Federalna vlada danas je usvojila Program utroška sredstava tekućeg transfera “Subvencije javnim preduzećima – Transfer željeznicama FBiH“, utvrđen budžetom FBiH za 2018. godinu Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, navode iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Svrha programa, kako ističu, je provođenje Zakona o finansiranju željezničke infrastrukture i sufinansiranje putničkog i kombinovanog saobraćaja po kojem Federacija finansira održavanje željezničke infrastrukture, sufinansira željeznički putnički i kombinovani saobraćaj i sufinansira rad Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije Sarajevo, po Sporazumu izmedu Federacije BiH i Republike Srpske o uspostavljanju zajedničke željezničke javne korporacije kao dijela transportne korporacije.

Bit će raspoređeno 22.000.000 KM i to JP Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo za finansiranje održavanja željezničke infrastrukture 19.300.000 KM, za sufinansiranje usluga željezničkog putničkog saobraćaja 2.000.000 KM, za sufinansiranje kombinovanog saobraćaja 100.000 i za učešće FBiH u finansiranju Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije 600.000 konvertibilnih maraka.

Danas je usvojen i Program utroška sredstava kapitalnog transfera, na osnovu kojeg je za elektrifikaciju Unske pruge na dionici Bihać – Blatina odobreno 2.300.000 KM. Svrha ovog programa je unapređenje željezničkog saobraćaja i provođenje zaključka Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Usvojen je i Program utroška sredstava transfera za izmirenje obaveza po Zakonu o finansijskoj konsolidaciji JP Željeznice FBiH u visini od 6.000.000 KM. Od toga je 4.800.000 KM namijenjeno Željeznicama FBiH za izmirivanje obaveza prema Federalnom zavodu za penzijsko i invalidsko osiguranje, a 1.200.000 KM za izmirivanje obaveza prema Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH i kantonalnim zavodima za zdravstveno osiguranje, saopćeno je.

Socijalno-pedagoška životna zajednica u Bihaću nastala je prije 18 godina uz pomoć donatora iz Švicarske, s ciljem da zbrine djecu bez roditeljskog staranja i pomogne im kako punoljetstvo ne bi dočekali bez adrese.

Tim stručnjaka

U ovom periodu izrasla je u veliku i, kako kažu, sretnu obitelj, a kroz ovu ustanovu prošlo je hiljadu djece. Organizirana je tako da u Bihaću djeluje internat, u kojem su smješteni srednjoškolci i studenti, te hraniteljske kuće u Velikoj Kladuši, Cazinu, Bosanskoj Krupi, Ključu, Sanskom Mostu i Bihaću, dok je u Bužimu u toku otvaranje.

– U internatu je trenutno smješteno 75, a u hraniteljskim porodicama 69 djece. Zajednica je ostvarila svoje ciljeve i svrhu postojanja. Zbrinuli smo djecu bez roditeljskog staranja, odnosno kod nas ostaju do punoljetstva – od prijema do njihovog osamostaljenja. Omogućavamo im da završe školu, da uče, da imaju jednaku nadu i šansu kao i ostala djeca – kaže direktorica Fikreta Halimović.

Inače, o djeci brinu pedagozi, psiholozi i socijalni radnici uz tim stručnjaka koji radi u internatu. Tu je još 14 staratelja, koji provode praktično sve vrijeme s djecom.

Direktorica Halimović podsjeća da i nakon osamostaljenja ostaju u kontaktu.

– Provodimo sada aktivnosti da im pomognemo i u tom dijelu. Osigurali smo dva stana za njihov smještaj kada završe srednju školu i postanu punoljetni. Tu im pomažemo prilikom zapošljavanja i studiranja. Pokrenuli smo i određenu mrežu aktivnosti upravo kod posredovanja da nađu posao – kaže Halimović.

 Spektar aktivnosti

Sena i Asko Kurbegović staraju se o djeci u hraniteljskoj kući u Bihaću.

– Cijeli dan provodimo s njima i postali smo prava porodica. Tu je čitav spektar aktivnosti. Imamo cvijeće, životinje. Mi se ponosimo njima, a da ovdje žive pravi porodični život, govori i činjenica da oni koji odu vraćaju se, dolaze, posjećuju staratelje – kaže Asko.

 Ostvarili cilj

U Zajednici su zadovoljni saradnjom sa centrima za socijalni rad, bez kojih, kako kažu, ne bi išlo. Također i podrškom koju dobivaju od Vlade Kantona, posebno od nekoliko kompanija.

– Ušli smo u jedan period kada nam predstoji dosta rada na uređivanju prostora. Naime, naši su objekti izgrađeni prije 18 godina i već se to osjeti. Predstoji nam dosta rada na uređenju, adaptaciji, tako da nam je to sad mali problem, ali… – kazuje Halimović.

U Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” ponovo su obustavljene operacije, osim u hitnim slučajevima.

Razlog je bizaran, nema anestetika, a to se ovoj zdravstvenoj ustanovi od početka godine dešava već drugi put.

Dobavljač je zbog neizmirenih dugova KB Bihać obustavio isporuku anestetika, a, kako je saopćeno iz bolnice, do ove situacije je došlo jer nisu ispoštovane odluke Skupštine Unsko-sanskog kantona od 25. februara kojima se Vlada USK zadužuje da kroz budžet za ovu godinu planira i isplati sva dugovanja prema Kantonalnom zavodu zdravstvenog osiguranja i osigura dodatno finansiranje KB Bihać.

Zbog nedostatka anestetika, operacije su bile obustavljene i od Nove godine do polovine januara, pa su pacijenti upućivani u druge kliničke centre.

Dobavljačima, kojima se duguje skoro tri miliona KM, isplaćeno je oko 300.000 maraka, no, bilo je to kratkoročno rješenje.

Dok na jednoj strani bolnica svakodnevno dobiva tužbe zbog neizmirenih računa, Kantonalni zavod godišnje sabere 20 miliona od premija zdravstvenog osiguranja.

Pretpostavlja se da premiju uplaćuje oko 100.000 korisnika.

Kašnjenje naknada za bihaćke porodilje i do tri godine još jedan je od dokaza da vlasti ne mare za pad nataliteta iako je pravo na finansijsku naknadu za zaposlene žene tokom porodiljskog bolovanja regulirano Zakonom o radu FBiH.

Posljednje naknade porodilje u radnom odnosu primile su za mart 2015. godine, a porodiljama van radnog odnosa naknada je isplaćena za avgust 2016. godine.

Prema riječima Senada Tutića, direktora Centra za socijalni rad Bihać, ne postoji zakonski rok do kada Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike USK mora isplatiti naknade, jer je situacija s budžetom takva da se naknade isplaćuju po prilivu sredstava. No, problem predstavlja zastara koja na snagu stupa nakon tri godine.

Tutić: Tužbe pristižu

– Tužbe pristižu svakodnevno, s tim da mi imamo određene pomake koje radimo s resornim ministarstvom. S ovim problemom upoznato je Ekonomsko-socijalno vijeće USK, a od resornog ministarstva postoji dobra volja da se ovaj problem krene rješavati. Stava smo da, ako se sada krene s isplatama, ako ništa, barem ćemo sustignuti tužbe, što je u konačnici legitimni način ostvarivanja prava svih porodilja – ističe Tutić.

Sredstva su ogromna i sama dugovanja prema Centru iznose oko dva miliona KM za porodilje u radnom odnosu. Poslodavci izvršavaju zakonsku obavezu i redovno uplaćuju sredstva za porodilje, a kuda odlazi njihov novac, nismo uspjeli saznati od resornog ministra.

Tutić nije mogao precizirati kada će naredna naknada biti na računima korisnica, ali dodaje da ima potvrdu iz Vlade da će uskoro početi isplate mjesec za mjesec, pa ako im je vjerovati, to bi trebalo biti do kraja ovog mjeseca.

O dječijem doplatku suvislo je govoriti, jer ga ovaj kanton nakon završetka rata nikada nije počeo uplaćivati.

Iznos naknade

Visina naknade za zaposlene porodilje u Unsko-sanskom kantonu iznosi 50 posto prosječne plaće porodilje ostvarene u prethodnih šest mjeseci, a minimalno 50 posto prosječne plaće u Kantonu u prethodnoj godini. Tako je minimalni iznos ove naknade 405 KM, a maksimalni nije određen.

Zaposlenici Doma zdravlja Bihać jučer su održali polusatni štrajk upozorenja, jer im februarska plaća nije isplaćena prema novom kolektivnom ugovoru kao u većini zdravstvenih ustanova.

 Bez odgovora

Razlika u iznosu od oko 90.000 KM trebala je biti naknadno isplaćena. Kako je jučer rečeno, menadžment ove zdravstvene ustanove nekoliko je puta slao upite Zavodu zdravstvenog osiguranja USK, tražeći isplatu zaostatka, no još nisu dobili konkretan odgovor.

– Implementacija novog kolektivnog ugovora doktora medicine i stomatologa trebala je biti realizirana za februarsku plaću. Nažalost, to se nije desilo zato što nisu prebačena finansijska sredstva iz Zavoda zdravstvenog osiguranja USK prema našem Domu zdravlja – kazao je dr. Amel Okanović, predsjednik Podružnice Saveza samostalnog sindikata ljekara i doktora stomatologije Doma zdravlja Bihać.

 Sutra sastanak  

Dodaje da će sutra biti održan sastanak Sindikalnog odbora USK na kojem će biti raspravljano o implementaciji kolektivnog ugovora i narednim koracima koje će poduzeti.

 Čekaju rebalans   

U Zavoda zdravstvenog osiguranja USK ranije su nam kazali da će razlika u plaći ljekarima, ali i svim zaposlenicima Doma zdravlja Bihać biti isplaćena čim se usvoji rebalans budžeta ove ustanove na Skupštini USK, što bi poslanici trebali učiniti u ponedjeljak, 2. aprila, za kada je zakazana sjednica Skupštine USK.

Ministarstvo obrazovanja USK planira uvesti više reda i kontrole u rad ustanova za obrazovanje i prekvalifikaciju odraslih koji djeluju na području ovog kantona.

Prema riječima predstavnice pomenutog ministarstva Albijane Trnavci, trenutno u Unsko-sanskom kantonu postoji 40 takvih ustanova kroz koje je u protekle četiri godine prošlo 6.700 osoba.

“Kada se radi o obrazovanju odraslih, tu postoji veliki broj problema, a najveći se ogleda u nepostojanju jedinstvenog informatičkog sistema koji bi pratio polaznike koji se upisuju i stiču znanja u takvim ustanovama”, kazala je Trnavci.

Prema njenim riječima, u narednom periodu planiraju se izmjene i dopune zakonskih propisa kojima se reguliše ova oblast s obzirom na široke mogućnosti raznih zloupotreba, uključujući i kupovinu diploma.

U proteklom periodu nekoliko pomenutih ustanova privremeno je bio zabranjen rad, te im je bilo naloženo da usklade svoje djelovanje sa zakonskim propisima. “Nažalost, moramo konstatovati kako aktuelni Zakon o obrazovanju odraslih osoba USK ima dosta nedorečenosti i pravnih praznina. Neke od ustanova koriste i zloupotrebljavaju takvo stanje”, istakla je Trnavci.

Ona je dodala kako se to posebno odnosi na predmete stranih jezika i informatike, koje neke od ustanova predstavljaju kao neformalno obrazovanje. Inače, kada je riječ o ustanovama za obrazovanje i prekvalifikaciju odraslih, najveći interes vlada za medicinsku struku, mašinstvo i strane jezike, s obzirom na da su planovi najvećeg broja polaznika vezani za osposobljavanje za ona zanimanja koja su tražena u inostranstvu.

Premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić, zajedno sa Federalnim ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudinom Dedićem, održao je danas u Bihaću sastanak s ambasadoricom Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini Chen Bo.

Glavna tema razgovora bile su mogućnosti uključivanja kantona u kinesku inicijativu Pojas i put u okviru koje Kina razvija ekonomsku saradnju s drugim državama.

-Kineska ekonomija je doživjela snažnu ekspanziju, a interes kineskih privrednika za našu zemlju je u stalnom porastu. Sutra ćemo zajedno posjetiti tvornicu Bira za koju je kineska strana iskazala interesovanje. Unsko-sanski kanton zbog blizine Evropske unije, dakle najvećeg spoljnotrgovinskog partnera Kine, ima izuzetnu priliku da privuče kineska ulaganja – kazao je premijer Rošić dodajući da je Vlada USK na raspolaganju svim potencijalnim investitorima.

Kako je izjavio Rošić, Unsko-sanski kanton može Kini ponuditi i svoje turističke potencijale. Podsjetio je da veliki broj kineskih turista svake godine posjećuje Evropu i njihovo privlačenje u USK moglo bi značajno doprinijeti ekonomskom rastu.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić naglasio je da Federacija uspješno sarađuje sa Kinom.

-Kineske investicije su prisutne u Federaciji prije svega kroz energetske projekte, a postoji interes i za izgradnju cestovne infratsrukture. S obzirom na usvajanje zakona o akcizama i pojačan priliv novca namjenjenog za cestogradnju, vrlo brzo će biti raspisani tenderi koji će, nadam se, zainteresovati i kineske kompanije – rekao je Dedić.

Također, on je naglasio da inicijativa Pojas i put uključuje i razmjenu znanja, te da kinesko iskustvo u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji može biti veoma značajno za naše poljoprivrednike.

Ambasadorica Bo je predstavila nekoliko konkretnih oblasti koje zanimaju NR Kinu kad je u pitanju Unsko-sanski kanton. Kako je istakla, potencijala ima u industriji i turizmu, a posebno su naglašene perspektive vezane za poljoprivredu i šumarstvo.

-Na kineskom tržištu je velika potražnja za kvalitetnim proizvodima organskog porijekla. Interesovanje postoji i za mjekarstvo, pogotovo kada je u pitanju proizvodnja mlijeka u prahu. Zanima nas i uvoz drvenih proizvoda i kvalitetnog namještaja po kojima je ovaj kanton već prepoznat u Evropi i šire – rekla je ambasadorica.

Razgovaralo se i o uključivanju USK u mehanizam saradnje Kine i zemalja centralne i istočne Evrope „16 plus 1“. Ova godina je u okviru Mehanizma proglašena godinom lokalne saradnje. Ambasadorica je pozvala premijera Rošića da učestvuje na ovogodišnjem skupu guvernera provincija i kantona u Bugarskoj. Ovaj vid saradnje bi, kako je izjavila, sigurno omogućio jačanje ekonomskih i društvenih veza kantona i Kine.

Bišćanin Omer Selimović vlasnik je raritetnog mercedesa 170, koji je proizveden sada već daleke 1952. godine, a zanimljivo je kako je njegov oldtajmer i danas u voznom stanju, sa ispravnom karoserijom i zdravom limarijom.

Kaže kako je odmalena zaljubljenik u stare automobile i da se skupa s prijateljem već godinama bavi njihovom popravkom i reparacijom.

“Do ‘mečke’ sam došao sasvim slučajno, prijatelj iz Bužima nabavio je automobil u Banjaluci prije petnaest godina, a prije tri godine prodao ga je meni. U njegovu reparaciju sam uložio puno sredstava i mogu s ponosom reći kako je na njemu preko devedeset posto originalnih dijelova”, kaže Selimović.

Dodaje da je oldtajmer prešao oko 550.000 kilometara i kako mu je motor potpuno “zdrav”.

“Opremljen je dizel motorom sa četiri cilindra i može razviti brzinu od 60 kilometara na sat. Garažiran je i većinu vremena provodi u zatvorenom prostoru, ali kada ga izvezem, uvijek je glavna atrakcija na ulici. Doslovno, nema muškarca ili žene da se ne okrenu za nama”, kaže ponositi vlasnik.

Za svoga ljubimca kaže da ga krase uobičajene karakteristike svih “Mercedesovih” modela, a to su prostrana unutrašnjost, udobnost i pouzdanost. Prema njegovim riječima, ovaj model mercedesa poznat je i po tome što je bio omiljen automobil u filmskoj industriji, pa se često pojavljivao u brojnim filmskim ostvarenjima. Dodaje kako je u proteklom periodu imao dosta ponuda za iznajmljivanje svoga ljubimca, ali da nije bio zainteresovan za takvu opciju.

Ipak, kaže kako je primoran da ga, zbog teške ekonomske situacije, proda i već je dao takav oglas.

“Vjerujte, teška srca se rastajem od njega, ali pošto planiram odlazak u Njemačku, nema druge već da ga prodam. Nadam se da će doći u ruke dostojnog vlasnika koji će ga čuvati i paziti”, kazao je Selimović.

Dodaje kako u svijetu nije ostalo puno ovakvih primjeraka, a zanimljivost je kako ih posjeduju britanska kraljica Elizabeta i bivši američki predsjednik Bil Klinton. Mercedes je ovakve modele proizvodio u Njemačkoj i Argentini, i to u periodu od 1935. do 1942. godine, a njihova proizvodnja je obustavljena u periodu Drugog svjetskog rata. Ponovo je nastavljena od 1947. godine i proizvodili su se sve do 1955. godine i to u taxi, pick-up, kombi i sudan verziji.

U svoje vrijeme mercedes 170 bio je luksuzni automobil srednje veličine i posljednji krik automobilske industrije tog doba.

Prvostepenom odlukom Kantonalnog suda u Bihaću Hamdija Lipovača i ostali oslobođeni su krivice za zloupotrebu položaja u slučaju “Stens”.

Tužilaštvo USK teretilo ih je za zloupotrebu položaja i još nekoliko drugih tačaka optužnice podignute još u januaru 2016. godine. Lipovača i Gluhalić, kao prvooptuženi i drugooptuženi oslobođeni su po svim tačkama optužnice, kao i svi ostali osumnjičeni.

Obrazlažući presudu, predsjedavajući Vijeća Reuf Kapić je rekao da Sudsko vijeće nije uvjereno da su optuženi imali zajednički cilj da pribave imovinsku korist, odnosno oštete budžet Općine Bihać prilikom izvođenja radova na izgradnji sportsko-rekreativnog centra Stens u Bihaću u periodu od 2006. do 2009. godine.

Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona teretilo je Hamdiju Lipovaču te Alena Gluhalića, Aidu Džambegović, Senku Zolić i Seada Dupanovića da su, prilikom izvođenja radova na sportsko-rekreativnom centru Stens u Bihaću, iskorištavali svoje položaje te unošenjem neistinitih podataka u građevinske knjige i uvećavanjem vrijednosti izvedenih radova, na štetu Općine Bihać, pribavili korist u ukupnom iznosu od pola miliona maraka.

Prema optužnici koja je podignuta u januaru 2016. godine Lipovači i Gluhaliću se stavlja na teret da su, u periodu od septembra 2006. do oktobra 2009. godine iskorištavali službene položaje i to Lipovača kao načelnik Općine Bihać i zastupnik investitora te Gluhalić kao direktor Agra d.o.o. Bihać – izvođač radova, na način da su unošenjem neistinih podataka u građevinske knjige i uvećavanjem vrijednosti izvedenih radova na centru Stens, na štetu Općine Bihać pribavili korist Agra d.o.o. Bihać veću od 510.000 KM.

Jednako tako, optuženi Lipovača i Gluhalić su, na osnovu dogovora i nakon zaključivanja dva nezakonita aneksa osnovnog ugovora o izvođenju radova na centru Stens, korištenjem krivotvorenih isprava i iskorištavanjem službenih ovlasti, omogućili Agra d.o.o. da kod Raiffeisen Bank d.d. dobije kredit od 850.000 KM.

Aidu Džambegović, koja je u to vrijeme bila pomoćnica općinskog načelnika, i Senku Zolić, koja je obavljala poslove stručne savjetnice u Službi za finansije i računovodstvo Općine Bihać, tereti se da su grubim kršenjem propisa i propuštanjem službenog nadzora u okvirima svojih službenih ovlasti propustile kontrolu dostavljanih faktura Agra d.o.o., čime su nanijele štetu Općini Bihać.

Seada Dupanovića se tereti da je u pogledu nadzora nad izvedenim elektro radovima u centru nesavjesno postupao ovjeravajući svojim potpisom netačne količine ugrađenog materijala i time oštetio Općinu Bihać za više od 37.000 KM.

Prilikom iznošenja završnih riječi prošle sedmice Lipovača je kazao da je u tom periodu bio mlad političar, da su mu bili bitni izbori i da je želio da uradi što više projekata. Napomenuo je da tada, ni usmeno, ni pismeno nije dobijao upozorenja iz općinskih službi da nešto nije u skladu sa zakonom, dok je njegov advokat Salih Hodžić utvrdio da je afera “Stens” odgovornost nadzornih i građevinskih organa, kao i šefova općinskih službi, a ne načelnika čija je funkcija politička.

Hamdija Lipovača je 2004. godine izabran za načelnika Općine Bihać i tu funkciju je obavljao šest godina. Na izborima 2010. godine je izabran u Zastupnički dom BiH, ali je odbio mandat budući da je imenovan za premijera USK. Lišen je slobode 17. decembra 2014. u porodičnoj kući u bihaćkom naselju Midžića Mahala u akciji Federalne uprave policije i Tužilaštva USK, zbog sumnji na nezakonitosti prilikom izvođenja radova na sportsko-rekreativnom centru Stens u Bihaću.

Trenutno mu se sudi i pred Općinskim sudom u Sanskom Mostu, gdje mu se na teret stavlja da je u periodu od aprila 2006. godine do januara 2010. godine, kao načelnik Općine Bihać, svojim nesavjesnim postupanjem u Projektu izrade geoinformacijskog sistema Općine Bihać nanio štetu Općini Bihać u iznosu od 921.501,30 KM.

Osim toga, protiv njega se vodi proces i pred Općinskim sudom u Bosanskoj Krupi, a prvostepenom presudom iz marta 2017. godine oslobođen je optužbi za krivično djelo zloupotrebe položaja u periodu dok je bio premijer Unsko-sanskog kantona i vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova.

(klix.ba)

Kako bi ovjekovječili hrabru borbu i otpor Bišćana austrougarskoj okupaciji, predstavnici udruženja “Naša Krajina naša baština” uputili su inicijativu za podizanje ili kako kažu vraćanje spomen ploče na Debeljači, brdu koje se nalazi nadomak Bihaća, s kojeg je austrijska vojska krenula u zauzimanje grada.

“Budući da se u septembru ove godine navršava 140 godina otpora austrougarskoj okupaciji, smatrali smo prigodnim obilježiti taj jubilej na način da se na mjestu gdje je već nekada postojao spomenik koji je, nažalost, bez traga nestao u periodu između dva svjetska rada, podigne novi i tako ovjekovječi jedan vrlo značajan dio historije našeg grada”, pojašnjava Rešad Behić, predsjednik Skupštine udruženja.

Austrijanci su 1878. godine u mjesecu septembru navalili na Bihać, a najžešće borbe su trajale od 7. do 19. septembra. Nakon brojnih okršaja i velikog krvoprolića Bihać je bio sa svih strana opkoljen i časnici Miri-beg i Hasan-aga su morali predati grad austrijskoj vojsci. Spomenik kod Žegara podignut u čast palih austrijskih vojnika još uvijek svjedoči jednu hrabru borbu i otpor kojeg su Bišćani pružili stranim okupatorima.

“Simbolika tog mjesta jeste da se radi o koti na kojoj su se često tokom historije vodile presudne borbe za odbranu Bihaća. Tim spomenikom želimo da odamo počast našim pradjedovima koji su se borili za slobodu ove države i uspostavimo trajno sjećanje na njihova junačka djela. Mi smo Gradskoj upravi i Ministarstvu za boračka pitanja uputili incijativu za podizanje spomenika na tom mjestu i nadam se da će oni pozitivno da odgovore na istu. Ukoliko do toga ne dođe, mi ćemo pokušati da svojim sredstvima i uz pomoć sponzora podignemo kakav takav spomenik kako bi obilježili to mjesto i značajan dio historije”, ističe Behić.

Iz udruženja ističu kako ovim žele odaslati poruku javnosti o tome da grad Bihać ima bogatu historiju i kulturno naslijeđe koje treba sačuvati i prema njemu pokazati jedan civilizacijski odnos u smislu njihovog očuvanja kako bi naredne generacije znale historiju svoga grada.