Home Blog Page 1349

Bihaćke odbojkašice nižu pobjede

Bišćanke su osigurale plasman u doigravanje za Premijer ligu. One su u vikendu iza nas s maksimalnih 3:0 u setovima nadigrale Gračanicu. To je 13. ovosezonski trijumf, kojim je i definitivno istaknuta kandidatura za povratak u društvo najboljih. Osigurano je prvo mjesto u takmičarskoj grupi Sjever i prednost domaćeg terena u playoffu.

Univerzitetski odbojkaški klub Bihać u posljednjem takmičarskom kolu regularnog dijela Prve federalne lige dočekuje ekipu Lukavca. Uspješni su bili i odbojkaši iz grada na Uni, koji su bez izgubljenog seta apsolvirali gostovanje kod Ilidže. Narednog vikenda će također na parketu sportske dvorane “Luke”, odmjeriti snage sa ekipom iz Lukavca.

Ukidanje kantona je spas za gradove

Brisanje zakonodavne i izvršne vlasti u 10 kantona dovelo bi do toga da gradovi i općine u Federaciji imaju tri puta veći povrat PDV-a.

Prijedlog gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića o izmjeni Ustava Federacije i ukidanju srednjeg nivoa vlasti nailazi na prihvatanje i u Unsko-sanskom kantonu. U svom izlaganju u Oslobođenju Imamović je kazao da bi svi načelnici u Federaciji bili suglasni sa ukidanjem kantonalnih skupština, vlada, ministarstava i silne administracije.

Tezu smo testirali kod načelnika Općine Bužim Zikrije Durakovića, koji se slaže sa Imamovićem da nema načelnika koji to ne bi podržao.

– Kada bih se pitao, ukinuo bih kantone odmah, kazao nam je Duraković.

Ništa drastično, a sve bolje

 

Ermin Hajder

S tim se slaže i Ermin Hajder, bivši načelnik Bosanskog Petrovca.

– Sasvim je logično da ova glomazna administracija jede samu sebe. U Bosni i Hercegovini najbolja firma za dobiti posao je država. Tu ima najviše novca, najmanje odgovornosti i očito je da su kantoni, kao međunivo odgovornosti, ti koji su suvišni. Kanton je danas samo poligon za borbu među političkim partijama za pozicije. Većinom su motivirani vlastitim interesima i izbornim procesima odakle mogu značajno utjecati na vlastito biračko tijelo, kazao nam je Hajder.

S Imamovićevim prijedlogom nisu bili upoznati, ali ono što su o istoj temi govorili naši sugovornici, potpuno se poklopilo sa već postojećom inicijativom.

– Osim što bi bilo sve bolje, ništa se drastično ne bi promijenilo. Dale bi se veće ovlasti i mogućnosti lokalnim zajednicama, a procedura bi se pojednostavila. Ali, koliko sam čuo, ne postoje ti detalji reorganizacije, da smo barem funkcionalniji kao drugi entitet, kazao nam je Duraković.
Zikrija Durakovic – Ukidanje kantona je spas za gradoveZikrija Duraković/Foto: Fahrudin BENDER

Gradovima u RS-u vraća se 18 posto PDV-a, dok je u Federaciji to osam posto upravo zbog postojanja srednjeg nivoa vlasti.

Gradonačelnik Tuzle predlaže ukidanje zakonodavne i izvršne vlasti u kantonima, prelazak sudske vlasti i policije na federalni nivo, uz nadzor nad obrazovanjem.

– To je odlična ideja, gradovi u Federaciji bi imali onda i više od 18 posto povrata PDV-a, jer Federacija ubire 62 posto PDV-a, pa dijeli na kantone, kaže Duraković.

Haotično odlučivanje

Zadržati kantone u teritorijalnom smislu izbjegavajući zamke sa mapama, a imati deset ministarstava za kantone, nešto je sa čime se i bužimski načelnik potpuno slaže.
– Odlično, kantoni bi imali zastupnika na višim nivoima, koji bi bili koordinatori svih tih procesa, smatra Duraković.

Otpor vladajućih stranaka koje su svoju stranačku vojsku najviše “uhljebile” u kantonalne administracije, o kojem Imamović govori, po Durakoviću, nije tolika prijetnja.

– Većina budžetskih uposlenika je u obrazovanju, zdravstvu i policiji. Dakle, ovdje ne možemo govoriti o nekoj vojsci. Ne bi puno ljudi iz državnog aparata ostalo bez posla. Od 6.000 budžetskih korisnika u USK-u, samo je 500 njih u kantonalnoj državnoj administraciji kao potencijalni višak, kazao nam je Duraković, koji je, inače, bivši ministar finansija USK-a.

Efekti po građane bili bi ogromni, država bi se probudila.
– Sama procedura donošenja odluka ne bi bila ovako haotična kao sad, ne bismo morali donositi 10 kantonalnih budžeta, građani ne bi imali 10 adresa za ostvarivanje svojih prava, sve bismo imali na općinskim šalterima koji su već modernizovani, kazao nam je Duraković.

Imamovićev plan ima načelnu podršku načelnika Bužima.

– Uopće ne sumnjam da bi i načelnici i svi građani u Federaciji bili za to, 95 posto, pa i više, sve zavisno od toga što bi neko imao ličnih razloga za zadržavanje ovakvog stanja, kazao nam je Duraković.

Ekonomski rezultati bili bi ogromni, 35 budžetskih fondova sa cjelokupnom administracijom svelo bi se na pet, plus po jedan fond za svaki kanton, a građani kantona, iako ne bi imali svoje vlade i premijere, imali bi po jedno federalno ministarstvo za specifični kanton.

Sjajan plan primjene

– Da, bio bi to prvi čovjek kantona koji se ne bi nama bavio politikom, nego u glavnom gradu, gdje i treba. Sve to apsolutno ima smisla jer USK ima osam općinskih administracija koje bi mogle preuzeti ulogu države u tom procesu. Dakle, već postoje državni službenici kojima je posao da rade direktno sa građanima, ovako bi preuzeli ingerencije kantona i radili bi u interesu lokalnih zajednica, kazao nam je Hajder.

Općinske administracije možda sada jesu prekobrojne, ali bi uz dodatnu obuku i preraspoređivanje zadataka bile stavljene u punu funkciju.

– Sad je trend odlaska ljudi iz BiH, ne više iz egzistencijalnih, nego iz perspektivnih motiva i implementacija ove ideje bila bi jedina stvar koja bi i meni dala nadu da svome djetetu planiram budućnost u BiH, kaže Hajder.

Predstavivši prijedlog načelnika Tuzle o mogućim izmjenama Ustava FBiH našim sugovornicima, naišli smo na činjenice da se već više od deceniju gotovo svaki načelnik bavio sličnom ili identičnom idejom, koju niko nije razradio do kraja.

– Ideja o ukidanju kantona je postojala i ja, dok sam bio načelnik, govorio sam da treba ukinuti kantone jer su to paraziti za lokalne zajednice. Ali nikad nisam čuo za način implementacije kao u ovom slučaju, koji je sjajan. Ovo je najbliže nečemu što ja želim da se desi, kazao nam je Hajder.

Ovo pitanje sigurno će nastaviti da tereti i generacije koje dolaze. Ali ukoliko bude mudrosti i istrajnosti, život građana u općinama Federacije može biti mnogo bolji, a podrška ideji raste iz dana u dan.

Održana svečana sjednica Gradskog vijeća: Uručene nagrade dobitnicima

Svečanom sjednicom Gradskog vijeća Bihać i dodjelom priznanja i nagrada zaslužnim pojedincima i kolektivima, završeno je obilježavanje 757.rođendana grada Bihaća.

U prisustvu čelnih ljudi grada Bihaća, USK-a, prijateljskih gradova i općina iz BiH i susjednih zemalja , te građana Bihaća, prigodnim govorima obratili su se bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić i predsjedavajući GV Bihać Davor Župa.

Čestitajući svim dobitnicima nagrada i priznanja grada Bihaća, istakli su da svaka nagrada i priznanje koje je danas dodijeljeno treba da bude podstrek svima da grad Bihać učine još boljim mjestom za život.

„Posebnu energiju, znanje, trud i kreativnost imaju i današnji laureati, oni koji ovaj grad čine oazom različitosti, drugačijim gradom. Stoga mi je izuzetna čast što su dobitnici ovogodišnjih nagrada grada Bihaća osobe , udruženja i institucije koje su svojim marljivim radom , svojim doprinosom zajednici , obogatili sve nas. Stoga , Vama cijenjeni dobitnici nagrada grada Bihaća želim reći hvala. Hvala što grad Bihać potičete i izazivate da bude ljepši, urbaniji,savremeniji i otvoreniji , hvala što gradite i obogaćujete naš grad. Uvjeren sam da ćete to činiti u narednom periodu i biti inspiracija novim naraštajima Bišćana da razvijaju i čuvaju svoj grad na obalama rijeke Une „-kazao je u svom obraćanju gradonačelnik Fazlić.

On je istakao da smo svjedoci u našoj prošlosti , ali nažalost i sadašnjosti, da se prečesto dijelimo po našem životnom svjetonazoru, političkoj, vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti.

„ U tim podjelama , često sami sebi postajemo svrha, I onda nam se dešava da iz našeg vidokruga , malo po malo , nestaje čovjek, nestaje obični Bišćanin. Iz tog vidokruga nestali su oni obični ljudi koji se svakodnevno bore za život, svoju porodicu, odnosno egzistenciju. Stoga , danas kada slavimo 757.rođendan grada Bihaća moramo svi zajedno donijeti mudre odluke zahvaljujući zajedništvu . Jer nemamo više vremena za podjele, nemamo vremena za svađe, nemamo vremena za nerazumijevanja, ljubomoru i zavist. Samo zajedno i uz uvažavanje mišljenja svih onih koji su najbolji u svome poslu, možemo napraviti možda mali korak za nas, ali veliki korak za Bihać. Budimo ponosni, budimo hrabri, budimo složni i vrijedni, čuvajmo one najslabije i one koji najteže žive, ne zaboravimo neimare i heroje iz prošlosti, ali mislimo o budućnosti, budimo odgovorni prema onima koji dolaze, prema našoj djeci „-kazao je gradonačelnik Fazlić.

Čestitajući svim dobitnicima nagrada , Davor Župa ,predsjedavajući Gradskog vijeća Bihać u svom obraćanju kazao je da 757. rođendan grada Bihaća dočekujemo sa velikim izazovom koji pred nas stavlja obavezu da pronađemo i pokrenemo procese koji će grad Bihać usmjeriti ka oporavku napretku i razvoju.

“ Mi u Gradskom vijeću i shvatamo ovu krizu kao izazov, svjesni da situacija u kojoj se naš grad nalazi prevazilazi ideološke, političke i sve druge podjele.Grad Bihać neosporno ima velike razvojne potencijale koji su vjekovima privlačili ljude da žive na ovim prostorima, na nama je da prepoznamo i iskoristimo na najbolji način one koje odgovaraju sadašnjem trenutku.U novom sazivu Gradskog vijeća mnogo je mladih i pametnih ljudi, neopterećenih političkim i interesnim hipotekama iz prošlosti, što ulijeva nadu, jer su spremni da rade prije svega u interesu građana, kako bi stvorili uslove za pokretanje pozitivnih procesa u pravcu otvaranja novih investicija, razvoja, novih ideja i poduzetništva.Ono što sam želio da poručim je da je iz svega iznijetog evidentno da je Grad Bihać bio, da je sada i da će zauvijek živjeti “- kazao je predsjedavajući Župa.

Ove godine najveće gradsko priznanje , Povelju „26 februar“ dobili su:

Mersad Ćoralić-Kiro, za izuzetna ostvarenja i postignute rezultate u radu, a naročito za istaknuti lični doprinos u oblasti kajakaštva i raftinga, za istaknuti doprinos u promociji grada Bihaća i rijeke Une, te doprinos ukupnom razvoju i unaprijeđenju kvalitete življenja u gradu Bihaću, kako u ratnom tako i u poslijeratnom periodu.

Fikret Midžić, za izuzetna ostvarenja i postignute rezultate u naučnom radu i stvaralaštvu u obrazovnom sistemu, a naročito u oblasti historijskih nauka, promociji i očuvanju arhivske građe Federacije Bosne i Hercegovine, te promovisanje pozitivnih vrijednosti našeg društva.

ZU Kantonalna bolnica „Dr. Irfan Ljubijankić“ Bihać, za istaknuti doprinos u oblasti zdravstva u pogledu dijagnosticiranja i pružanje zdravstvenih usluga i bolničkog liječenja, te specijalističke zdravstvene zaštite stanovništvu Grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona.

Povodom obilježavanja Dana grada Bihaća , gradonačelnik Šuhret Fazlić dodijelio je posebno priznanje grada Bihaća prof. Jusufu Loniću, za istaknuti lični doprinos i posebne zasluge u sferi društveno-političkog života, a posebno u oblasti obrazovanja i kulture, zalaganje u realizaciji projekata, te unaprjeđenju životne i radne sredine građana grada Bihaća.

Plaketu branilaca-oslobodilaca Bihaća dobili su:

Branioci– oslobodioci pripadnici IDČ „Tigrovi“ 502. Viteške brdske brigade, 5. Korpusa Armije BiH, za istaknuti lični doprinos u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, te očuvanja općih i civilizacijskih vrijednosti.

Dževad Felić, za istaknuti lični doprinos u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, te očuvanja općih i civilizacijskih vrijednosti.

Sejad Hambašić, za istaknuti lični doprinos u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, te očuvanja općih i civilizacijskih vrijednosti.

Edhem Alibegović-Moka, za istaknuti lični doprinos u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, te očuvanja općih i civilizacijskih vrijednosti.

Huse Tutić, za istaknuti lični doprinos u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, te očuvanja općih i civilizacijskih vrijednosti.

Bekir Goretić, za istaknuti lični doprinos u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, te očuvanja općih i civilizacijskih vrijednosti.

Sead Kličić, za istaknuti lični doprinos u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, te očuvanja općih i civilizacijskih vrijednosti.

Edham Ibrišimović, za istaknuti lični doprinos u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, te očuvanja općih i civilizacijskih vrijednosti.

Meho Merdanić, za istaknuti lični doprinos u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, te očuvanja općih i civilizacijskih vrijednosti.

Smail Islamović-Dajdža, za istaknuti lični doprinos u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, te očuvanja općih i civilizacijskih vrijednosti.

Janda Frančeski, za istaknuti lični doprinos u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, te očuvanja općih i civilizacijskih vrijednosti.

Senad Dedić, za istaknuti lični doprinos u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, te očuvanja općih i civilizacijskih vrijednosti.

Almir Bajrić-Lav, za istaknuti lični doprinos u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, te očuvanja općih i civilizacijskih vrijednosti.

Osman Saračević-Didin, za istaknuti lični doprinos u odbrambeno-oslobodilačkom ratu u odbrani suvereniteta i teritorijalnog integriteta države Bosne i Hercegovine, te očuvanja općih i civilizacijskih vrijednosti.

Plakete grada Bihaća dobili su :

Reuf Ljubijankić, za naročit doprinos u oblasti zdravstva i unaprjeđenju zdravlja stanovništva Grada Bihaća, te nesebičan lični angažman u humanitarnom radu kroz pružanje stomatoloških usluga djeci slabijeg imovnog stanja i djeci bez roditeljskog staranja, te jačanja međuljudske solidarnosti, kako u ratnom tako i poslijeratnom periodu.

Rasema Mirza Ibrahimpašić, za istaknuti doprinos u oblasti obrazovanja, značajan angažman u humanitarnom radu sa djecom i afirmaciji mladih, a posebno u očuvanju tradicije kulturne baštine Bosne i Hercegovine, te promociji grada Bihaća u oblasti kulture i obrazovanja u zemlji i inozemstvu.

Admir Lješčanin, za nesebičan ljudski angažman u humanitarnom radu i poseban profesionalni doprinos u radu Centra za djecu bez roditeljskog staranja „Duga“ iz Kulen Vakufa, te očuvanje općih i civilizacijskih vrijednosti i međuljudske solidarnosti.

Moto klub „Stara Karabaja“ Bihać, za doprinos u afirmaciji, razvoju i popularizaciji moto – sporta na području grada Bihaća, te promociji Grada Bihaća i Unsko- sanskog kantona u zemlji i inozemstvu.

Udruženje „Radosti druženja“ Bihać, za istaknuti dugogodišnji doprinos i iskazanu nesebičnu humanost u radu sa djecom i mladima sa posebnim potrebama i poteškoćama u razvoju, te iskazane ljudske vrline kao što su nesebičnost, humanost i požrtvovnost.

Zahvalnicu grada Bihaća dobili su:

Began Dizdarević, za istaknuti doprinos u pružanju pomoći u izgradnji, realizaciji projekata i afirmaciji lokalne samouprave, te ostvarenja zajedničkih interesa i potreba građana Mjesne zajednice Izačić.

Jasmin Halilagić, za istaknuti doprinos u pružanju pomoći u izgradnji, realizaciji projekata i afirmaciji lokalne samouprave, te ostvarenja zajedničkih interesa i potreba građana Mjesne zajednice Izačić.

Husnija Felić, za istaknuti lični doprinos u humanitarnim akcijama i realizaciji projekata i afirmaciji lokalne samouprave, a posebno na unaprjeđenju života i ostvarenju zajedničkih interesa i potreba građana Mjesne zajednice Izačić.

Jasmin Muslić, za istaknuti lični doprinos u domovinskom/odbrambeno-oslobodilačkom ratu, za izuzetna ostvarenja i postignute rezultate u radu i poslovanju u oblasti plasteničarske proizvodnje, te doprinos u oblasti humanitarnog rada i jačanja međuljudske solidarnosti.

Raif Ferhatović, za istaknuti lični doprinos u oblasti umjetnosti i iskazane izuzetne kreativne i glumačke sposobnosti, kroz inovativne i neobične transformacije i utjelovljenje likova velikih filmskih glumaca i umjetnika, čime daje prepoznatljiv pečat gradu Bihaću, te doprinosi promociji umjetnosti i očuvanju tradicije u gradu Bihaću.

Selma Selman, za postignute izuzetne rezultate rada u oblasti likovne i primijenjene umjetnosti, istaknuti lični doprinos i zalaganje za zaštitu prava i zabranu diskriminacije Roma, te promociju grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona u zemlji i inozemstvu.

Nagradu grada Bihaća „Japodski konjanik“ dobili su:

Hadis Ramić, za postignute izuzetne rezultate u oblasti sporta, uspjehe u sportskim takmičenjima u zemlji i inozemstvu, te promocije i razvoja sporta na području grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona.

Aldin Mahmutović, za postignute izuzetne rezultate u oblasti sporta, uspjehe u sportskim takmičenjima u zemlji i inozemstvu, te promocije i razvoja sporta na području grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona.

Dalibor Đumić, za izuzetna ostvarenja i postignute rezultate na unaprjeđenju razvoja i afirmaciji pronalazaštva i inovatorstva u oblasti elektrotehnike i elektronike, ostvarene značajne uspjehe na domaćim i međunarodnim takmičenjima inovatora, te promociju ugleda grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona u zemlji i inozemstvu.

Pogledaj sve fotografije klikom OVDJE!

Zbog Lenkinih fotografija ćete poželjeti da u Bihać dođete već danas

Fotografije Bišćanke Lenke očarale su autoricu LolaMagazina, Brankicu Raković, koja je upravo zbog njih poželjela da dođe u grad na Uni.

Lenku sam dugo pratila na Tviteru, prije nego što sam zaista obratila pažnju na nju. Za to je “kriva” jedna od fotografija koja je u tom besciljnom traženju nečega na Tviteru naišla na mene. Fotografija mandarinke.

Fotografija po fotografija, scena po scena, potpuno sam se zaljubila u ono što Lenka svojim fotoaparatom bilježi skoro svaki dan.

Ljepota Bihaća, a posebno Une u kombinaciji s njenim talentom nešto su za šta i vi morate znati, ako do sada niste.

Upravo ovakvi ljudi su najbolji ambasadori svog mjesta. I zaslužuju svu našu pažnju.

Uživajte!

Pogrešne dijagnoze šefice Patologije u Bihaću

Greške ljekara najčešće završe kobno za pacijente. Kad pogriješi patolog, grešku je uglavnom nemoguće ispraviti. Dijagnosticirani karcinom, hemoterapije i operativni zahvat nakon takve pogrešne dijagnoze događali su se u Kantonalnoj bolnici “Doktor Irfan Ljubijankić” u Bihaću. Zasad deset revidiranih nalaza koje je potpisala doktorica Nikolina Balaban, šefica bihaćke Patologije, pokazuju pogrešne dijagnoze.

“Kada sam otišla tamo dočekala me je sestra Belma i doktorica Begić. Saopćile su mi da su moje terapije prekinute, jer je s Patologije u Sarajevu javljeno da nemam rak“, priča pacijentica iz Bihaća Armina Rekić.

Prethodno je ovoj 32-godišnjakinji, koja je planirala trudnoću, izvađena maternica, i to isključivo zbog čak dva patohistološka nalaza koje potpisuje dr. Nikolina Balaban u kojima tvrdi da Armina ima invazivni karcinom na maternici. I nije to sve, Armina je prošla i jednu hemoterapiju. A trebala je i mnogo više: “Dvadeset tri vanjska zračenja, četiri unutarnja i pet hemoterapija”, kaže Armina.

A od odgovornih u Kantonalnoj bolnici, koji iako se već neko vrijeme u Krajini sve glasnije priča o nestručnosti Nikoline Balaban, dolazi samo tišina. Zahtjev za više informacija poslali smo na ime direktora Smaila Derviševića.

U vezi s Vašim zahtjevom obavještavam Vas da naša ustanova trenutno neće izlaziti u javnost s bilo kakvim informacijama ili saopćenjima – odgovorili su.

A direktora bolnice u Bihaću dr. Smaila Derviševića htjeli smo pitati na koji način je zaposlena dr. Nikolina Balaban, i to ni manje ni više nego na mjesto šefice Patologije, s obzirom na to da nije bilo javnog konkursa? Htjeli smo pitati i da li je bilo preispitivanja njenih nalaza, kao i to da li štiti i od javnosti krije greške dr. Nikoline Balaban?

A greške potvrđuju i revidirani nalazi koji su rađeni u bh. i regionalnim kliničkim centrima. Pacijenti koji su morali biti operisani jer boluju od karcinom, prema nalazima dr. Balaban imaju samo blage upale. A ekstremne operacije rađene su na pacijentima koji nisu imali rak. I Kantonalno tužilaštvo je otvorilo istragu.

“Radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da li se u radnjama liječnice Nikoline Balaban očituju elementi krivičnog djela nesavjesno liječenje”, navodi glasnogovornica Tužilaštva USK-a Jasmina Husić.

Nadležni bi trebalo da se pozabave time kako sistem, prvenstveno direktor bolnice Dervišević, može dozvoliti ovakve greške. I kome ovdašnji narod plaća za javašluk i neznanje u zdravstvu?

Povodom 757.rođendana grada Bihaća darovani najstariji Bišćani

Bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić zajedno sa Enesom Hrustanović, direktoricom JP „RTV Bihać“ u sklopu obilježavanja 757.rođendana grada Bihaća posjetili su najstariju Bišćanku i najstarijeg Bišćanina i tom prilikom im uručiti poklone.

“Posjetili smo Sabriju Bajrovića koji ima 96 godina i Hanifu Dizdarić koja ima 97 godinu i prigodno ih darovali povodom rođendana našeg grada. Ovi ljudi su nešto posebno za naš grad i čast mi je bila da mogu sa njima podijeliti radost našeg rođendana “-kazao je gradonačelnik Fazlić.

Povodom Dana grada Bihaća i danas je održano niz aktivnosti

Povodom 757. rodendana grada Bihaća i danas je održano niz aktivnosti. Prvi je bio prijem za mlade darivaoce krvi osnovnih i srednjih škola i njihove profesore koji su prošli edukaciju iz prve pomod, a zatim je i organizovan pohod na Plješevicu.

Volonteri Gradske organizacije Crvenog križa organizovali su protekih mjeseci akciju u kojoj je 180 profesora bihaćkih osnovnih i srednjih škola prošio edukaciju prve pomoći. Također, učenici su dobrovoljno davali krv i na najbolji način položili lekciju iz humanosti, iako je gotovo svima to bio prvi susret sa ovakvim akcijama. Veliki broj onih koji su dali dragocjenu tečnost i došli na današnji prijem, u Kulturnom centru kazali su da će se i ubuduće odazivati svim akcijama.

Ono što je najbitnije jeste da su mladi ljudi pokazali svoju želju da budu humani, iako mnogi smatraju da nove generacije u sebi nose neke druge navike, smatra direktor Gimnazije Bihać, Jasmin Hodžić.

Crveni križ je zatim, zajedno sa Javnom ustanovom za sport, odmor i rekreaciju i Gradskom upravom organizirao i pohod na Plješevicu.

Veliki broj planinara odlučio je učestvovati u ovom pohodu, jer kako nam kažu, planinarenje nije samo oblik tizičke aktivnosti nego i put do upoznavanja prirode u njenom izvornom obliku. Današnjim aktivnostima nastavljeno je obilježavanje Dana grada Bihaća. Za sutra u 11 sati zakazana je degustacija rodendanske torte koja je dar bihaćkih slastičara svome gradu.

Hrvatska i BiH: Rijeka Una nas spaja, ne razdvaja

“Bila je to Una. Otac se smije, misli da sam se prepao pa me pridržava i govori mi da se ne bojim, da je ćuprija tvrda, a ja se ne bojim: samo lebdim, sav prosjan tom Unom, tim nevidljivim čudom, za koje bih jedino znao reći, ljepota, ljepota, malo mi očiju da gledam, malo mi pluća da dišem.” Skender Kulenović

Legenda kaže da je rijeka Una dobila ime još od starih Rimljana, koji su, po prvi put ugledavši njenu smaragdnozelenu ljepotu uzviknuli “UNA”, što na latinskom jeziku znači jedna. Ali Una nije jedinstvena samo po svojoj ljepoti. U slivu rijeke Une, u podzemnim vodama Grmeča, živi čovječija ribica. Na obalama Une raste oko 170 vrsta ljekovitih trava, a jedna rijetka biljka dobila je naziv  po rijeci Uni, Campanila Unensis – unska zvončica. U ovoj rijeci živi 28 vrsta riba od kojih najveće, mladice, mogu biti teške preko 30 kilograma. Takođe,  u pjeskovitim unskim naplavama, mogu se vidjeti mali rakovi, što je siguran znak čiste vode. Njeni slapovi, kanali, brzaci i otočići predstavljaju spektakularan prizor, koji od davnina privlači ljubitelje prirode, ribolovce, sportiste, kao i umjetnike, koji na Unu dolaze po inspiraciju.
Svjesne turističkog potencijala rijeke Une, i potrebe za jačanjem turističke ponude na ovom području, opštine pounjskog kraja šansu su vidjele u međuopštinskoj saradnji i mogućnostima koje se nude za finansiranje turističkih projekata iz IPA sredstava.
Saradnjom između bosanskohercegovačkih i hrvatskih opštinaKozarska Dubica, Hrvatska Dubica, Kostajnica i Hrvatska Kostajnica, te turističkih organizacija ovih opština, 2012. godine realizovan je projekat Una: jedinstveni resurs za održivi razvoj. Projekat je finansiran iz IPA sredstava, a cilj je bio da se turizam ovog kraja učini konkurentnijim stvaranjem zajedničke turističke ponude, poštujući pri tom prirodnu baštinu i principe održivog razvoja.
Tada su izgrađene tri ribarske kuće u Kozarskoj Dubici, obnovljena je ribarska kuća u Hrvatskoj Kostajnici, očišćene su obale rijeke Une, izgrađeni prilazni putevi i takmičarske staze, izgrađen je pješački most na rijeci Strigova i postavljeni znakovi o turističkoj ponudi. Pored toga  12 seoskih domaćinstava dobilo je obuku za smještaj turista, a obučeno je i angažovano i 8 turističkih vodiča i 4 ribočuvara.
Kako bi podigli svijest o odgovornom turizmu, održana je serija radionica i prezentacija od strane novoobučenih turističkih vodiča, u saradnji sa turističkim organizacijama i ribolovačkim udruženjima. Usvojena je zajednička platforma za održivi razvoj odgovornog turizma i kodeks ponašanja. Takođe je dizajnirana web stranica, odštampan promotivni materijal i urađen promotivni video klip.
“Projekat  je dao dobru osnovu za razvoj turizma, a nakon njegove realizacije ostalo je da se dalje radi na jačanju turističke ponude u ovim pograničnim opštinama uz pomoć ministarstva turizma, turističkih organizacija i drugih aktera koji se bave razvojem turizma”, kažu iz ureda načelnika Kozarske Dubice.
Nakon ovog projekta, u Kozarskoj Dubici je uslijedio projekat “Turističke pješačke rute”. Projekat je finansijski podržala opština Kozarska Dubica, a cilj je bio da se registrovana seoska domaćinstva, koja su učestvovala u prethodnom projektu „Una – jedinstveni resurs za održivi razvoj“, uključe u turističku ponudu opštine Kozarska Dubica. Zadatak je bio da se osmisle turističke pješačke rute u ruralnim dijelovima opštine Kozarska Dubica, kao poseban turistički proizvod koji se može ponuditi turistima, s obzirom na to da u razvijenim zemljama pješačenje u prirodi postaje najtraženiji oblik aktivnog turizma.
Rezultat su pješačke rute duge 13 i 14 kilometara, koje povezuju domaćinstva porodice Savić, Banjac, Krnjajić i Kotur, te nekoliko turistički značajnih lokaliteta na području opštine Kozarska Dubica.
“Integrisanjem seoskih domaćinstava na različitim lokacijama u okviru pješačke rute, posjetiocima je omogućeno da steknu predstavu o prirodnim potencijalima opštine, gastronomskom bogatstvu domaće kuhinje i kulturno-istorijskom nasljeđu opštine”, kaže Emir Kočan iz ureda načelnika Kozarske Dubice.
Među ostalim turističkim kapacitetima Kozarske Dubice, turistima se nudi seoski, banjski i vjerski turizam, prirodne ljepote, kulturne i sportske manifestacije. Među turističkim atrakcijama su seosko domaćinstvo porodice Banjac u sklopu kojeg se nalazi vinarija, zatim bolnica Mlječanica za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, pravoslavni manastir Moštanica iz XVI vijeka, planine Kozara i Prosara, rijeke Una i Sava, te mnogobrojne kulturne i sportske manifestacije.
Aktivnostima započetim u sklopu projekta „Una: jedinstven resurs za održivi razvoj“, postavljen je osnov za razvoj seoskog turizma, gastro i ribolovnog turizma na području opštine Kozarska Dubica, kaže Emir Kočan. “Sumiranjem te tri vrste turizma, te osmišljavanjem turističkog proizvoda, stvoreni su uslovi za dolazak prvih turističkih grupa na područje opštine. Određen broj seoskih domaćinstava, sertifikovanih kroz aktivnosti projekta, nastavilo je uspješno da se bavi seoskim turizmom.  Tradicija održavanja ribolovnih takmičenja je nastavljena. Razvijena je mreža razmjene dobre prakse i iskustva ribolovačkih društava BiH i Republike Hrvatske. Zabilježen je i povećan broj stranih posjetilaca, što svakako pridonosi razvoju tuizma, a samim tim i privrede opštine Kozarska Dubica.”
Što se tiče saradnje između bosansko-hercegovačkih i hrvatskih opština, Kočan kaže da je saradnja bila veoma dobra, ali da bi je trebalo još više intenzivirati kako bi se iskoristile mogućnosti koje se pružaju putem EU fondova .
Direktorica Turističkog ureda Hrvatske Kostajnice Mirjana Lahovsky-Žličarić kaže da je upravo uspostavljanje međuopštinske saradnje dvije susjedne države bio jedan od najvažnijih rezultata spomenutog projekta. “Kao partneri na projektu, upoznali smo se i povezali kao jedni od nositelja razvoja turizma područja uz rijeku Unu. Stvorili smo bazu kontakata za daljnju suradnju, napravili lijepe ribarske kuće,  odnosno stvorili temelj za razvoj ribolovnog turizma na ovom području”, Po završetku projekta, dodaje ona, saradnja je nastavljena, pa čak i proširen novim partnerima  sa područja Opštine Dvor  i Opštine Novi Grad.
“Rijeka Una neiscrpan je, ali nažalost nedovoljno iskorišten turistički potencijal pounjskog kraja, te su brojne mogućnosti za zajedničke projekte”, kaže Lahovsky-Žličarić. Dodaje da je potrebno stvoriti mogućnosti za razvoj kanuinga, kajakinga i drugih sportova, očistiti i urediti obalu, prilaze, te napraviti odmorišta  uz Unu. Veliki problem, kaže, predstavlja im nedostatak finansijskih sredstava, naročito sa strane Republike Hrvatske, jer su i Grad Hrvatska Kostajnica, kao i Opštine Dvor i Hrvatska Dubica manje razvijene u odnosu na susjedna mjesta sa bosanskohercegovačke strane.
“Velika mogućnost za dobivanje  sredstava temeljem prekogranične suradnje  svakako su EU fondovi, no potrebno je imati određeni iznos sredstava za vlastito učešće. Sa Opštinom Novi Grad aplicirali smo jedan projekt također vezan uz rijeku Unu , no još uvijek se čeka rezultat”, kaže Lahovsky-Žličarić.
Iako je turistički potencijal velik, uređeni turistički kapaciteti  su neznatni, kaže ona. Na području hrvatskog Pounja nema uređenih kupališta, malo je adekvatnih prilaza rijeci Uni, a nema ni odgovarajućih uređenih objekata za sportske klubove.  Žličarić navodi primjer Kajak kanu kluba iz Hrvatske Kostajnice koji ima izuzetno uspješne kajakaše na nacionalnom i evropskom nivou. “Zgrada kluba je smještena na prekrasnom mjestu uz samu Unu, odličan potencijal za hostel, dvoranu za treninge i slično, no nema sredstava za obnovu i opremu”, sa žaljenjem konstatuje.
“Ekološki gledano, rijeka Una je  prekrasna sama po sebi, no njena obala, kao i brojni otočići nastali na sedrenim barijerama, dosta su onečišćeni srušenim stablima, smećem, otpadnim vodama koje dolaze u Unu i tako dalj. Trebaće vremena da ljudi postanu svjesni važnosti očuvanja svoga okoliša, posebno vode, pa tako i naše Une”, navodi Lahovsky-Žličarić.
Na području uz rijeku Unu, održava se nekoliko međunarodnih događanja poput ribarskih natjecanja, jer je kroz projekat finansiran iz IPA sredstava uspostavljena dobra saradnja između ribarskih udruga iz Kozarske Dubice i Hrvatske Kostajnice.
Jedan od najpoznatijih događaja je Međunarodna Una regata. Nekoliko godina regata  se vozila tokom sedam dana, u dužini od 142  kilometra, od Kulen Vakufa do Hrvatske Kostajnice, međutim to je bilo dosta zamorno, pa se već pet godina Međunarodna Una regata vozi od Blatne u BiH preko Dvora, Novog  Grada do jedne i druge Kostajnice.
Prošle, 2016. godine regata je prvi put išla preko Kozarske Dubice, s ciljem u Hrvatskoj Dubici.
“Ove godine planiramo održati Međunarodni biciklistički unski marathon – Hrvatska Kostajnica, Dvor, Novi Grada, Kostajnica, Kozarska Dubica, Donja Gradina, Jasenovac, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica –  a jedan jako zanimljiv projekt je turistički vlak koji bi povezao Zagreb preko Hrvatske Kostajnice i dalje Unskom prugom sve do Martinbroda”, priča direktorica Turističkog ureda Hrvatske Kostajnice.
Što se tiče ukupne ekonomske situacije u Hrvatskoj  Kostajnici, Lahovsky-Žličarić kaže da su krajem 90-tih u Hrvatskoj Kostajnici radile tri firme sa više od 2700 zaposlenih, ali sada je u funkciji  samo jedna tvornica, nekada nadaleko poznato Pounje , koje zapošljava samo stotinjak radnika. “Obrt i trgovina su u tragovima, te je obzirom na bogate prirodne i kulturne resurse jedini pravi potencijal cijeloga kraja ekološka poljoprivreda i turizam. Uređenje prilaznih puteva prema kulturnoj baštini kraja, uređenje biciklističkih staza, šetnica, osmišljavanje i uređenje sportsko-rekreacijskih sadržaja, uvođenje obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava u turističku ponudu, ogromni su potencijali koje treba razvijati.”
Geslo jedne od proteklih Međunarodnih Una regata bilo je “Rijeka Una nas spaja, ne razdvaja”. Opštine pounjskog kraja to su i dokazale radeći zajedno na turističkim projektima. “Jako dobro surađujemo sa našim susjedima iz Kostajnice, dugogodišnji su nam poslovni partneri kolege iz Novog Grada, a odlična je suradnja i sa Kozarskom Dubicom. Imamo dobrih ideja, no za sve su potrebna financijska sredstva”, kaže Lahovsky-Žličarić.

Dragi Bišćani i Bišćanke, sretan vam rođendan vječno mladog Bišća…

Povodom Dana grada Bihaća, u ime Vlade Unsko – sanskog kantona čestitku gradonačelniku Šuhretu Fazliću i svim građanima Bihaća uputio je Husein Rošić, premijer Unsko-sanskog kantona.

– Dragi Bišćani i Bišćanke, sretan vam rođendan vječno mladog Bišća. Zajedno, sa sedam gradova, koji čine naš Kanton i dičnu Krajinu budimo i dalje uzor kako se voli rodni kraj i država, kako je i ispisano u historiji.

Sretan Vam Dan grada Bihaca!
Mr.sci. Husein Rošić

Povelja iz 1262 g. kao temelj grada Bihaća

Bišće, sretan ti 757 rođendan.

Na današnji Dan

Bela IV, hrvatsko-ugarski kralj 26. februara 1260. godine izdaje povelju koja je neposredna potvrda o postojanju grada Wyhygha, katkad Vihucha i redovno Bišća na Ostrvu sv. Ladislava kojeg okružuje rijeka Una. Godine 1262. proglašen je slobodnim kraljevskim gradom s pravima da se bavi slobodnom trgovinom i zanatstvom, bez samovolje plemića, sto čini osnovu njegovog daljeg razvoja i u čemu je bit njegovog statusa “slobodnog kraljevskog grada”. Bihać se od tada formira i razvija kao gradski, trgovački i zanatski centar na raskršću puteva i tokova života.

Bišće, sretan ti 757 rođendan.