Bihaćki mališani će uskoro dobiti novo igralište u gradskom parku u Bihaću, u neposrednoj blizini Gradskog vrtića.

Radnici JKP Komrad su danas započeli radove ovog igrališta. Ovaj projekat će biti vrlo brzo realiziran te će oni najmlađi uskoro imati nove poligone za igru, tvrde iz JKP Komrad Bihać.

Još jedna saobraćajna nesreća dogodila se sinoć u Bihaću, u mjestu Dubovsko. Automobil stranih registarskih oznaka udario je vepra.

Uslijed nesreće pričinjena je veća materijalna šteta na automobilu, a policija je izvršila uviđaj na licu mjesta.

Medžlis Islamske zajednice Bihać danas je organizirala šetnju sa bijelim trakama u spomen zločina koji su se desili početkom rata u Prijedoru.

Bihać i ove godine u molitvi i s poštovanjem sjeća se 3.173 ubijena Prijedorčana, 256 usmrćenih žena i 102 djece, 31.000 zatočenika logora i 53.000 prognanih i deportovanih iz svog rodnog grada.

https://www.facebook.com/portalbiscani/videos/1378283338906469/

Bezbroj puta nakon Drugog svjetskog rata ponovljeno je “na sva zvona”, nikad više zločini i fašizam.

Ipak, već 1992. godine fašizam u najcrnjem obliku zaživio je u Prijedoru i okolini. Po uzoru na naciste iz Drugog svjetskog rata srpski nacionalisti su nesrpskom stanovništvu naredili da bijelim čaršafima obilježe svoje kuće, a da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko ruke.

Na taj način srpske snage vršile su selekciju po etničkoj liniji, nakon čega su izvršeni i najmonstruozniji zločini. Bošnjaci i Hrvati na taj način postali su laka meta, iako su srpski nacionalisti govorili da nesrbi obilježavanjem bijelim trakama iskazuju lojalnost srpskim vlastima u Prijedoru.Bio je to početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije općine Prijedor.Glavno ratnohuškačko glasilo 1992. godine u Prijedoru i okolini bio je Kozarski vjesnik, koji je često svojim naslovima i tekstovima pozivao i ohrabrivao na zločine, barem je tako potvrđeno u Haškom tribunalu.

Isti taj Kozarski vjesnik, koji i danas postoji godinama je odbijao da objavi osmrtnice za 102 ubijene djece u Prijedoru tokom rata. Ipak, ove godine su popustili i objavili osmrtnice. Međutim, još uvijek nema naznaka da će se u Prijedoru podići spomenik ubijenoj djeci, čemu se lokalne vlasti u Prijedoru oštro protive godinama.

Na današnji dan osnovan je i zloglasni logor Omarska kroz koji je prošlo više od 3.300 zarobljenika.

Tokom rata u Prijedoru ubijeno je 3.176 građana, od čega 102 djece, dok je protjerano 50.000 ljudi iz Prijedora i okoline..

Bazen koji je postojao u Bihaću prije rata nikada nije obnovljen, a donedavno su bila neriješena i imovinska pitanja.

Na jučerašnjoj press konferenciji bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Fazlića kazano je da se projektom obnove i izgradnje bazena apliciralo i na Sarajevo Business Forumu.

Prema prvim procjenama za obnovu bazena bi trebalo biti izdvojeno oko dva i po miliona KM.

Iskreno se nadamo da će Bihać po prvi put dobiti ovakav sadržaj i da će sa pravom nositi epitet Evropskog grada.

Doprinos ovoj posjeti dala je i Uprava NP Una, osiguravši ulaznice za svu djecu, a o njihovoj sigurnosti brinuli su se članovi bihaćke Gorske službe spašavanja.

Dugodišnja saradnja banjalučke humanitarne organizacije Genesis i naše medijske kuće nastavljena je druženjem učenika osnovnih škola Harmani 1 iz Bihaća, „Desanska Maksimović“ iz Laktaša i volontera Crvenog križa. Na ovaj način, kako su nam kazali, željeli su da djeca iz oba bh. entiteta bolje upoznaju svoju domovinu i njene prirodne ljepote. Tako su šetnjom kroz grad Bihać upoznali znamenitosti ovoga grada i uživali u ljepotama rijeke Une, a potom posjetili NP i Štrbački buk što je bila kruna ove posjete.

Doprinos ovoj posjeti dala je i Uprava NP Una, osiguravši ulaznice za svu djecu, a o njihovoj sigurnosti brinuli su se članovi bihaćke Gorske službe spašavanja.

Ovo je tek nastavak uspješne saradnje RTV USK i organizacije Gensis, a tokom ljeta uslijedit će uzvratna posjeta učenika manjem entitetu.

Nekoliko Bišćana je odlučilo dana očistiti rijeku Unu, tačnije kupalište Beton gdje se za vrijeme ljeta okuplja veći broj Bišćana.

Reakcije građana na njihove aktivnosti su pozitivne zbog čega su ovi mladi ljudi veoma ponosni.

Podsjećamo, prošle godine su skiper sa Une očistili velike količine smeća koje se je počelo golimati u centru grada, također uz branu na kupalištu Beton.

Na kraju se zapitamo čemu služe gradske službe, prvenstveno JKP Komrad, kojima je posao da očiste kako uži centar grada, tako i kupalište Beton, ako građani moraju uzeti posao u svoje ruke.

Danas je u okviru redovnih radnih posjeta ministar zdravstva i socijalne politike u Vladi Unsko-sanskog kantona, Hazim Kapić posjetio i ZU Lječilište “Gata”.

U ponedjeljak 29.05.2017. godine u Gradskoj upravi Grada Bihaća održan je sastanak Gradonačelnika Šuhreta Fazlića sa direktorom Kulturnog centra Alenom Zulićem i direktorom Gradske galerije Adnanom Dupanovićem. Na sastanku su prisustvovali i savjetnik Gradonačelnika Edin Moranjkić i predstavnik Gradonačelnika za pitanja kulture Irfan Hošić.

Sastanak je trajao gotovo dva sata a glavni povod sastanku bilo je stanje na polju kulture u Bihaću. Direktori pomenutih Javnih ustanova imali su priliku iznjeti stanje u njihovim institucijama i progovoriti o planovima za predstojeći period ali i o nagomilanim problemima iz prethodnog perioda kao što je neplansko zapošljavanje u tim institucijama, slaba kadrovska profiliranost, neplansko raspolaganje sa prostorom, limitaranost u koncipiranju programskih sadržaja i financiranje. Bilo je i govora o budućoj organizaciji ovih ustanova u prizmi racionalizacije njihovog rada što je kao poseban problem naznačio Gradonačelnik Fazlić. Kako smanjiti administrativne troškove a dostupna sredstva usmjeriti na poboljšanje kulturnih programa i sadržaja bilo je tek jedno od pitanja koje je Gradonačelnik stavio kao izazov u rekoncipiranju operativne logike navedenih institucija.

Pored pomenutih Javnih institucija Gradonačelnik je istaknuo važnost djelovanja i nezavisnih platformi kao što su Muzička omladina, KUD Krajina, Bihaćki orkestar i Ženski hor i naznačio spremnost u rješavanju njihovih prostornih i drugih problema.

Iako trenutno u nezavidnoj financijskoj situaciji, Grad Bihać želi se identificirati sa kulturom kao jednim važnim društvenim elementom. Vjerujući da kultura može biti agensom određenih promjena u društvu, dogovoreno je da ona mora ostati nezavisna te da prethodna praksa profiliranja rukovodećeg kadra prema političkoj pripadnosti mora biti zamijenjena novim shvatanjima u kojima odgovornost i samokritičnost igraju važnu ulogu.

Predstavnik za kulturu Gradonačelnika Irfan Hošić, naznačio je važnost bihaćkih kulturnih institucija u afirmaciji kritičkog razmišljanja i pluralizma. Osobitu pažnju fokusirao je na Gradsku galeriju i njenu važnost u dosadašnjem radu kao institucije koja ima moć da bude pokretačem novog shvatanja kritičkog diskursa, procesa demokratizacije i afirmacije vizuelne kulture uopće.

Svi prisutni složili su se da je potrebno tražiti nove modele finansiranja i ko-finansiranja putem saradnji sa institucijama sličnog profila iz regije sa naglaskom na Centralnu Evropu. Potrebno je dinamizirati komunikaciju i osvježiti saradnju sa bratskim gradovima u Sloveniji, Mađarskoj, Italiji i Srbiji i kroz nove i dinamične programe privući bespovratna sredstva iz fondova koje dodjeljuju Kanton, Federacija BiH, država ali i Evropska Unija. Nova dinamika rada i poslovanja pomenutih Javnih institucija učvrstiće i osnažiti njihov položaj u društvu i učiniti ih ustanovama jakog kredibiliteta i u Gradskoj upravi i kod građana.

Također je rečeno kako je važno održati komunikaciju između kulturnih radnika u Bihaću po uzoru na okrugli sto koji je u januaru održan u Gradskoj galeriji a na kojem je također prisustvovao Gradonačelnik Fazlić.