Od 1. januara 2017. na području FBiH počet će se primjenjivati Pravilnik o ispitivanju ispušnih plinova motornih vozila (eko test) u stanicama za tehnički pregled vozila koji je propisalo Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.
Ovim pravilnikom koji je objavljen u Službenom listu FBiH 28. decembra 2016. eko test postaje obavezni dio tehničkog pregleda prilikom godišnje registracije automobila, a Pravilnikom je detaljno propisano koje kategorije vozila podliježu eko testu, ko i na koji način obavlja eko test, koje su granične vrijednosti koje svako vozilo mora zadovoljiti, postupak sa automobilima koji ne zadovolje test, ali i cijenu koju će za sve platiti građani.
Krenimo od onoga što većinu građana FBiH zanima – novog udarca po džepu.
Ako ste vlasnici vozila sa benzinskim motorom koji nema katalizator izduvnih gasova niti lambda sondu za eko test platit ćete 22 KM. Ako automobil na benzinski pogon ima katalizator i lambda sondu, eko test ćete pri registraciji plaćati 32 KM.
Sva vozila koja imaju bilo kakav dizelski motor, a u BiH “dizelaši” dominiraju, platiti ćete 36 KM.
Uvođenjem eko testa registracija vozila u FBiH poskupljuje u prosjeku za 30 KM godišnje, pri čemu većinu naknade za EKO test zadržavaju stanice tehničkog pregleda koje će i vršiti preglede, dok neznatan dio ide u budžet FBiH i kantona, kao i stručnim institucijama.
No, eko test neće utjecati na registraciju vozila sve do 2020. i ovaj period se naziva prijelaznim. Ako vozilo od 2020. pri tehničkom pregledu ne prođe eko test neće moći proći ni ukupan tehnički pregled, niti će se moći registrirati. Prijelazni period iskoristit će se kako bi se vlasnici upoznali o nedostacima svojih automobila i sve probleme otklonili do 2020.
Eko testu podliježu sva motorna vozila koja pokreće motor na benzin, a koja su proizvedena poslije 1970. godine, odnosno sva motorna vozila na dizelski pogon proizvedena poslije 1980.
Eko testu podliježu i vozila čiji motori koriste plin, a zanimljivo je da će im se ispušni plinovi ispitivati u vrijeme kada koriste nepovoljnije gorivo s aspekta emisije štetnih gasova. Pojednostavljeno, ako ste u benzinca ugradili plin, eko test se obavlja dok vaše vozilo radi na benzin, a ne na plin.
Iz eko testova izuzeta su vozila na alternativni pogon, kao i vozila čija konstruisana brzina nije veća od 30 kilometara na sat.
Automobili koji prođu eko test dobit će naljepnicu koja će morati biti istaknuta na prednjem vjetrobranskom staklu.
Ako vaše vozilo zadovoljava normu Euro 1 dobit ćete naljepnicu crne boje, za Euro 2 će biti crvene boje, Euro 3 žute boje, Euro 4 zelene boje, Euro 5 plave boje i Euro 6 ljubičaste boje.
Detalje o graničnim vrijednostima ispušnih plinova kao i detalje na koji način će se vršiti testiranje pročitajte u Pravilniku koji objavljujemo u fotogaleriji.
Podsjećamo, u februaru 2016. u FBiH vlasti su povećale cijene putarina koje se plaćaju prilikom registracije vozila pa je registracija poskupjela u prosjeku za 15 KM, prenosi Klix.
Mladi i djeca s Down sindromom treba da govore u svoje ime i sami iskazuju vlastitu potrebu umjesto da kao dosad svi drugi govore u njihovo ime. Zato je kod njih potrebno razvijati vještinu samozastupanja, a da bi istrajali u tome potrebna im je podrška kompletne društvene zajednice.
Osobe se suočavaju sa brojnim predrasudama, poput one da nisu sposobni za samostalan život.
Ali, da to nije tačno, pokazuje Azra Dedić, djevojka iz Bihaća, koja je od jučer prva zaposlena osoba s Down sindromom u BiH.
Prva kompanija koja je rekla: “Azru ćemo zaposliti” je cm-cosmetics d.o.o. Vitez.
Tako je Azra Dedić postala primjer osobe s Down sindromom koja je uspjela u samozastupanju. Završila je osnovnu i srednju škole, a sada je i zaposlena. Njena majka Remzija ponosna je na nju i ističe da je “zahvaljujući razumijevanju njenog poslodavca potpisala i ugovor o radu“.
Pored toga, Azra je na međunarodnom nivou prvakinja u džudou. Svaki dan radi 8 h, a tri puta sedmično, nakon posla odlazi na treninge. Kao što kaže: “Džudo je moja prva i najveća ljubav.”
U namjeri da ih podrže u stjecanju vještina samozastupanja Udruženje “Život s Down sindromom FBiH“, među ostalim aktivnostima, okupilo je u Sarajevu mlade s Down sindromom i njihove roditelje na konferenciji nazvanoj “Samopouzdanjem do samostalnosti”.
Tako je ozvaničen završetak projekta “Podizanje nivoa kvalitete života mladih s Down sindromom”, a rezultirao je, između ostalog, osnivanjem odjela koji će raditi na umrežavanju mladih s Down sindromom radi razvoja samozastupanja, piše Akta.
MISS.NET doo Bihać je danas razveselio najmlađe članove socijalno ugroženih porodica sa područja grada Bihaća. Naime, pored standardnog organizovanja podjele novogodišnjih paketića djeci svojih zaposlenika, ove godine su odlučili usrećiti i djecu roditelja koji nemaju mogućnost da svojim mališanima kupe paketić.
Uz saradnju sa Centrom za socijalni rad, koji je pripremio spisak djece kojoj su potrebni paketići, MISS.NET je organizovao kreativni program i druženje u prostorijama hotela Emporium. Događaj je posebno uveličao dolazak Djeda Mraza koji je imao pune ruke posla oko podjele paketića, a mališani su bili vidno oduševljeni njegovo pojavom. Na kraju su dobili po sliku sa Djedom Mrazom kako bi se mogli sjetiti ovog lijepog iznenađenja.
“Nova godina je vrijeme darovanja, i mi smatramo da svako dijete zaslužuje da osjeti radost i toplotu novogodišnjih praznika, pa smo se vođeni time odlučili da organizujemo ovu akciju” – rekao je Armin Isić, direktor odjela marketinga i prodaje MISS.NET-a.
Ovim humanitarnim gestom, MISS.NET je usrećio veliki broj djece koja vjerovatno ne bi imala priliku da osjete čaroliju novogodišnjih praznika i poklona. Ovo je dokaz da postoje firme koje su društveno odgovorne i koje ne gledaju samo svoju korist već pomažu i svojim sugrađanima.
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač rekao je da bi, prema informacijama kojima raspolaže, optužnica za ratne zločine protiv bivšeg komandanta Petog korpusa Armije BiH Atifa Dudakovića mogla biti podignuta u prvoj polovini naredne godine.
“Ministarstvo unutrašnjih poslova Srpske uradilo je sve što je moglo u prikupljanju dokaza koji su i dostavljeni Tužilaštvu BiH”, rekao je Lukač novinarima u Banjaluci, prenosi Srna.
Dragan Lukač je tokom agresije na BiH predvodio specijalne policijske jedinice sa kojima je napadao gradove koje je branio Peti korpus Armije RBiH.
Lukačeve jedinice su počinili veliki broj zločina u tim napadima, a najpoznatiji slučaj je klanje zarobljenog Nedžada Dizdarevića.
Umjesto da odgovara za taj zločin, Dragan Lukač danas najavljuje optužnicu protiv generala Atifa Dudakovića.
Zbog teške ekonomske krize i nedostatka sredstava za finansiranje ugrožen je rad jedine javne kuhinje u Bihaću, koja posluje u okviru humanitarne organizacije “Merhamet”, zbog čega su uputili javni poziv za pomoć.
Rukovodilac ove javne kuhinje Alen Prošić istakao je kako samo dugovanja za neplaćeni kruh iznose oko 5.000 maraka, zbog čega postoji prijetnja da snabdjevači obustave isporuku ove namirnice. Prema njegovim riječima, sve je veći broj siromašnih građana koji kucaju na njihova vrata tražeći obrok ili bilo kakvu drugu vrstu pomoći, zbog čega se troškovi njihovog rada neprestano povećavaju.
“Dnevno se u našoj kuhinji sprema više od 250 obroka, što nije dovoljno ako se ima u vidu da se svakodnevno povećava broj korisnika ovih usluga”, istakao je Prošić. Prema procjenama u Bihaću, ima oko šest stotina porodica koje žive u uslovima krajnjeg siromaštva. Javna kuhinja opstaje zahvaljujući pomoći gradskih vlasti, koja je nedovoljna, te samofinansiranju. “Nažalost, pomoć koju primamo nije dovoljna, a naši apeli upućeni na druge adrese su bez odjeka. Također, značajno je smanjena ranija pomoć koju su nam pružali građani i kolektivi, a razlog tome je velika ekonomska kriza u društvu”, kažu u ovoj ustanovi.
Više od 60 posto mladih u BiH je nezaposleno, a Unsko-sanski kanton jedno je od područja u kojima je najteže pronaći posao. U takvim uvjetima, odlazak iz države se često nameće kao jedino rješenje.
Cazinjanka Emina Hodžić, prva predsjednica Vijeća mladih USK-a, krovne omladinske organizacije u Bosanskoj krajini, otišla je iz BiH prije dvije godine. Danas je na master studijima u Innsbrucku, gdje i radi. U svom rodnom gradu je pune četiri godine bezuspješno tražila zaposlenje. To je bio glavni razlog zašto je napustila zemlju.
Bosanska krajina važi za područje s tradicionalno visokom emigracionom stopom. Iz krajiških opština najviše odlaze mladi, ali više nije rijetkost ni da čitave porodice ostavljaju svoje domove i uhodane poslove te se pridružuju sve brojnijoj bh. dijaspori u svijetu. Oko trideset posto osoba rođenih u Bosni i Hercegovini sada živi izvan domovine, pokazuju podaci Svjetskog ekonomskog foruma.
Više od 60 posto mladih u BiH je nezaposleno, a Unsko-sanski kanton, sa opštom stopom nezaposlenosti od 57 posto jedno je od područja u kojima je najteže pronaći posao. U takvim uvjetima, odlazak iz države se često nameće kao jedino rješenje. Pored egzistencijalne nesigurnosti, mladi sve češće za svoj odlazak krive i politiku.
Emina Hodžić u Innsbrucku
“Da bih tamo napredovala u karijeri, morala bih se početi baviti politikom, takav osjećaj sam stekla. Ja to nisam htjela i počela sam osjećati pritisak koji nisam mogla više da podnesem. To je bio dodatni razlog da odlučim pokušati drugoj državi”, govori Emina.
Njene bivše kolege iz Vijeća mladih USK-a, uz pomoć Instituta za razvoj mladih KULT iz Sarajeva i resornog kantonalnog ministarstva, tokom 2016. godine su radili na Strategiji za mlade Unsko-sanskog kantona.
Jasmina Banjalučkić, predsjednica Skupštine ove organizacije, nada se da će taj dokument uskoro biti usvojen od strane zakonodavne vlasti i da će njegova implementacija doprinijeti zaustavljanju odliva mladih iz Krajine.
Porast iseljavanja u posljednje tri godine
Jasmina nam pojašnjava da je problem odlaska mladih iz Krajine odavno prisutan, ali je posebno izražen u posljednje tri godine kada su zemlje Europske unije uvele određene olakšice građanima BiH kada je u pitanju dobijanje radne dozvole. Situaciju otežava i politička situacija u kantonu. Iako je Strategija za mlade u USK, prema inicijalnom planu, do kraja 2016. trebala biti završena i predata na usvajanje, to se nije desilo.
“Stalne smjene i promjene unutar Vlade jednim dijelom utiču na izradu Strategije. Kada je u Skupštini kantona usvojen prijedlog za izradu ovog dokumenta, postojala je veoma dobra inicijativa i volja da se isti i završi. Nakon toga su došli lokalni izbori i Strategija je stavljena u drugi plan, ali izbori su prošli pa se nadamo da nas neće nešto staviti i u treći plan”, govori Jasmina. Ona smatra da je odnos lokalnih i kantonalnih vlasti prema mladima u Krajini daleko od potreba ove populacije.
Jasmina Banjalučkić, predsjednica Skupštine Vijeća mladih Unsko-sanskog kantona
Mladi ne čekaju reakciju vlasti i donošenje strateških dokumenata. Jasmina navodi da je tokom ove godine samo posredstvom Službe za zapošljavanje Unsko-sanski kanton napustilo oko hiljadu osoba, od čega je najveći broj mlađih od 30 godina. “To je čak za pedeset odsto više u odnosu na prošlu godinu”, upozorava ona.
Nema službenih podataka koliko mladih, kojih prema popisu stanovništva iz 2013. godine u Unsko-sanskom kantonu ima nešto više od 60 hiljada, godišnje napusti najzapadniji dio BIH. Pretpostavlja se da oni koji su otišli preko Zavoda za zapošljavanje čine samo jedan mali dio u ukupnoj brojci iseljenika.
Mladi usavršavaju njemački jezik i školuju se za medicinare
Više od od dvije trećine mladih osoba u BiH želi otići iz države, pokazuju ankete nevladinih organizacija. Mladi Krajišnici čine konkretne korake da taj naum što prije i ostvare. Za odlazak se pripremaju još od srednje škole. Već godinama najveći interes vlada za upis u Medicinsku školu Bihać koja trenutno ima blizu 700 redovnih učenika, ali i 140 vanrednih na programu prekvalifikacije za odrasle.
Upravo sa završenim medicinskim smjerom najlakše je pronaći posao u zemljama Europske unije, posebno u Njemačkoj. Prema podacima Balkanske istraživačke mreže, više od četiri hiljade Bosanaca i Hercegovaca je pronašlo posao u njemačkom zdravstvenom sektoru i to samo u posljednje tri godine.
Edin Delanović, medicinski tehničar, na času njemačkog jezika u Velikoj Kladuši
Edin Delanović (30), medicinski tehničar iz Velike Kladuše, svoju budućnost vidi baš u Njemačkoj. Zbog toga je upisao kurs njemačkog jezika u jednoj od tri škole za strane jezike u gradu. Edin već četiri godine radi u lokalnoj hitnoj službi, ali smatra da ovdje nema napretka. Iz razgovora sa svojim bivšim radnim kolegama, koji su sada vani, stekao je utisak da život izvan BiH nudi puno više mogućnosti za njega i njegovu porodicu.
“Ovdje nemam gdje otići, nemam gdje izvesti dijete”, priča nam Edin. Živi sa suprugom i djetetom kao podstanar. Kaže da se ne usudi ući u veću investiciju i kupiti stan. “Stambeni krediti su nepovoljni, a olakšica za mlade bračne parove gotovo da i nema”, navodi nam samo jedan od razloga zbog kojih nije zadovoljan životom u svom rodnom gradu.
Odlaze i dobro situirane porodice
Kurseve stranih jezika, od kojih je daleko najpopularniji njemački, samo u Velikoj Kladuši u ovom trenutku pohađa oko 200 polaznika. Prema riječima Veldine Alibegić, jedne od predavačica njemačkog, kandidati ponekad čekaju slobodno mjesto na kursu više od mjesec dana. Od 14 osoba iz Edinove grupe na kursu njemačkog jezika, čak njih 13 kaže da bi rado otišlo iz BiH.
Veldina Alibegić, predavačica njemačkog jezika u Velikoj Kladuši
“Od prošle godine sve više porodica upisuje kurseve njemačkog ili uzimaju privatne časove. To su najčešće dobro situirane porodice, ali zbog djece i njihove budućnosti žele otići van”, kaže Veldina, koja već šest godina drži kurseve njemačkog jezika u Velikoj Kladuši. Oni, koji u inostranstvo odu s porodicama, najčešće tamo i ostaju.
Emina Hodžić kaže da je imala namjeru u Austriji završiti master i steći iskustvo rada u struci, a nakon toga se vratiti u BiH. Sada priznaje da o povratku sve manje razmišlja, pogotovo nakon što je u svojoj novoj zemlji pronašla i životnog saputnika. Uvjerila se, priča nam, da u Austriji ima veća prava i mogućnosti nego u svojoj matičnoj zemlji. “Smatram to tužnom činjenicom”, zaključuje ova mlada Cazinjanka.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je podiglo optužnicu protiv tri osobe zbog ratnog zločina na području Bosanske Krupe.
Optuženi se terete za ubistvo trojice ratnih zarobljenika u ljeto 1995. godine na području Bosanske Krupe.
Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine, podigao je optužnicu protiv Isaković Safeta, zvanog “Džidžo”, rođenog 1973. godine, Đulić Ibrahima, zv. “Linđo”, rođenog 1968. godine i Porić Nisveta, rođenog 1972. godine.
Optuženi se terete da su za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH, u svojstvu komandira (Isaković) i pripadnika IDV “Gazije”, pri 5. korpusu Armije RBiH, postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i ranjenika i bolesnika.
Oni su optuženi da su, u mjesecu julu 1995. godine, na lokalitetu brda Ćorkovača, na području općine Bosanska Krupa, pucajući iz vatrenog oružja, ubili trojicu zarobljenih pripadnika VRS, od kojih je jedan bio ranjen.
Povodom objave koja se pojavila na društvenim mrežama, ali i facebook stranica portala sa USK-a, a koja negativno govori o ponašanju bihaćkog oftamologa Envera Budimlića u Kantonalnoj bolnici ”Dr. Irfan Ljubijankić” dobili smo i pismo koje demantuje prethodne navode, prenosimo u cijelosti:
Budući da su od strane gospođe Almine Čanić na Facebook grupi Hate Crew Bihać, iznesene i objavljene neistine i notorne laži, da sam kao liječnik u Kantonalnoj bolnici na svom radnom mjestu specijaliste oftalmologa u očnoj ambulanti navodno uvrijedio njenog oca Hrnjić Atifa, rođenog 1963. godine u Bihaću, a koji je 100% ratni vojni invalid, izrekavši kako navodi slijedeće riječi: „Nabijem tog invalida na …ac!“ Povodom ove izjave želim istaknuti pod punom moralnom i krivičnom odgovornosti slijedeće:
Kada sam počeo sa radom u ambulanti dana 23.12.2016. godine oko 9 sati, sestra Fazlić Mirsada, koja je tog dana radila samnom u ambulanti prozvala je prvog pacijenta kojeg sam pregledao, te pisao nalaz. Kad sam završio pregled prvog pacijenta sestra mi je rekla da vani ima pacijent koji je ratni vojni invalid. Tog pacijenta koji se zove HRNJIĆ ATIF, sestra je odmah prozvala i on je nakon toga ušao u ambulantu, a kojeg sam krajnje korektno pregledao kao i svakog drugog pacijenta, napisao mu nalaz, te je pacijent napustio ordinaciju.
Tog dana sam završio rad u ambulanti oko 12 sati i otišao sam do Očnog odjela, a kući sam tog dana otišao oko 14 sati, ne znajući šta se u međuvremenu događalo po smišljenom scenariju meni iza leđa i sestri koja je samnom radila dotičnog dana u ambulanti.
Tek oko 23 sata sam od sina, koji je bio u gradu dobio porukom tekst koji je objavila na facebook krupi dotična Almina Čanić, kćerka Hrnjić Atifa, a tekst je bio ispunjen sa gadostima i lažima koje je iznijela protiv mene, a da ista nije bila u pratnji svog oca u bolnici, a navodi da sam vrijeđao njenog oca koji je ratni vojni invalid, što naravno nije istina, već notorna laž i izmišljotina koja je konstruisana sa namjerom da me se oblati kao liječnika, sruši moj dignitet liječnika specijaliste oftalmologa i Univerzitetskog profesora.
Nije mi poznat motiv ovakvog istupa dotične gospođe Almine Čanić, ali sam uvjeren da iza ovoga stoji neko iz političkih krugova, koji na ovakav mizeran način preko osjetljive populacije pacijenata, tj. ratnih vojnih invalida mi želi nanijeti štetu, a ne znajući da sam i sam ratni vojni invalid, da sam u ratu bio pripadnik Oružanih snaga Armije Bosne i Hercegovine, da sam u ratu kao odjelni liječnik Ratne bolnice Cazin zbrinuo preko 10 000 ranjenika, pripadnika Oružanih snaga Armije BiH, o čemu svjedoči knjiga „Krajiški pečat“, autora Halila Puškar. Dakle, u ratu nisam bio autonomaš kako me pojedinci prozivaju, a koji o meni ne znaju ništa.
Svojim postupkom gospođa Almina Čanić je nanijela meni kao liječniku i Univerzitetskom profesoru ogromnu štetu, mojem ugledu i dignitetu, a što će naravno morati objasniti na sudu, kao i mnogi drugi koji su komentarisali na drugim portalima kao npr. Krupljani.ba, Bišćani.net, a posebno oni koji su upućivali prijeteće poruke spominjuću pušku, metak, batine, slomiti rebra itd…
Želim još jednom ponoviti da niti jednim gestom nisam uvrijedio pacijenta Hrnjić Atifa, ratnog vojnog invalida, a postupci kćerke pacijenta su me doista zaprepastili, ne vjerujući da ljudska podlost može ići toliko daleko i nisko.
U prilogu stoji izjava diplomirane sestre Fazlić Mirsade koja je tog dana radila samnom u ambulanti, a koji prilažem u originalu, napisao je prof.dr.sci.Enver Budimlić, specijalista oftalmolog u Knatonalnoj bolnici ”Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać:
Danas su u Bihaću, u Službi za zapošljavanje USK, uručili oko 500 rješenja za isplatu naknada radnicima iz osam firmi s ovog područja, koji su obespravljeni u stečajnim postupcima.
Počinjen je niz grešaka prvo od poslodavaca a zatim u Službi za zapošljavanje a borba ovih ljudi da ostavare bar pravo na naknade, nakon što su, ne svojom krivicom, u stečaju ostali bez posla, trajala je godinama. Nakon što su danas preuzeli rješenja, tokom naredna dva dana na njihovim računima bit će iznos šest naknada a isplata će biti nastavljena naredne godine.
Premijer Husein Rošić zahvalio se radnicima što su mu vjerovali kad im je 18. jula, nekoliko dana nakon što je preuzeo dužnost, obećao da će učiniti sve da se ispravi ova nepravda i da dobiju naknade.
Premijer Rošić zahvalio se na trudu i v.d. direktoru Službe za zapošljavanje USK Anandu Bakalu, te krajiškim zastupnicima : Asimu Kamberu, Željku Mirkoviću i Ekremu Prošiću koji su, zajedno s njim, borili se da se greške isprave i osiguraju sredstva za naknade.
– Oni koji su vršili opstrukcije, koji nisu dali da se isprave greške, koji su podnosili prijave protiv premijera Rošića zbog insistiranja da se vama izdaju rješenja i da vam se doznači novac, koji je stigao za isplatu, ja te iste javno pozivam da uključe i mene u prijavu. I meni će biti čast da, zajedno s njim, odgovaram zbog borbe za prava radnika, kazao je Mirković, u razgovoru sa radnicima koji su danas preuzeli rješenja.
Porodica Semire Ibrišimović, organizirala je niz humanitarnih akcija prikupljanja novčanih sredstava za transplantaciju bubrega naše sugrađanke. Jedna od akcija organizirana je u vidu prodaje kolača i čaja na gradskom trgu u Bihaću.
Naime, svi ljudi dobrog srca mogu kupiti kolače i čaj koje su pripremili porodica i prijatelji oboljele te na taj način pomoći da se prikupe novčana sredstva neophodna za transplantaciju bubrega oboljele Semire.
Semira Ibrišimović je supruga poginulog borca iz Bihaća, kojoj je prije dvije godine ustanovljena hronično oboljenje bubrega. Majka je četvero djece i nalazi se na dijalizi od Maja 2014. godine, sredstva su joj hitno potrebna da bi pokušala da se vrati u normalan život. Apelujemo na sve ljude dobrog srca da se odazovu ovoj akciji.
Tekući račun (za uplate iz BiH):
3385002512623414
Devizni račun (za uplate iz inostranstva):
PAY DIRECT TO: UniCredit Bank
d.d. Mostar, Bosna i Hercegovina
S.W.I.F.T. UNCRBA22
BENEFICIARY: Ibrišimović Semira
Mimara Hajredina A10
Bihać, BiH
