Gradovi Bihać i Sežana nastaviti će i u narednom periodu saradnju u oblasti prekogranične saradnje budući da obje lokalne zajednice imaju pozitivna iskustva u realizaciji projekata koje podržava Evropska Unija. Ovo je istaknuto na današnjem susretu bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Fazlića sa kolegom iz Sežane, gradonačelnikom Davorinom Trenčonom.

Sastanak sa gradonačelnikom Fazlićem i saradnicima, predstavnici Općine Sežane iskoristili su da predstave privredne i turističke potencijale Sežane, sa posebnim akcentom na saradnju sa lokalnim zajednicama poput Bihaća.

“Grad Bihać ima prijateljske odnose sa gradovima Novo Mesto, Ljubljana i Sežana i ono što želimo jeste da naše prijateljske odnose iskoristimo za konkretne projekte prekogranične saradnje. Općina Sežana do sada je realizirala preko 20 miliona eura projekata i sasvim sigurno je da možemo mnogo naučiti i biti dobar partner u projektima kao što je jedan akutelni i odnosi se na obradu kamena” – kazao je gradonačelnik Fazlić.

Zahvalivši se na dočeku, gradonačelnik Trenčon istakao je da će Sežana i Bihać u narednom periodu započeti konkretne dogovore u oblasti turizma i prekogranične saradnje, posebno zbog činjenice, dodaje Trenčon, da su oba grada na dobrom geostrateškom položaju i žele tu poziciju iskoristiti za privredni razvoj.

Nakon što je obišao zdravstvene ustanove u javnom sektoru Hazim Kapić, ministar zdravstva i socijalne politike u Vladi USK započeo je danas radne posjete zdravstvenim ustanovama u privatnom sektoru.

– Na području Unsko-sanskog kantona funkcioniše 114 ordinacija i zdravstvenih ustanova koje, zajedno sa 19 u javnom sektoru čine sistem koji pruža usluge pacijentima. Stekao sam uvid u funkcinisanje i probleme ustanova u javnom sektoru i probleme ćemo sistemski rješavati. Ustanove u privatnom sektoru tretirat ćemo partnerski, kazao je primarijus Kapić.

Nako završetka radnih posjeta zdravstvenim ustanovama ministar Kapić planira kolegij s menadžerima svih zdravstvenih ustanova kako bi se utvrdili osnovi efikasne saradnje u sistemu zdravstva.

U Bihaću je izvršena provala u crkvu u naselju Grmuša, prilikom čega je oštećena unutrašnjost crkve, a otuđena je i manja količina novca, potvrdili su u MUP-u USK.

Kako saznajemo, provala u crkvu, koja je trenutno u izgradnji, izvršena je prije nekoliko dana, a razbojništvo je policiji prijavio bihaćki paroh Dalibor Nenić.

“U unutrašnjosti crkve oštećeno je 30 ikona, dok je po prostoriji i zidovima prosuta farba. Pritom je otuđen i novac u količini od 20 KM. Radi se o krivičnom djelu teška krađa”, kazala je Snežana Galić, glasnogovornica MUP-a USK.

Operativnim radom na terenu utvrđeno je da su dvojica maloljetnika, odnosno 15-godišnjak i 13-godišnjak, obojica iz Bihaća, počinili navedeno krivično djelo, što su, prilikom ispitivanja, u potpunosti i priznali.

Na području USK-a za vikend (3. i 4. juni) dogodila se 21 saobraćajna nesrećau kojima je jedno lice zadobilo teške tjelesne povrede i 3 lica lakše tjelesne povrede.

Bihać – 8 saobraćajnih nesreća

Velika Kladuša- 5 saobraćajnih nesreća

Cazin – 4 saobraćajne nesreće ( 1 lice zadobilo TTP i 2 lica zadobila LTP)

Sanski Most- 1 saobraćajna nesreća

Ključ- 1 saobraćajna nesreća

Bužim – 1 saobraćajna nezgoda

Bosanska Krupa – 1 saobraćajna nezgoda

Bihać i Krajina oduvijek imali veliki geostrateški značaj za sve imperije koje su dolazile…

Bosanska Krajina je tokom historije bila poprište susreta različitih kultura i civilizacija koje su obitavale na njenoj plodnoj ali i krvavoj zemlji, ispunjenoj ratovima za granice i teritorije. Svaka od tih civilizacija ostavila je tragove svoga postojanja od kojih su neki vidljivi i danas. Jedan od ostataka velikih civilizacija koje su prodefilovale Krajinom je i rimska cesta koja se protezala preko Bihaća i povezivala dijelove Rimskog carstva u Hrvatskoj sa onim u Bosni i Hercegovini i šire.

Graditeljski poduhvat

Put je dugo vremena bio skriven od očiju javnosti, a lokalno stanovništvo mu nije pridavalo veliki značaj. Sve dok ga istraživači iz bihaćkog udruženja „Naša Krajina naša Baština“ nisu nanovo otkrili.

„Idući putem od Izačića preko ondašnjeg naselja Prnjavor zapala mi je za oko makadamska cesta kakvu do tad nisam vidio na području Unsko-sanskog kantona. Kaldrma se prostire u dužini oko sedam kilometara sve do nekadašnjeg naselja Čerkezovac. To me ponukalo da istražim o kakvoj se cesti radi i prekopavajući historijske izvore, otkrio sam da je na ovom području nekada postojala japodska cesta, a kasnije rimski put takozvani „viae militares“ koji je u srednjem vijeku spajao Hrvatsku preko Bihaća sa jugom Dalmacije. Radi se o jednom kvalitetnom putu koji je urađen vrlo stručno, što bi se reklo inžinjerski i sistemski, tako da možemo slobodno kazati da se radi o jednom graditeljskom poduhvatu.“, kaže Rešad Behić, inžinjer koji radi u Direkciji za ceste Unsko-sanskog kantona

Historičari navode da su Rimljani gradili ceste i bili vrlo dobri majstori za to. Imali su veliku ideju o tome da povežu centralni dio sa ostatkom svoga carstva u čemu su i uspjeli. Tako je i nastala poznata izreka „svi putevi vode u Rim“ jer tako je bukvalno i bilo. Behić ističe kako se ne može sa stopostotnom sigurnoću ustvrditi kako se radi o jednoj od rimski cesta, ali da po svom izgledu i načinu gradnje ukazuje da se najvjerovatnije radi o jednom takvom putu.

„Svi poznatiji historičari su saglasni da je ova cesta bila povezana sa dolinom današnjeg Bihaća u kojem je nekada živjelo Ilirsko pleme Japoda. Cesta je preko Bihaća, Bosanskog Petrovca povezivala Metulem i zemlju Japoda, zbog čega je i dobila naziv „japodska cesta“. O ovoj cesti nema značajnijih dokaza, ali ima uporište u brojnim naseljima u vidu gradina u kojima su obitavale stočarske zajednice. Zato bi volio da oni koji se bave historijom da dođu na licu mjesta, pogledaju a zatim istraže svu arhivsku građu kako bi utvrdili o kojem tačno se putu radi, koga je radio i sa kojom namjerom. Međutim, sasvim očigledno je da se radi o putu koji se nalazi na ruti nekadašnje japodske ceste koja je povezivala Japode u Lici i Japode u dolini Une.“, tvrdi Behić

Digitalni atlas rimski cesta

U Prvom tomu Arheološkog leksikona Bosne i Hercegovine od 1988. godine, navodi se kako je najznačajnije istraživanje koje je izvršio V. Radimsky ustvari bilo otkriće japodskih nekropola kod Bihaća iz predrimskog a dijelom i rimskog perioda, Jezerina i Ribića kod Bihaća. „Obilje grobnih priloga i dobra dokumentacija omogućili su izradu arheološke sinteze o kulturi protohistorijskih Japoda“, navodi se u Arheološkom leksikonu na strani 30.

Dakle, historičari i arheolozi su utvrdili postojanje Japoda koji su u prošlosti obitavali na ovom području, a nakon njih i Rimljani, što govori u prilog činjenici da su Bihać i bihaćka regija oduvijek imali veliki geostrateški značaj za sve imperije koje su dolazile, prolazile i odlazile kroz ovaj dio Bosne i Hercegovine.

Rimska cesta Salona-Siscija prolazila jednim dijelom je prolazila kroz bihaćku dolinu i protezala se dalje niz Unu prema Bosanskoj Krupi i Bosanskom Novom. Da li je ova put bio dio te ceste, ne može se sa sigurnošću ustvrditi, tim prije jer su rimski putevi imali ugrađene miljokaze ili usječene kolotrage, što ovaj put nema ali ne to ne isključuje mogućnost, kaže Behić, da su ti putokazi vremenom nestali, propali ili da čak nisu ni postojali na tom putu u slučaju da se radilo o putu manjeg ranga i značaja u to vrijeme.

„Na putu se vide ostaci kamene utvrde, kaldrme sa jakim rubnjacima širine oko 2.5 metra upravo onako kako su rimski putevi građeni. Ovaj pravac se nalazi u digitalnom atlasu rimskih cesta koji je potvrđen kao pravac koji je nekada spajao Bihać ili nekadašnji municipij Raetinium a današnji Golubić sa ovim povijesnim krajevima ovamo u Lici u susjednoj Hrvatskoj.“, kaže Behić

Iz svega prethodno navedenog jasno je da je bihaćka regija nekada bila sjedište Ilirskog plemena Japoda koji su bili potčinjeni Rimskom carstvu. Poznata su arheološka nalazišta ovog plemena iz datog perioda i nesporno je da je bihaćka regija bila povezana sa širim područjem u cilju trgovine i komunikacija. O svemu navedenom u konačnici glavnu riječ bi trebali reći naučnici i stručnjaci koji bi trebali sve detaljno ispitati a ovaj kraj to, zbog svoje bogate kulturne i historijske baštine, zaslužuje.

Dino Merlin će ovog ljeta nastupiti u jednoj od najprestižnijih i najljepših koncertnih pozornica na Mediteranu – pulskoj Areni. Koncert u okviru turneje “Hotel Nacional” je najavljen za 28. juli, a sudeći po dosadašnjem toku turneje, posjetioce očekuje vrhunski spektakl.

Ovo je drugi put da Dino svira u pulskoj Areni, nakon što je prije osam godina, u ljeto 2009. u okviru turneje “Ispočetka” imao nezaboravan koncert u ovom hramu kulture. Nakon Pule, kako Faktor saznaje, naša velika muzička zvijezda nastupit će početkom augusta i u Cazinu.

Dino Merlin za Krajišnike priprema spektakl na tvrđavi Ostrožac, gdje je prije nekoliko godina oduševio hiljade posjetilaca. Sigurno je da će informacija o njegovom koncertu obradovati fanove u cijeloj Krajini i da će se tražiti karta više.

Zajedno sa poznatim režiserom Harisom Dubicom Mađioničar priprema i novi spot, ali iz njegovog menadžementa još u tajnosti čuvaju ime pjesme sa albuma “Hotel Nacional” za koju će biti urađen videozapis.

Dona Ares dobila je još jednu životnu bitku. Pjevačica je objavila da je po treći put pobijedila rak materice. Bosanska kantautorka uspješno je izdržala posljednju hemoterapiju, koja je doprinijela poboljšanju njenog zdravstvenog stanja.

Dona Ares je svoju radost podijelila s prijateljima na društvenim mrežama i obavijestila ih da trenutno nema potrebe za brigom.

– Nema više drame – napisala je pjevačica u statusu u opisu fotografije koju je postavila.

Folkerka već godinu dana boravi u Danskoj sa suprugom Džavidom Ljubovcem, koji se bukvalno ne odvaja od nje. Tamo odlazi na redovne kontrole i terapije, a kad je zdravstvena situacija bila loša, onda je i po nekoliko dana ležala u bolnici. Oni će u Danskoj biti dok se Dona potpuno ne oporavi. Čak i kad se vrate u Bosnu i Hercegovinu, odlaziće na redovne kontrole.

Ako je suditi prema broju turista i gostiju koje viđamo po gradovima BiH, slobodno možemo reći da je ljetna turistička sezona otvorena.

Prema podacima Federalne agencije za statistiku, u aprilu je zabilježeno 85.217 dolazaka, što je za 26,2 posto više nego u aprilu lani, a za 67,5 posto nego u martu ove godine.

Poseban doživljaj

Podaci nam govore da ove godine možemo oboriti rekord po broju turista, jer ih je u prva četiri mjeseca došlo više od 201.000, a ostvareno je 385.000 noćenja. U poređenju s prva četiri mjeseca 2016., 30.000 turista više posjetilo je Federaciju, a ostvareno je čak 63.000 noćenja više.

Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo kazala je da bolju turističku sezonu možemo prepoznati i bez statistike. Bosna i Hercegovina postala je interesantna destinacija i turisti iz mnogih zemalja odlučuju odmor provesti u zemlji koja pruža poseban doživljaj i može odgovoriti na sve njihove potrebe.

– BiH je zemlja koja obiluje kulturno-historijskim spomenicima, netaknutom prirodom, imamo more, jezera, divlje rijeke, planine, razvijen zdravstveni i religijski turizam i možemo ponuditi svakom turisti ono što traži, od adrenalinskog sporta do lješkarenja u prirodi – kazala je Đapo.

Zadovoljni potražnjom

Ističe da su joj hotelijeri s kojima je razgovarala prenijeli da su potpuno spremni za sezonu, a neki su već i popunjeni s rezervacijama u naredna dva mjeseca.

– Turističke agencije također su zadovoljne potražnjom za BiH. Zbog toga sam vrlo optimistična i mislim da će 2017. biti odlična i da ćemo oboriti rekord – ističe ministrica.

Gosti iz Azije

Mostar svake godine privuče veliki broj turista, a gosti u grad na Neretvi posebno vole dolaziti ljeti. Što se tiče predsezone, Andrija Kresić, direktor Turističke zajednice HNK, kazao je za „Avaz“ da trenutno ima najviše gostiju iz azijskih zemalja.

– U grupama nam dolaze gosti iz Kine, Japana i Koreje. Oni se ne zadržavaju dugo, ali ih ima dosta. Hotelijeri su spremni i očekujemo rekordnu sezonu – kazao je Kresić.

Najviša obrazovna ustanova u Bihaću postala je poligon političkih interesa, koji se u konačnici prelamaju preko leđa studenata. Već su trebale biti poznate i kvote za upis u školsku 2017/2018. godinu, a Univerzitet nema ni upravni odbor.

Skoro godinu dana u ladici Ministarstva obrazovanja stajala je Instrukcija donesena nakon provedenog upravnog nadzora. Instrukcija kaže – svi oni koji koče rad Senata Univerziteta ne mogu biti reizabrani na funkcije dekana. Ta odluka posebno se odnosila na dva dekana – Suada Hamzabegovića s Pravnog i Ekrema Pehlića, dekana Visoke zdravstvene škole Univerziteta u Bihaću.

«Rješenje se odnosi na to da smo mi suprotno odlukama Vlade odnosno Skupštine – što nije tačno – razriješili bivšeg rektora Mirsada Veladžića», objašnjava Pehlić.

Zato je treći ministar obrazovanja u dvije i po godine potpisao smjene ova dva dekana, a deset dana poslije – potpisano Rješenje je povukao. Na pitanje šta će biti u budućnosti sa ovim konfuznim odlukama, Muhamed Ramić javno tvrdi: «Ja trenutno ne znam, to je sad u fazi kako ide. To je doneseno prije svega u cilju rada Više zdravstvene škole i Pravnog fakulteta».

https://www.facebook.com/federalna/videos/1782160518466075/

Očigledno je ministar smetnuo s uma da se i ovdašnji Kantonalni sud oglasio prije nekoliko dana o provođenju, odnosno neprovođenju Instrukcije. Federalna TV je došla u posjed dokumenata koje je izdao Kantonalni sud u Bihaću, gdje Sud tvrdi da povlačenjem provedbe Instrukcije Ministarstvu obrazovanja Unsko-sanskog kantona bit će ‘nanesena nenadoknadiva šteta, i to zbog nemogućnosti vršenja nadzora’.

Upravnog, pa ni privremenog odbora, bihaćki Univerzitet nema zato što je Klub Srba u Skupštini Unsko-sanskog kantona posegnuo za vitalnim nacionalnim interesom o ovom pitanju. Zato se čeka odluka Ustavnog suda. U međuvremenu, svake godine, upravo zbog nesređenog stanja na Univerzitetu, sve je manje studenata koji ga žele pohađati. A ni upisne kvote nisu precizirane.

«I već se vidi da se kasni podebelo sa tom činjenicom, odnosno tim odlukama, jer već je krenulo – moralo bi ići raspisivanje javnih poziva za prijavu studenata na određene organizacione jedinice», podsjeća premijer USK-a Husein Rošić.

Pored svih problema niti jedan fakultet pod okriljem Univerziteta nema akreditaciju naučno-istraživačkih programa.

Iako je građevinska sezona uveliko u toku, borci i dalje čekaju na početak dodjele kredita.

U Kantonalnom fondu za stambeno zbrinjavanje boračke populacije tvrde da su davno okončali neophodnu proceduru, te da sada Skupština USK na narednoj sjednici treba razmatrati i usvojiti program rada ove ustanove za 2017. godinu.

Podsjetimo, ove godine za kreditnu liniju do 10.000 maraka predano je 947 aplikacija. Realizacija kredita, prema riječima direktora Fonda Nermina Bećirbegovića, kasni zbog političkih dešavanja u USK u prethodnim mjesecima.