Home Blog Page 1283

Čudesni grad čudesne ljepote

Osim Sarajeva i Jajca, ni jedan bosanskohercegovački grad nije tako historijski zanimljiv kao što je to Bihać. U samoj gradskoj jezgri nalaze se brojni kulturno-historijski spomenici koji svjedoče o njegovoj bogatoj historiji protkanoj različitim kulturama, običajima i religijama.

Smješten na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, stoljećima vjerni čuvar nemirnih bosanskih granica, Bihać je bio i ostao istureno krajište na vjetrometini krvavih ratova i sukoba velikih svjetskih carstava. Grad je smješten u kotlini na obalama najčišće rijeke na Balkanu koja mu daje posebnu čar i stoljećima mami uzdahe brojnih posjetilaca, ali i samih Bišćana, koji su, odrastajući uz ljepote Une, stvarali i skladali najljepša umjetnička djela.
Prvi pisani tragovi
Početkom 8. stoljeća p.n.e. bihaćku dolinu naseljavaju dijelovi japodskih plemena sve do pojave Rimljana na ovim prostorima hiljadu godina kasnije. Rimljani će ovaj prostor zadržati sve do propasti Zapadnog rimskog carstva 476. godine, a Bihać dolazi pod vlast Gota do 535. godine, da bi ga zatim naselili Slaveni oko 602. do 614. godine. Do polovine 9. i u 10. stoljeću Bihać je u sastavu Slavonije, odnosno Panonske Hrvatske, a zatim dolazi pod vlast Avara, pa Franaka, a od desetog stoljeća uklapa se u historijski razvoj ugarske države. Od početka 12. stoljeća i dalje tokom cijelog srednjeg vijeka pod ugarskom je vlašću. Sve do tada, gotovo svi izvori govore o ovom području kao bihaćkom kraju, bihaćkom polju, odnosno, često prostoru bez imena, dok se grad još ne spominje.
“Prvi dokument u kojem se spominje Bihać kao grad potječe iz 1260. godine. Iz njega se može vidjeti da je Bihać znatno stariji jer se već spominje kao utvrđeni grad. U dokumentu ‘Bela IV’, ugarsko-hrvatski kralj daje Topuskoj opatiji zemlju nekog Bridislava i Ludugara, po imenu ‘Crala’ (Kralje), sa šumom, ribnjacima i pašnjacima, da ova opatija na njoj uredi svoj posjed. Ta zemlja, koja se nalazi sjeverno od Bihaća, Topuskoj opatiji služit će za izdržavanje u gradu, gdje su oni već počeli graditi kuće i tornjeve za odbranu, smještenog na otoku sv. Ladislava. Pretpostavlja se da je već na tom otoku postojao grad i da se izgradnja koja se spominje odnosi na njegovo bolje utvrđivanje prema istočnim granicama, odnosno prema bosanskoj državi”, objašnjava nam historičar dr. Fikret Midžić.
Stariji historijski dokumenti navode mišljenje da je Bihać neko vrijeme bio “metropolis et propugnaculum totius regni Croatiae”, odnosno glavni grad Hrvatske. Međutim, profesor Franjo Jurić kaže da među historičarima o tome ne postoji konsenzus.
“Ova je teza najvjerovatnije zasnovana na činjenici da onaj tko je u tom razdoblju pod svojom kontrolom imao Bihać imao je i vlast u Hrvatskoj, a sam geografski položaj Bihaća opravdava ovakve pretpostavke. S druge strane, ne može se pouzdano govoriti o postojanju glavnih gradova u tom vremenu jer su tadašnji vladari imali uglavnom privremena sjedišta. Neki povjesničari smatraju da je naziv Bihaća kao slobodnog kraljevskog grada zamjenjivan s Biaćima kod Splita”, navodi Franjo Jurić, profesor historije u Katoličkom školskom centru u Bihaću.
Sagrađen na umjetnom otoku
Nema dovoljno podataka o tome kako je Bihać izgledao u 13. stoljeća. Historičarima je poznato da je u tom razdoblju grad imao 7 crkava, među kojima je najveća bila gradska crkva sv. Antuna. U istom se stoljeću spominju i dominikanci, koji su imali samostan u blizini gradske crkve, zbog čega većina historičara smatra da je crkva sv. Antuna bila njihova crkva. Osmanlijskim osvajanjem Bihaća 1592. godine ta je crkva pretvorena u džamiju koja dobila naziv Fethija (osvojena). Osim dominikanaca, u 14. stoljeću u Bihaću se spominju i franjevci, koji su imali crkvu sv. Marije i svoj samostan.
“Na osnovu kasnijih podataka, posebno onih iz 16. stoljeća, zaključuje se da je Bihać sagrađen na umjetnom otoku, opasan bedemima na kojima se nalaze puškarnice okruglog i četverokutnog izgleda. Bihaćka tvrđava imala je kupasti krov, što je vidljivo iz srednjovjekovnog grba. U grad se ulazilo kroz troja vrata: onih prema Izačiću, Zavalju i Uni. Na osnovu sadržaja jedne glagoljačke listine s kraja 14. stoljeća, primjetno je da pečat srednjovjekovnog Bihaća čine tri kule i srednja koja je imala zastavu. Isti motiv imao je i srednjovjekovni grb grada Bihaća”, kaže Jurić.
S obzirom na to da je historija grada protkana različitim kulturama, religijama i običajima, svaka od tih kultura ostavila je na njega neizbrisiv trag. Kulturno-historijsko naslijeđe i danas Bihać čini privlačnim ljubiteljima univerzalnih vrijednosti. Kapetanova kula, crkva sv. Ante Padovanskog, nekad jedna od najvećih katoličkih bogomolja, turbe koje potječe iz vremena austrougarske okupacije Bihaća (izgrađeno u čast palim braniocima grada), džamija Fethija i bedemi koji još prkose vremenu podsjećajući na davna vremena ponosa i slave, najvredniji su kulturno-historijski spomenici u samom centru grada.
“Najznačajniji je ostatak osmanskog Bihaća Kapetanova kula, čije se vrijeme izgradnje može smjestiti na početak 18. stoljeća. Dolaskom austrougarskih vlasti u Bihać 1878. godine, Kapetanova kula je, adaptacijom unutrašnjeg prostora 1889. godine, pretvorena u okružni zatvor. Na osnovu podataka, može se konstatirati da je u njoj na tri kata moglo biti smješteno oko 50 zatvorenika koji su tu izdržavali kaznu zbog težih kaznenih prekršaja”, pojašnjava dr. Midžić.
Slijedeći politiku Beča da se vjerske institucije koncentriraju u centru grada i da se tako prekine dominacija muslimana nad gradskom jezgrom, Benjamin Kalaj daje bihaćkim vlastima i građanima nalog da u svrhe gradnje katoličke crkve ustupe jednu lokaciju. Dolazi do pregovora između župnika i muslimana o kupovini zemljišta i pružanja pravne, te moralne i finansijske pomoći prilikom njene gradnje. Muslimani su bili prinuđeni sve prihvatiti jer ni u kom slučaju nisu željeli da se džamija Fethija vrati katoličkoj crkvi. Ova izjava poslana je Zemaljskoj vladi u Sarajevu, od koje stiže odgovor da je predviđeno rušiti utvrdu oko grada i da bi mjesto za gradnju crkve mogla biti lokacija groblja sv. Lucije.
“S obzirom na to da je gradnja crkve vezana za rušenje bihaćkih bedema, veća je vjerovatnoća da to nije učinjeno 1884. godine, već nešto kasnije, po dobijanju suglasnosti i početnih novčanih sredstava od Zemaljske vlade i priloga građana. Crkva je završena 1891. godine, da bi njena dogradnja, odnosno produživanje za 11 metara, uslijedila 1899. godine, a dograđeno je okruglo svetište. Prilikom bombardiranja Bihaća 1943. godine, crkva je potpuno srušena. Ostao je samo toranj sa zvonikom”, navodi dr. Midžić.
Kada prođete pored mauzoleja smještenog uz toranj nekadašnje katoličke crkve i pored grobnica bihaćkim plemićima i vitezovima, prvo što se zapitate jeste ko je sahranjen tu i ko je izgradio ovo turbe. Midžić kaže da je osnivač i graditelj ovog turbeta Mehmed-paša Bišćević, bihaćki beg i kapetan, a podaci o tome da je upravo on idejni tvorac ovog djela nalaze se u časopisu Nada iz 1901. godine, u kojem je objavljena veoma zanimljiva priča. Naime, budući da je kuća Mehmed‑paše bila smještena uz samu kulu, prenosi se da je Mehmedova majka s prozora, na mjestu gdje se danas nalazi turbe, vidjela dva plamena vatre, nakon čega je on naredio da se tu izgradi mauzolej.
“Turbe je izgrađeno od drveta 1886. godine, da bi ga austrijske vlasti srušile oko 1890. godine. Iste godine podiže se novo turbe od tesanog kamena bihacita. Objekt turbeta u Bihaću pripada tipu turbeta s oktogonalnom osnovicom pokrivenih kupolom. Svjetlost iz zemlje, po uvjerenju muslimana, jesu dva nura koja su ukazivala na to da su na tom mjestu poginula dva borca i da su kod Boga počašćeni kao šehidi. Prema nekim mišljenjima, borci su poginuli prilikom odbrane grada od austrijskih trupa, ali ima i mišljenja da su poginuli prilikom osmanskog zauzimanja Bihaća 1592. godine. Dugo je ovaj mauzolej čuvao stražar s puškom. Turbe drvene konstrukcije obnovila je ugledna porodica Hustanbegovića, ali i predstavnici osmanskih vlasti nakon odlaska Mehmed-paše Bišćevića iz Bihaća 1851”, ističe dr. Midžić.
U gradskoj jezgri nalazi se nekoliko historijskih spomenika od izuzetne vrijednosti. Ovi spomenici, uz ostatke bedema koji su nekada opasavali grad čuvajući ga od najezde neprijatelja, svjedok su burne, ali i junačke historije Bihaća. Stoga ne čudi što ovi spomenici privlače znatiželjne turiste koji posjećuju Bihaćku krajinu zbog njenih prirodnih ljepota, ali i kulturnih vrijednosti koje su spoj višereligijskog i višenacionalnog identiteta Bihaća.
Idejni tvorci modernog Bihaća
Dolaskom Austro-Ugarske, arhitektonski identitet grada postepeno se mijenjao. Bihać se polahko transformirao u moderni evropski grad s novim građevinskim stilovima i načinima gradnje. Romanika, gotika, historicizam, pseudomorski stil, secesija, bosanski slog i neorenesansa stilovi su koji su tokom historije obilježili arhitekturu grada Bihaća.
Franc Blažek je Čeh koji je arhitekturu učio na Odsjeku za arhitekturu Umjetničke škole u Brnu 1882. godine. Studirao je i na prestižnoj Akademiji likovnih umjetnosti u Beču na Odsjeku arhitekture kod profesora Friedricha Schmidta. U Bosni i Hercegovini je djelovao krajem 19. stoljeća radeći kao arhitekt u Građevinskom odjeljenju Zemaljske vlade. Blažek je svojim radom i djelima obogatio bosansku arhitekturu. Pronikao je u suštinu pseudomaurskog stila, kojeg je interpretirao na objektu medrese u Bihaću i “Paviljonu”, u koje je ukomponirao razne regionalne škole islamske arhitekture i tako doprinio razvoju bosanskog stila.
Karel Panek je također Čeh koji je gradio objekte javnog karaktera kao što su kasarne i direkcije. Uz stil renesanse, primjenjivao je i neogotiku. Neosporno, njegovo je najveće djelo “Bosanski paviljon” na svjetskoj izložbi 1900. godine u Parizu. Paviljon predstavlja pravu ekspanziju duha, fantazije i slobodne interpretacije stilova.
Josip Pl. Vancaš mađarski je arhitekt koji se iškolovao u Beču, također kod profesora Schmidta na Akademiji likovnih umjetnosti. Vancaš je bio strastveni ljubitelj bečkih arhitektonskih trendova, ali nije bio obični imitator. Prilagođavajući bečke modele bosanskim uvjetima, težio je valorizirati sve bosanske vjerske zajednice, pa je za to bilo potrebno izgraditi vjerske objekte za sve vjernike. Tako je historijsko jedinstvo prijestolja i oltara, skovano u Beču, moralo biti izraženo na različit način u različitim građevinama.
“U svojoj bogatoj karijeri projektirao je oko 70 objekata: crkve, zgrade, škole, banke, hotele, privatne kuće, fabrike, oltare… Za Bihać je značajna gradnja Privilegovane zemaljske banke za Bosnu i Hercegovinu. Uviđajući vrijednost narodnog graditeljstva i arhitektonskog graditeljstva u cjelini, iznio je u Bosanski sabor 1911. godine Rezoluciju o zaštiti spomenika kulture, njihovoj evidenciji, snimanju, čuvanju i povlasticama za gradnju u ‘bosanskom stilu’”, pojašnjava Midžić Vancašov značaj za Bihać i njegovu arhitekturu.
Rudolf Tonnies je Slovenac koji je projektirao gradsku vijećnicu u Bihaću. Spomenimo na kraju i Poljaka Ludviga Hubera, koji je također doprinio bihaćkoj arhitekturi. U svojoj dugoj i bogatoj historiji Bihać baštini kulturu Mediterana, Orijenta i Zapada. “Moglo bi se slobodno kazati da je Bihać hiljadu stvari istovremeno. Nije to jedan pejzaž, već bezbroj pejzaža, niti je to jedna priča, već niz priča i civilizacija koje se slažu jedna na drugu. Govoriti o Bihaću s historijskog aspekta znači uranjati u najdublja stoljeća i susretati se s drevnim stvarima koje su još žive i dodiruju u njemu ovo savremeno. Sve je to zato što je Bihać jedna izuzetno stara raskrsnica u koju se stoljećima slivaju i miješaju ljudi, rijeka, ideje, religije i načini življenja, obogaćujući tako njegovu historiju”, ističe Fikret Midžić.
Taj šareni Bihać raskršće je na kojem se sve miješa i iznova nastaje kao izvorno i unikatno.On je spoj prirodnih blagodati i mnoštva ljudskih napora. Izgled grada odražava njegovo historijsko iskustvo i zato pitanje njegovog identiteta nije jednostavno, a malo gdje je ono toliko kompleksno kao u Bihaću

 

Sredstva iz ekoloških naknada i ove godine kvalitetnim projektima

Grad Bihać, općine, javna i privatna preduzeća kao i nevladin sektor u mogućnosti su svake godine aplicirati za sredstava koja se namjenski prikupljaju iz ekoloških naknada. Da bi dobili značajna sredstava dovoljno je da apliciraju sa kvalitetnim eko projektima.Po tom osnovu u prošloj godini plasirano je više od milion maraka koja dodjeljuje Ministarstvo građenja,prostornog uređenja i zaštite okoliša. Očekivanja su da će se i ove godine isto toliko prikupiti sredstava pa čak i višete dodjeliti kvalitetnim eko programima.

Eko projekti  tako se odnose na  poboljšanje energetske efikasnosti, zbrinjavanje otpadnih voda, jačanje ekološke kulture građana, akcija čišćenja, uređenja, selektivnog  skupljanja  otpada. I ove godine općine, javna i privatna preduzeća, nevladin sektor i pojedinci mogu očekivati sredstava koja su namjenski planirana u pomenute svrhe, kazali su nam u Ministarstvu za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK.

Slab odziv nevladinog sektora

Sredstava koje se prikupljaju, u najvećem iznosu upravo  iz registracije vozila, slijevaju se u Fond za zaštitu okoliša koji ih potom dostavlja USK, odnosno Ministarstvu za prostorno uređenje. U prošoloj godini za eko naknade Fond je Kantonu dostavio 1.014.000 maraka. Najveći dio, oko 45 posto dobijaju općine, odnosno Grad Bihać kojeg, opet zbog broja registriranih vozila, sljeduje najviše sredstava.Tu su i projekti koje direktno realzira Ministarstvo, a koji se također realzuju u osam općina USK. U Ministarstvu ističu da je slab odaziv nevladinog sektora koji takodjer ima pravo da aplicira na pomenuta sredstva, te apeluju na njih da se uključe više po pitanju zaštite okoliša, da daju svoj doprinos.

Važno  je  reći da je Ministarstvo usvojilo i Pravilnik o monitornigu  utroška sredstava prema kojem je korisnik sredstava iz eko naknada u obavezi pravdati dodjeljen iznos,  a nerijetko  na teren izlaze i članovi tima koji Ministarstvo formira kako bi se na licu mjesta uvjerili u  realizaciju projekta sa kojim se apliciralo.

Obnovljena fiskulturna sala OŠ Harmani 2

Đaci i nastavnici Osnovne škole Harmani 2 u Bihaću oda danas imaju dobre uvjete za izvođenje nastave tjelesnog odgoja. Završena je obnova fiskulturne sale u ovoj školi što su obilježili prigodnim programom.

Školu su tom prigodom posjetili premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić i ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta Sanela Ćenanović.

– Vlada Kantona u prošloj godini izdvojila je više od milion maraka za projekte rekonstrukcije školskih objekata, a obnova fiskulturne dvorane u školi Harmani 2 jedan je od tih projekata. I u narednom periodu nastavljamo sa ulaganjem u obnovu, modernizaciju i izgradnju novih školskih objekata kako bi đaci i nastavno osoblje u našim školama imali dobre uvjete za rad i učenje, kazao je premijer Rošić.

Dijana Dedić: “Imamo realnu sliku stanja u USK-u, u februaru nas čeka još posla”

Dijana Dedić, koordinatorica za evropske integracije Vlade Unsko-sanskog kantona, otvoreno govori za Biscani.net portal.

BISCANI.NET: Šta je to Upitnik Evropske komisije i koja je njegova svrha?

Dedić: Upitnik Evropske komisije je analitički instrument politike proširenja Europske unije kojim Europska komisija procjenjuje spremnost države da započne proces pristupanja, odnosno kojim se utvrđuje stepen ostvarenih reformi kao i usklađenost domaćeg zakonodavstva sa evropskim zakonodavstvom po svim poglavljima pravne stečevine.  Svrha Upitnika je da država kroz dostavljanje odgovora na pitanja pruži sveobuhvatan i detaljan pregled političkog, ekonomskog, pravnog i administrativnog sistema države koja je podnijela zahtjev za članstvo u EU. Upitnik sadrži pitanja grupisana u tri cjeline: politički kriterij, ekonomski kriterij i sposobnost preuzimanja i primjene zakonodavstva EU.

BISCANI.NET: Koliko je tačno službenika u Unsko-sanskom kantonu radilo na izradi odgovora na Upitnik Evropske komisije. Koji je rok bio za izradu odgovora za Unsko – sanski kanton?

Dedić: Trenutno je nemoguće dati podatak koliko je tačno službenika bilo uključeno u ovaj proces, iz razloga što su u davanje odgovora uključeni državni službenici unutar Vlade Unsko– sanskog kantona, zatim imenovani koordinatori iz zdravstvenih te javnih ustanova iz oblasti obrazovanja, kulture, socijalne zaštite, poljoprivrede i predstavnici svih jedinica lokalne samouprave sa područja Unsko – sanskog kantona.

Vlada Unsko – sanskog kantona je donijela Odluku o uspostavljanju sistema koordinacije za izradu odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije u kojoj je za 33 poglavlja pravne stečevine Evropske unije (EU), te političke i ekonomske kriterije, imenovala koordinatore i njihove zamjenike iz reda državnih službenika. Samo ovom Odlukom zaduženo je 40 državnih službenika da rade na procesu koordinacije i izrade odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije. Nadalje, analizom liste potencijalnih pitanja koja nam je dostavljena od strane Direkcije za evropske integracije Vijeća Ministara Bosne i Hercegovine broj državnih službenika povećao se na 80.

Broj od 80 državnih službenika nije konačan jer u svim ministarstvima u skladu sa opisom poslova radnog mjesta, skoro svi državni službenici morali su ili da odgovore na neko od pitanja ili da se djelimično uključe u izradu odgovora.

Nakon toga smo zatražili da se iz svake javne i zdravstvene ustanove i zavoda, imenuje najmanje jedan uposlenik, kao koordinator iz te institucije, koji će biti kontakt osoba ministarstvima Vlade Unsko – sanskog kantona i na taj način uključili jos 20 uposlenika iz različitih kantonalnih institucija.

Osnovna uloga tog koordinatora bila je da osigura da njegova institucija dostavi odgovore na pitanja koja su u njihovoj nadležnosti. Da li su u izradi odgovora u tim institucijama učestvovali jedan, tri ili možda više uposlenika to u Vladi Unsko – sanskog kantona ne znamo, jer je to interni dogovor uposlenika te institucije.

Bitno je istaći da smo uz uključivanje predstavnika kantonalnih institucija zatražili imenovanje koordinatora iz Kantonalnog suda, Tužilaštva Unsko – sanskog kantona i svih općinskih sudova.

Uključivanje institucija smo završili sa imenovanjem koordinatora iz svih jedinica lokalne samouprave Unsko – sanskog kantona, dakle još 8 državnih službenika, koji su kroz izradu odgovora na pitanja za koja smo zatražili od njih odgovor opet uključivali još najmanje 5 državnih službenika iz svojih općina/grada.

Iz svega gore navedenog vidljivo je da se radilo o ogromnom broju ljudi koji učestvuju u ovom procesu i da u Unsko – sanskom kantonu učesnici ovog procesa bili kantonalni, ali i općinski nivo vlasti, jako velik broj kantonalnih institucija, kao si sve pravosudne institucije.

Cilj nam je bio da svako na osnovu svog djelokruga rada odgovori na pitanja za koje je zatražen odgovor od Vlade Unsko – sanskog kantona.

BISCANI.NET: Kako je tekao cjelokupni proces izrade odgovora na pitanje iz Upitnika EK?

Dedić: Vlada Unsko – sanskog kantona je Upitnik Evropske komisije na engleskom jeziku dobila istog dana kada je on uručen našoj državi, dakle 09.12.2016. godine. U periodu od 12.12.2016. godine do 23.12.2016. godine održali su se sastanci za sva 33 poglavlja pravne stečevine te politički i ekonomski kriterijum.

Cilj sastanaka je bio da se pređe svako pitanje pojedinačno i da se utvrdi koji nivoi vlasti i koje institucije su nadležni. Uporedo sa održavanjem sastanaka Vladi Unsko – sanskog kantona su bili dostavljani prevodi pitanja iz Upitnika Evropske komisije. Nakon što su navedeni sastanci održani, pristupilo se izradi odgovora na pitanja. Tokom cijelog ovog procesa u Vladi Unsko – sanskog kantona održavali smo sedmične sastanke koordinatora, na kojima smo utvrđivali stepen realizacije izrade odgovora i rješavali sporna pitanja, jer su na sastancima bili imenovani predstavnici svih organa uprave Unsko – sanskog kantona, kao glavni nosioci svih aktivnosti u ovom procesu.

Vlada Unsko – sanskog kantona imala je rok do 31.1 2017. godine da dostavi svoje odgovore na pitanja za koja je utvrđena nadležnost Unsko – sanskog kantona. S ciljem da se navedeni rok ispoštuje, na sjednici Vlade Unsko –sanskog kantona usvojena je odluka o rokovima za izradu odgovora na pitanja iz Upitnika. Navedenom odlukom utvrđeni su rokovi za sva poglavlja pojedinačno, tako su najkraći rokovi imali koordinatori onih poglavlja gdje je Unsko – sanski kanton imao najmanje pitanja za odgovoriti i tu je bio rok do 09.01.2017. godine, naredni rok za izradu odgovora i dostavljanje istih Vladi Unsko – sanskog kantona na usvajanje bio je 16.01.2017. godine, da bi na kraju za poglavlja gdje je Vlada Unsko – sanskog kantona imala najviše pitanja, rok za dostavljanje odgovora bio 23.01.2016. godine.

Vlada Unsko – sanskog kantona je sve odgovore usvojila na sjednicama, a uporedo sa tim je išao i unos navedenih odgovora u informacioni sistem Direkcije za evropske integracije koji je uspostavljen za ovaj proces. Zvanično je naš kanton svoje odgovore unio u informacioni sistem 26.1.2017. godine i sa tim smo ovaj proces završili i prije roka i ujedno smo prvi kanton koji je taj posao uspješno okončao, odgovorivši na ukpuno 870 pitanja na 650 stranica teksta.

BISCANI.NET: Koja pitanja su ključna za sve kantone, pa tako i za USK?

Dedić: Važno je istaknuti da Upitnik Evropske Komisije između ostalog ima za cilj da prikaže realnu i trenutnu pravnu, političku, ekonomsku i administrativnu situaciju naše zemlje, u skladu s tim, mišljenja sam da je svako pitanje u kojem je zatraženo da kantoni daju odgovor jednako bitno, jer kroz davanje odgovora na svako od tih pitanja mi ćemo prikazati trenutno stanje u svim oblastima od zdravstva, obrazovanja, kulture pa do poljoprivrede.

No, ako uzmemo u obzir činjenicu da kantoni za neke od oblasti iz Upitnika imaju ili isključivu ili podijeljenu nadležnost sa Federacijom Bosne i Hercegovine, mogu istaknuti da davanje odgovora na pitanja na koja se očekuje odgovor samo od kantonalnog nivoa vlasti ustvari i jesu najveći izazov za nas.

Ja bih svakako istaknula oblasti obrazovanja i socijalne politike u kojima su kantoni uključeni u najveći broj pitanja na koja smo morali dostaviti odgovor.

Sad, kada smo već proces izrade odgovora završili, dobili smo realnu sliku stanja u Unsko – sanskom kantonu i uvidjeli naše nedostatke za proces koji nas tek očekuje. Uvidjeli smo, između ostalog, da moramo poboljšati postojeće baze podataka i napraviti one koje nam nedostaju, moramo unaprijediti statističke pokazatelje, provoditi pravne propise koje smo sami donijeli, raditi na reformi javne uprave, raditi na jačanju kapaciteta da bi uspješno mogli sve naredne procese koji nas očekuju uspješno završiti i što je najbitnije raditi na sprovedbi i ispunjavanju naših obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, zaključen između Bosne i Hercegovine i Europske unije, a koji je stupio na snagu 01.06.2015. godine i koji je ustvari glavni okvir koji uređuje odnose naše zemlje i EU.

Upitnik EK je proces koji je tražio da prikažemo trenutno i realno stanje i to je iskreno, lakši dio posla u poređenju s onim što nas tek očekuje. U narednom periodu procesi će biti puno teži i zahtjevniji, jer će se od nas zahtjevati mnoge reforme, usklađivanje zakonodavstva sa propisima Europske unije, prevođenje naših propisa na engleski jezik i još mnogo toga.

BISCANI.NET: Kako je izgledala obuka i priprema službenika za odgovaranje na upitnik? Šta je sve podrazumijevala? Da li su svi službenici bili spremni na taj izazov?

Dedić: Vlada Unsko – sanskog kantona je kao svi ostali kantoni u prošloj godini dobila listu potencijalnih pitanja koju je sačinila Direkcija za evropske integracije koja koordinira ovaj cjelokupni proces. Lista potencijalnih pitanja je urađena na osnovu pitanja iz Upitnika koje su dobile Srbija i Crna Gora koje su prije nas prolazile kroz ovaj isti proces.

Nakon toga smo utvrđivali nadležnosti unutar ministarstava i Ureda Vlade Unsko – sanskog kantona, postepeno uključivali kantonalne institucije u skladu sa njihovim nadležnostima i na kraju jedinice lokalne samouprave.

Za svako pitanje iz Liste potencijalnih pitanja i prije dolaska samog Upitnika znali smo da li je nadležnost našeg kantona i ko će sve biti dužan da učestvuje u izradi odgovora na svako od pitanja. Na kraju su državni službenici pristupili izradi odgovora na pitanja iz ove Liste.

S obzirom da je na velik broj pitanja iz Liste potencijalnih pitanja odgovor urađen i prije samog 09.12.2016. godine, kada je našoj državi zvanično uručen Upitnik EK i da smo na vrijeme uključili sve potrebne institucije i nivoe vlasti te utvrdili nadležnosti našeg kantona po pitanjima, spremno smo dočekali Upitnik Evropske Komisije.

Moram istaći da Unsko – sanski kanton učestvuje u projektu „Podrška procesu evropskih integracija u Federaciji BiH“ koji implementira Vanjskopolitička inicijativa BiH u partnerstvu sa Public Administration International (PAI) iz Velike Britanije, a koji finansira Good Governance Fund (GGF) također iz Velike Britanije. Kroz navedeni projekat Unsko – sanski kanton je u proteklih godinu dana intenzivno radio na aktivnostima iz oblasti evropskih integracija, uključujući i aktivnosti koje su se odnosile na Upitnik EK sa Tamarom Mazal, stručnjakom za evropske integracije iz Republike Hrvatske, a koja je ujedno bila koordinator cjelokupnog procesa izrade odgovora na Upitnik EK u Hrvatskoj.

Njeno dugogodišnje iskustvo u poslovima evropskih integracija, a posebno činjenica da je koordinirala proces izrade odgovora na pitanje iz Upitnika EK u Hrvatskoj nam je mnogo pomoglo da potpuno spremno dočekamo, a sigurno i uspješno savladamo izazov koji nas je očekivao.

U mjesecu decembru smo, također, uz pomoć Vanjskopolitičke inicijative imali radionicu za uposlene u Unsko – sanskom kantonu sa Međak Vladimirom iz Republike Srbije koji je, isto kao Tamara, koordinirao ovaj proces u Srbiji.Tamara i Vladimir su nam prenijeli svoje iskustvo i još jednom pokazali značaj ovog procesa za našu zemlju.

Bez sumnje mogu potvrditi da su službenici u Unsko – sanskom kantonu bili spremni za posao koji se od njih očekivao i ovom prilikom moram pohvaliti sviju koji su bili uključeni u ovaj proces u našem kantonu, a posebno imenovane koordinatore ispred Vlade Unsko – sanskog kantona, koji su nosili svu težinu ovog procesa, a koji nije bio nimalo jednostavan niti lagan.

Ja znam da je često percepcija građana o državnoj službi negativna, međutim tokom ovog procesa državni službenici u Vladi Unsko – sanskog kantona su za uspješnu realizaciju obaveza iz Upitnika Evropske Komisije dali stvarno svoj maksimum. Od uručenja Upitnika EK proveli su praznike i vikende radeći na izradi odgovora, a sve sa ciljem da naš kanton uspješno i u roku ispuni svoje obaveze i vjerujem da će građani našeg kantona prepoznati uloženi rad i trud te vidjeti rezultate istog.

U mnogim kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine na snazi je bila zabrana korištenja godišnjih odmora za vrijeme izrade odgovora na Upitnika jer je to ujedno i bilo vrijeme mnogih praznika. U našem kantonu to nije bio slučaj. Međutim, tokom ovog cijelog procesa niti jedan državni službenik nije otišao na godišnji odmor, a kako se je radilo o periodu u kojem su mnogi bili iz zdravstvenih razloga odsutni s posla, to se nikako nije odrazilo na posao, jer su svi oni i bolesni i izvan svog radnog mjesta, radili na izradi odgovora. Mislim da se kroz sve ovo može vidjeti ozbiljnost, rad i trud koji su državni službenici kao imenovani koordinatori uložili tokom ovog perioda. Činjenica da smo posao završili i prije roka, bez imalo problema jasno potvrđuje sve navedeno.

BISCANI.NET: Možete li nam pojasniti kako izgleda priprema odgovora na jedno pitanje iz Upitnika?

Dedić: Koordinator poglavlja detaljno iščitava sva pitanja za koja kantoni moraju dostaviti odgovor u poglavlju koje koordinira, te za svako od njih određuje koje ustanove/institucije treba da daju odgovor. Nakon toga, prosljeđuje pitanje uključenim nadležnim institucijama iz Unsko – sanskog kantona na koje iste moraju sačiniti odgovor do roka koji odredi koordinator poglavlja.

Ukoliko u odgovoru sudjeluje više institucija koordinator poglavlja svima dostavlja pitanje i određuje rok za odgovor za sviju. Uz pitanje, koordinator poglavlja dostavlja i Smjernice za izradu odgovora na pitanja za izradu odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije za pripremu mišljenja o Zahtjevu za članstvo u Evropskoj uniji Direkcije za evropske integracije, prema kojima treba da bude sačinjen odgovor. Također, ukoliko u pitanju ima više podpitanja koordinator odmah naglašava da se na sva pitanja mora dati odgovor u protivnom odgovor se smatra nepotpunim.

Nakon što sva ministarstva/institucije dostave svoje odgovore koordinator poglavlja pregleda odgovore i utvrđuje da li su urađena u skladu sa Smjernicama za izradu odgovora i da li su odgovori potpuni i jasni. Ukoliko koordinator uoči neke propuste u odgovoru, isti sa komentarima vraća na doradu i određuje rok za dostavljanje dorađenog odgovora. Nakon što prikupi sve informacije i utvrdi da su iste kompletne, koordinator poglavlja sve informacije uvrštava u jedan odgovor na ovo pitanje, vodeći računa da sve bude jasno i u skladu sa Smjernicama.

Kada koordinator poglavlja prikupi sve odgovore na pitanja iz nadležnosti kantona, a koje se tiču tog poglavlja, iste prosljeđuje kantonalnom koordinatoru koji također provjerava odgovore na sva pitanja te način njihove izrade. Ukoliko kantonalni koordinator ima primjedbe na izradu odgovora iste sa komentarima dostavlja koordinatoru poglavlja sa rokom za otklanjanje nedostataka.

Ukoliko nema primjedbi, kantonalni koordinator odgovore u formi materijala u kojem su navedena sva imena osoba i institucija koja su sudjelovala u davanju odgovora, šalje na sjednicu Vlade Unsko-sanskog kantona na usvajanje i davanje saglasnosti kantonalnom koordinatoru da se odgovori na to poglavlje unesu u informacioni sistem Direkcije za evropske integracije, kao službeni odgovor Vlade Unsko-sanskog kantona na pitanja iz tog poglavlja.

Sa ovom fazom postupak davanja odgovora je završen do momenta kada i ukoliko Direkcija za evropske integracije zatraži dopunu odgovora za određeno pitanje u određenom poglavlju.

Kao kantonalna koordinatorica za evropske integracije Vlade Unsko – sankog kantona naglasila bih značajnu ulogu Direkcije za evropske integracije Vijeća Ministara BiH. Kao koordinatori ovog procesa u našoj zemlji, obzirom na kompleksnu ustavnu strukturu naše zemlje, nemaju nimalo lagan posao, ipak bez obzira na sve uposlenici direkcije našem kantonu pružili su svu potrebnu pomoć i podršku u ovom procesu.

BISCANI.NET: Koji su daljni koraci u ovom procesu i šta su obaveze Vlade Unsko – sanskog kantona?

Dedić: U skladu sa zahtjevima Direcije za evropske integracije, u mjesecu februaru možemo očekivati, možda dopune za neka pitanja, ovisno o tome kako je ostalih devet kantona odgovorilo na svako od pitanja za koja smo bili nadležni. Nakon toga bi se trebao formirati odgovor Bosne i Hercegovine za svako pitanje, a na čiji sadržaj opet moraju dati saglasnost svi nivoi vlasti, od državnog do kantonalnog.

KOMRAD uklanja posljednje ostatke snijega: Stiže novi val sibirske zime?

Sinoć u kasnim noćnim satima Bišćani su imali priliku vidjeti zimsku službu KOMRAD-a kako posljednje “ostatke” snijega uklanja sa ulica grada, prenosi Biscani.net portal. Aktivnosti KOMRAD-a su za svaku pohvalu, ali stiže novi val sibirske zime u naše krajeve !?

Dakle, nakon kratkotrajnog predaha od sibirskih hladnoća, prema aktuelnom prognostičkom materijalu, već u drugoj polovini februara moguć je dolazak novog vala izrazito hladnog vremena, prenijeli su jučer neki hrvatski mediji.

Kako navode, prema skoro svim relevantnim prognostičkim modelima, iznad sibirskih prostranstava i Skandinavije izgledan je razvoj jake anticiklone, što će omogućiti prodor sibirskog zraka do Sredozemlja, pa nije isključeno da će susjednu Hrvatsku zahvatiti novi val ekstremnih hladnoća, čak jačih od onih u januaru, što bi po svemu sudeći zahvatilo i naš kraj, saznaje Biscani.net portal.

U Federalnom hidrometeorološkom zavodu rečeno nam je da je tako dugoročne, a precizne prognoze nemoguće napraviti, a prema podacima kojima trenutno raspolažu, do polovine ovog mjeseca ne predviđaju se ekstremni minusi.

Frontalni poremećaj sve do 13. januara će uvjetovati povećanje jutarnjih i dnevnih temperatura zraka, ali i nestabilno vrijeme praćeno kišom u nižim predjelima i snijegom na planinama. Izraženije padavine očekuju se 6., 7. i 8. februara. Na jugu će padati kiša, a snijeg se, osim na planinama, očekuje u centralnim i zapadnim područjima.

Ajla Kurtović Miss USK-a: “Osjećaj ne mogu opisati, ovo je ljudi fenomenalno”

Najavljeni ovogodišnji izbor Miss USK-a za Miss FBiH 2017. se održao.

Biscani.net portal je imao priliku prethodno razgovarati sa jednom od učesnica ovog takmičnja, a to je bila Ajla Kurtović, koja je upravo aktuelna Miss USK-a 2017.

Ajla Kurtović, rođena je 07.04.1995. godine u Bihaću. Završila je osnovnu školu Harmani I, srednju Medicinsku Školu, te vandredno završava Visoki zdravstveni fakultet u Bihaću. Kako za Biscani.net otvoreno govori, u slobodno vrijeme bavi se trbušnim plesom i fitnessom. Ambiciozna i želi postići mnogo u životu te putovati svijetom. Između ostalog, pohađa kurs njemačkog jezika i kurs za njegovateljicu jer, kako kaže, želi da pomaže starim i iznemoglim osobama.

VEZANA VIJEST:
– Miss USK-a za Miss BiH 2017 održat će se u ovom mjesecu, a naš kanton ima priliku da među takmičarkama predstavi našu Bišćanku

– Osjećaj ne mogu opisati, ovo je ljudi fenomenalno. Stvarno sam se trudila, kažu da se trud isplati. Hvala svima koji su bili uz mene do kraja. Hvala butiku De Lux i The Best Clubu kao i svadbenom salonu Medium. Hvala mojim roditeljima. Jako sam ponosna na sebe. Znam da ne odgovara svima moja titula Miss Usk-a 2017, ali ja sam je svojim trudom i zalaganjem zaslužila. Ljubi Vas Ajla, poručuje Ajla Kurtović.

Uskoro opširnije…

Od izvora jedan putić, a do ušća blato

Nakon otopljavanja snijega na bihaćkim ulicama pojavili su se još veći problemi. Tamo gdje se izvode radovi na izmjeni cijevi za otpadne i oborinske vode, saobraćanje pješaka i vozila postalo je skoro nemoguće zbog vode i blata.

Obavezu održavanja ovih prometnica sve do završetka postavljanja kanalizacione mreže ima izvođač radova. Nakon predaje ovih ulica, grad Bihać je u obavezi da ih asfaltira zašto je planiran budžet od 1,8 miliona KM. Kada će se normalno saobraćati na ovim saobraćajnicama ovisiće o vremenskim uvjetima. U Zavodu za prostorno uređenje tvrde da bi već za desetak dana moglo krenuti s ovim poslom.

VEZANE VIJEST:

U međuvremenu, trotoari na kojima još uvijek ima snijega prisiljavaju pješake da hodaju posred saobraćajnica. U raskopanim ulicama gdje vozači pokušavaju izbjeći rupe vožnja predstavlja veliki problem. Građani koji su anketirani su podijeljenog mišljenja, od onih nestrpljivih do onih koji ističu da, bez obzira na teškoće, treba sačekati kraj cijelog ovog projekta.

Novih gradilišta neće biti

U Zavodu za prostorno uređenje Bihać, svjesni su nestrpljenja građana i otežanog odvijanja saobraćaja u pojedinim ulicama. Nakon provedene procedure za desetak dana očekuju potpisivanje ugovora s izvođačem koji bi trebao asfaltirati 26 ulica u kojima se izvode radovi. Ono što se čeka je da firma Euro asfalt iz Sarajeva nakon okončanja svog posla vrati ulice gradu na raspolaganje. Dobra vijest je da otvaranja novih gradilišta neće biti.

Nudili nam svu Vladu, samo da oni upravljaju resursima !

Na nedavnoj press konferenciji DF-a Farko Hodžić Hodža je kazao da su im nudili svu vladu, da to bude manjiska Vlada DF-a, samo da oni upravljaju resursima.

-Jel resursima kao što su USK šume? -Da!

Međutim mi nismo pristajali na nemoralne ponude, mi tražimo da se svako uključi da se radi u najboljem interesu države- kazao je Hodža.

Zatim je popovao svim onima koji po internetu prave montaže njegove slike sa Fikretom Abdićem, jer on je ratni veteran i komandni kadar Armije… Neka se stide- rekao je Hodža.

On nas je sviju posjetio da je on bio predsjedavajući skupštine kad je bio onaj februar na ulicama, požar pred Vladom, kada je narod ustao.

-Ja sam bio tu, a moje Skupštinske kolege su pobjegle ko kukavice. Kada sam ih zvao da dođu na zasjedanje, tražili su od mene da im garantujem sigurnost. Hoće ljudi sigurnost, dva kordona policije da ih brani od naroda- rekao je Hodža.

Novi trener Žerić izvršio prozivku u NK Jedinstvo

U prostorijama NK Jedinstvo održana je jučer prozivka igrača za proljetni dio sezone u Prvoj ligi FBiH. Prozivku je izvršio novi šef stručnog štaba Nedžad Žerić koji je pozdravio sve koji su se odazvali prozivci, a tokom svog obraćanja prisutnima upoznao je igrače s trenutnom situacijom i početnim planom priprema.

Žeriću se na prozivci odazvalo 30 fudbalera, pretežno iz omladinskog pogona, a nije isključeno da će Jedinstvo napustiti i iskusniji igrači koje bihaćki klub nije u stanju zadržati zbog velikih problema sa finansijama.

U ovom trenutku kao primarni cilj u Jedinstvu je označen opstanak u Prvoj ligi FBiH. Dodajmo i to da će Bišćani pripreme za proljetni dio sezone odrađivati na terenima stadiona Pod borićima, te u teretani.

Loše ceste uništavaju automobile i uzročnik su brojnih saobraćajnih nesreća

U Bihaću i Unsko – sanskom kantonu je mnogo kilometara puteva kojima je potrebna hitna obnova za koju su potrebna ogromna sredstva, ali novca nema i toga su svjesni građani i nadležne institucije. No, ono što se provlači kroz diskusiju građana putem društvenih mreža i forumima jeste da se bar mogu neke ceste zakrpiti.

U najgorem stanju su regionalni i lokalni putevi, koji su često prepuni opasnih rupa, pa vožnja po njima izgleda kao slalom, ali ni magistrale nisu ništa bolje. Građani se ne sjećaju da je ikad gora situacija bila sa cestama u Bihaću, ne ulazeći u razloge zašto su ceste iskopane i ostavljene, saznaje Biscani.net portal.

VEZANA VIJEST:

Najbolje stanje cesta se sada vidi nakon što se snijeg otopio, pa je taj proces rezultirao da ceste budu još gore. Jedan od primjera loših cesta u gradu je upravo u ul. Vazduhoplovne grupe (fotografije u prilogu).

Građani su svjedoci katastrofalnog stanja putne mreže, zbog čega nam se automobili “troše” neuporedivo brže nego u Evropi, tvrde lokalni mehaničari.

Da li će novo rukovodstvo, novi gradonačelnik grada Bihaća te se druge nadležne institucije utjecati i iznaći rješenje ovog problema, ostaje nam da vidimo u narednom periodu.

1...1,2821,2831,284...1,427Page 1,283 of 1,427
© Copryright 2004 - 2025.