlasti da podrže i lobiraju za projekte koji su od značaja za građane Bihaća i ovo je dobar put kako zajednički možemo, neopterećeni politikama, realizirati projekte u našem gradu. Zbog toga će u meni kao gradonačelniku i Gradskoj upravi Bihać imati iskrenog sagovornika i maksimalnu podršku“- kazao je gradonačelnik Šuhret Fazlić.

Jarbol sa zastavom 5. korpusa ponovo postavljen na ulazu u grad Bihać

Jarbol sa zastavom 5. korpusa ponovo je postavljen na ulazu u grad Bihać.

Uslijed jakog vjetra došlo je do oštećenja zastave. Uposlenici JKP Komrad tokom danas postavili su novu zastavu, javljaju iz uprave Grada Bihaća.

Sedam dana nakon podizanja zastave 5. Korpusa na ulazu u Bihać nema ni zastave ni jarbola (FOTO)

Međutim, čitatelj portala poslao nam je fotografije na kojima se vidi da su zastava i jarbol uklonjeni sa mjesta na kojem su podignute. U razgovoru sa mještanima ovog dijela Bihaća saznajemo zastava i jarbol su uklonjeni jer su pravili probleme vozačima na magistralnom putu M-5.

Naime, zbog olujnog vjetra koji je pogodio Bihać, jarobol se još u petak nakrivio na stranu magistralnog puta M-5 i otežao saobraćanje na ovom putnom pravcu.

Bez obzira o razlozima uklanjanja jarbola i zastave, pitamo se koliko će nadležnima trebati vremena da se jarbol i zastava vrate na ovo mjesto?

Gužve na graničnim prijelazima na sjeveru i svjerozapadu BiH

Na ostalim graničnim prijelazima se, prema informacijama iz BIHAMK-a, trenutno ne čeka duže od 30 minuta.

Uz ostalo navode da je zbog kvara na sistemu u Hrvatskoj, obustavljen saobraćaj teretnih vozila na GP Gorica – Vinjani Donji.

“Na magistralnom putu M-5 Sarajevo – Pale (dionici Ljubogošta – Pale) i dalje je, zbog radova, obustavljen saobraćaj u tunelu Kalovita Brda i saobraća se obilaznicom u neposrednoj blizini”, stoji u saopćenju iz BIHAMK-a.

Navode da se zbog radova na sanaciji dijela regionalnog puta R-444 Podlugovi – Breza – Vareš (kroz naselje Mahala u Brezi) saobraćaj odvija jednom trakom naizmjenično.

“Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo magistralni put M-17 lokalitete Drivuša i Konjic (kod mosta), kao i regionalne puteve: R-469 Živinice –
Međaš, R-445 Semizovac – Visoko i R-461a Srebrenik – Donja Orahovica”, saopćeno je.

Dodaju da je zbog aktiviranih klizišta izmijenjen režim saobraćaja i na regionalnim putevima R-441 Banja Luka – Turbe (Ljubačevo) i R-454a Bratunac – Drinjača.

“Na putevima u zapadnim i jugozapadnim krajevima, vozače upozoravamo na mjestimično jake udare vjetra. Vozačima skrećemo pažnju na moguće odrone zemlje ili kamenja, posebno na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i preko planinskih prevoja”, zaključeno je u saopćenju.

Jak vjetar u bihaćkom naselju Vedro Polje nosio krovove

Pored prekidi u snabdijevanju električnom energijom u pojedinim dijelovima grada, vjetar je u bihaćkom naselju Vedro Polje odnio crijep sa krova jedne porodične kuće. Srećom, nije bilo povrijeđenih.

Završena trodnevna obuka specijalne jedinice MUP-a USK

U ovoj obuci učešće su uzeli i pripadnici GSS USK-a, Kantonalna civilna zaštita, te Crveni križ grada Bihaća. Cilj obuke je savladavanje prepreka i spašavanje unesrećenih pod visokim nagibom.

Iako im vremenski uslovi nisu išli naruku, vježba i obuka su uspješno završeni. Pored Gorske službe spašavanja i Kantonalne civilne zaštite, mješoviti tim za spašavanje činili su i volonteri Crvenog križa.

Ovom vježbom završena je trodnevna obuka pripadnika specijalne jedinice MUP-a. Učesnici su zaključili da je ovo bila prilika za razmjenu iskustava, ali i učenja novih stvari.

Obilježen Dan Katoličkog školskog centra “Ivan Pavao II” u Bihaću

Od osnutka 2006. godine do danas Katolički školski centar postao je respektabilna obrazovna ustanova koja danas ima više stotina učenika.

Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara u svom je obraćanju čestitao Dan Katoličkog školskog centra “Ivan Pavao II”

“Čestitam prvenstveno onima koji su sanjali i dosanjali ovakav školski centar i svima koji su ugradili svoj trud u izgradnju ove školske ustanove. Ovaj centar preuzima dio društvene obveze obrazovanja i odgoja mladih i to na visokoj razini. Zbog toga sve nadležne institucije su dužne omogućiti i poduprijeti rad, a ne kako se događalo ove godine, da se iz nerazumnih razloga od strane vlade USK otežava, pa čak i osporava rad Katoličkog školskog centra. Nadam se da će svi pomoći da Katolički školski centar “Ivan Pavao II” u Bihaću nesmetano radi i dalje, odgaja i obrazuje mlade na najvišoj razini. Na dobrobit svih u bihaćkom kraju.” poručio je predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara

Katolički školski centar u Bihaću je nastavak obrazovne funkcije koju su u Bihaću započele časne sestre Klanjateljice Krvi Kristove 1894. godine otvorivši u Klosteru pučku školu s četiri razreda. Ratnim i poratnim prilikama 1945. godine prekinut je period u odgoju i obrazovanju djece u Gradu Bihaću koje je pokrenula Katolička Crkva. Nakon nekoliko desetljeća, 2006. godine ta je tradicija vraćena u Grad Bihać.

Bihaćka policija istražuje šumsku krađu na području Grabeža

Daljnji rad na dokumentovanju krivičnog djela „ Šumska krađa „ nastavljaju istražitelji OKP PS Bihać.

Po svemu sudeći, ovo je samo još jedan u nizu slučajeva bespravne sječe, odnono “šumske krađe” iz čistih egzistencijalnih potreba, a što je rezultat loše ekonomske situacije u BiH, posebice u Krajini koja bilježi najveću razliku u omjeru zaposlenih i nezaposlenih, a prema evidenciji Federalnog zavoda za statistiku.

Izgorjela im kuća, ali Dedići ne odustaju od poljoprivrede

Ne odustaju od uzgajanja i prerade povrća i voća

Vrijedni supružnici Razija i Fadil ni nakon brojnih nedaća koje su ih pratile u životu nisu odustali od poljoprivredne proizvodnje. Od Razije, koja je po rođenju Vlaseničanka, doznajemo da su ih u životu i bavljenju poljoprivrednom proizvodnjom pratile brojne nedaće:

“Osim što smo izbjeglice, prate nas i mnogobrojne nedaće. Prve plastenike smo napravili sami sa drvenom konstrukcijom i tako smo počeli. Te plastenike nam je uništio vjetar, pa smo dobili plastenik od grada Bihaća. Nedavno nam je izgorjela kuća i sada je obnavljamo. Od proizvodnje i prerade povrća ne odustajemo, jer nam je to jedini izvor prihoda. Živimo od prodaje povrća i voća koje uzgajamo ili sakupljamo.”

Sve radove obavljaju ručno, nemaju mehanizaciju za obradu zemljišta, a ni potrebnu opremu za preradu voća i povrća.

Raznovrsna ponuda sa imanja

Dedići imaju 5 dunuma na otvorenom i 200m² plastenika. Sve što proizvedu uzgajaju po ekološkim principima. Za đubrenje koriste isključivo ovčije đubrivo. Zemljište na kome uzgajaju povrće je teško za obradu i lošijeg kvaliteta, ali imaju prirodnu vodu što olakšava navodnjavanje. Na svom imanju uzgajaju različite vrste povrća: raštiku, crveni luk, bijeli luk, brokulu, ripu, ciklu, razne sorte paprika (paradajzuše, roge, babure, Somborsku ljutu) i druge vrste povrća. U zimskom periodu u njihovim plastenicima rastu mladi luk, salate, špinat.Za đubrenje koriste isključivo ovčije đubrivo.

Kod Dedića se mogu pronaći i egzotične vrste poput kivana i osam različitih sorti čili paprika.
Osim povrća imaju i manje zasade aronije, domaćeg grožđa i drugog voća. Tokom sezone iz prirode sakupljaju drenjine i druge vrste divljeg voća i ljekovitog bilja.

Najviše joj nedostaje pasirka za pripremu pekmeza i sokova

Tokom jeseni dio povrća i voća Razija preradi u zimnicu. U tom poslu joj pomaže suprug Fadil. Ova vrijedna žena svoje proizvode prodaje pod nazivom 100% domaći proizvod. Svu preradu povrća i voća obavlja ručno.

Razija nam okriva šta sve ima u ponudi: “Pravim pasirani pekmez od svježeg drenića. Ovaj pekmez se ne kuva, a izuzetno je zdrav za crijeva i probleme sa stomakom. Od zimnice imam ljutu feferonu, razne vrste zimnice od paprike (paprika punjena kupusom, paprika roga sa paradajzušom, kiselu papriku), kisele krastavce, kiselu ciklu, ajvar blagi, ajvar ljuti, zeleni paradajz, mješanu salatu, razne voćne sokove, sirup sok od bazginog cvijeta, paradajz sos, pekmez od kupine i druge proizvode.”

Kod Dedića se mogu pronaći i egzotične vrste poput kivana i osam različitih sorti čili paprika.
Najviše joj nedostaje pasirka, jer je pasiranje najzahtjevnija operacija kod prerade mnogobrojnih džemova, pekmeza, soka i slatka.

“Zajedno sa suprugom Fadilom preradim u zimnicu povrće i voće sa našeg imanja i ono koje sakupimo iz prirode. Nije lako, ali se trudimo da svake subote iznesemo naše proizvode na pijacu u Bihaću. Imamo svoje stalne mušterije koji cijene naše organske proizvode. Nemamo potrebnu opremu. Do sada nismo nabavili frezu i sve radove na imanju obavljamo ručno – motikom. Kod prerade mi nedostaje pasirka, ali i sokovnik i slična oprema. Za sada nemamo novca da nešto od toga nabavimo, jer nam je izgorjela kuća i sada nam je prioritet da osposobimo kuću za život”, zaključila je Razija.