Home Blog Page 1348

Politika u zdravstvu: Danas mi sutra vi

U Unsko-sanskom kantonu nije se na bolje promijenilo stanje u zdravstvu u posljednjih par dana ili mjeseci. Međutim, prije samo pola godine imali smo barem nekakve proteste. Više ih nemamo. Šta se promijenilo?

Direktorica i radnici apoteke Europharm tek na fb se oglašavaju, adresirajući svoju kritiku ka ZZO.

Da li je direktor Handanagić stavio u povlašten položaj firmu Mipex Banjaluka za dobavljača pelena u USK? – ovo je pitanje na koje se traži odgovor.

Ali šta je sa pronevjerenim zelenim receptima, afera koja je drmala prošle godine, i hoće li ikada i to imati svoj sudski epilog?

I direktor Kantonalne bolnice dr.Smail Dervišević ne odnosi se odgovorno spram javnog mijenja.

Uz obilne dokaze u medijima za propuste u radu dr.Balaban, pa čak i pokrenute istrage, direktor Dervišević uporno ponavlja kako neće da odgovara na ono što portali pišu.

Kad sud odluči, onda će imati komentar, a kako znamo da se na sud najduže čeka, može li direktor bolnice garantovati pacijentima da više neće biti slučajeva – kao konkretni -“da se pacijentici ostrani pogrešna dojka a karcinom da ne uklone?”

“Danas mi sutra vi” i “Uklonimo politiku iz zdravstva” su sjajne parole, koje treba da važe i sada.

Ćutanje, tolerancija neprofesionalizma i korupcije, ne vodi ničemu dobrom.

Pripreme za organizaciju Petog naučno-stručnog skupa posvećenog zaštiti okoline

Dragan Polimanac, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Jasmin Burnić, ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline u Vladi Unsko-sanskog kantona razgovarali su sa delegacijom Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću, na čelu sa v.d. dekanom Huseinom Vilićem.

Dr.sc. Vilić prezentovao je projekte Biotehničkog fakulteta , a resorni ministri Polimanac i Burnić potvrdili su podršku u organizaciji narednog naučno-stručnog skupa kojeg ovaj fakultet organizira 5.juna koji se obilježava kao Dan okoliša.

Ove godine skup će biti posvećen tematski: zaštiti ekosistema; okolišu, hrani i zdravlju; ekološkoj poljoprivredi, upravljanju otpadom te energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije.

Nastavljeno suđenje za USK Šume: Sam sebi najvažniji!

Danas je nastavljeno ročište protiv grupe rukovodilaca ŠPD Unsko-sanske šume pred kantonalnim sudom u Bihaću. Svjedočili su Ibro lapić i Adil Hrnjica, a Tužiteljstvo je ovaj put počelo sa izvođenjem svjedoka koji nisu nužno davali mito i darove rukovodiocima USK Šuma, sa ciljem da ukaže na one koji to nisu činili te kako im je posao propao zbog toga.

Prvi svjedok je rekao da su se pred upravnikom šumarije dogovarali za tendere, da je svjesno pratnja davala više cijene da bi ugovoreni izvođač prošao, dodajući da ne vidi ništa sporno u tome. Spomenuti su i “Slučajni užitci” a što je dodijeljena bolesna šuma koja se sjekla.

Drugi svjedok je imao gubitke u firmi, te je dolaskom Đevada Muslimovića zapao u još teži položaj jer nije mogao dobiti posao. Svjedok je dio svog duga prelamao kod svog dužnika, za šta je trebao dobiti stan u protivrijednosti. No čim je Muslimović saznao za stan direktno mu je tražio stan da bi ga odblokirao, tako svjedok Hrnjica navodi, te da je direktor kazao “Boli me k. za USK Šume, mene ja interesujem”!

Sljedeće ročište (8.marta) se preskače te će biti održano druge sedmice.

Polaganjem cvijeća obilježen Dan nezavisnosti BiH

Delegacija gradske uprave i GV Bihać, te predstavnici političkih partija danas su povodom Dana nezavisnosti BiH položili cvijeće na partizansko groblje u Borićima, katoličko groblje Žegar, mezarje Humci i mezar dr. Irfana Ljubijankića, ministra vanjskih poslova R BiH.

Odavanje počasti svima onima koji su dali živote kroz historiju grada Bihaća za slobodu i nezavisnost Bosne i Hercegovine, bili su prilika da se još jednom ukaže na značaj obilježavanja datuma koji su historijski važni za državu BiH, a jedan od njih je i Dan nezavisnosti BiH.

“ Danas smo polažući cvijeće i odavanjem počasti, prisjetili se svih onih koji su od srednjovjekovne BiH, potom 1878.godine, II.Svjetskog rata i posljednjeg odbrambeno-oslobodilačkog rata dali živote za njenu nezavisnost i suverenost. Ovo je poruka svima nama da čuvamo i njegujemo BiH , jer nam je ona jedina domovina. U ovim danima mi moramo pokazati naše jedinstvo i zajedništvo i svima nama naša domovina BiH mora biti na prvom mjestu “-kazao je Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.

Istaknuvši da Dan nezavisnosti BiH od izuzetne važnosti za državu i njegove građane, Davor Župa, predsjedavajući GV Bihać kazao je da samo nezavisna BiH nudi sigurnost za zaštitu svih prava njegovih građana.

“U referendum 1992.godine učestvovali su predstavnici sva tri naroda i ostali o čemu svjedoči i izlaznost,odnosno procenat glasača koji su dali podršku nezavisnosti i suverenosti BiH. To su historijske činjenice i kao takve će ostati zapisane u ovaj današnji praznik”-kazao je predsjedavajući Župa.

Telefonskim pozivom doniramo 2 KM za naš nogometni klub “JEDINSTVO”

S obzirom da je naš nogometni klub iz Bihaća u vrlo teškoj financijskog situaciji, prinuđen je na trnovit put da dođe do osnovnih sredstava kako bi isti klub funkcionirao.

Od danas je otvoren telefonski broj putem kojeg možemo donirati 2 KM po pozivu.

Nogometni klub “Jedinstvo” Bihać otvorio je humanitarni broj koji glasi 090-291-013 broj je na raspolaganju od 01.03.-01.09.2017. godine.

Pozivaju se svi građani Bihaća i USK-a da pozovu ovaj broj te doniraju 2 KM za naše “Jedinstvo”.

Neprocjenjiva iskustva naših studenata i osoblja

Pružiti mladom čovjeku priliku da bude dio globalne učionice i stiče znanja na svjetskim univerzitetima, a zatim se vrati na svoj univerzitet i prenese znanja svojim kolegama, posao je od neprocjenjive vrijednosti, a zadovoljstvo da se bave tim poslom imaju uredi za međunarodnu saradnju na univerzitetima.

Serijal Ureda za međunarodnu saradnju Univerziteta u Bihaću nastavljamo sa dvije studentice koje su  akademsku 2015/2016. godinu provele na Univerzitetu Pompeu Fabra, Barcelona, Španija po Erasmus Mundus SIGMA Agile programu razmjene. Radi se o studenticama Islamskog pedagoškog fakulteta Odsjeka za socijalnu pedagogiju i duhovnu skrb, Emini Blažević i Emini Dizdarić.

Ovo je priča dvije Emine:

Moje ime je Blažević Emina i prethodnu akademsku godinu sam provela u Barseloni na Univerzitetu Pompeu Fabra zahvaljujući Erasmus Mundus projektu. Na sreću, moja kolegica sa fakulteta, Dizdarić Emina, je takođe dobila istu stipendiju, pa smo nedugo nakon rezultata počele sakupljati dokumentaciju koja nam je bila potrebna. Skupiti svu papirologiju je bilo malo zahtjevno, ali na kraju se naš trud višestruko isplatio. Ured za međunarodnu suradnju Univerziteta u Bihaću nam je bio od velike pomoći, kako prije polaska, tokom naše razmjene, tako i nakon povratka.

Bolonjski sistem visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini uveliko se razlikuje od onog u Španiji. Profesori su nam bili uvijek dostupni, nastojali su pomoći i olakšati koliko god je bilo moguće. Imale smo priliku poboljšati naše poznavanje engleskog jezika ali isto tako naučiti i španski. Upoznale smo mnogo studenata iz različitih dijelova svijeta i stekle prijatelje za cijeli život.

Mislim da studenti u Bosni i Hercegovini nisu svjesni kakva im se prilika pruža i ovom prilikom pozivam sve kolege sa Univerziteta u Bihaću da se prijave i dožive ovo nezaboravno iskustvo.

Ured za međunarodnu saradnju Univerziteta u Bihaću već nekoliko godina nastoji da u skromnim uvjetima i sa ograničenim resursima osigura mladim ljudima sa našeg univerziteta priliku da dio svog studija provedu izvan Bosne i Hercegovine na evropskim, turskim, pa čak i američkim univerzitetima. Nastojimo da im na jednom mjestu pružimo priliku da pronađu stipendiju, završe proceduru apliciranja, imaju podršku u toku boravka na drugom univerzitetu, te završe proceduru priznavanja po povratku. I onog momenta kad se naši studenti vrate sa razmjene, kad svojim ocjenama i priznanjima sa svjetskih univerziteta pokažu da su tamo bili ne samo studenti nego ambasadori svoje zemlje i univerziteta, postaje jasno da mi ovdje i sada, u našoj Bosni i Hercegovini, možemo više i možemo bolje.

– Želimo ovom prilikom da se javno zahvalimo našem Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke na ukazanom povjerenju i podršci kroz projekat „Razmjena studenata i nastavnika za realizaciju projekta mobilnosti u okviru međuuniverzitetskih ugovora o saradnji, Erasmus Mundus i Mevlana programa razmjene“, voditelja projekta Ureda za međunarodnu saradnju UNBI. Pomoću odobrenih sredstava bili smo u mogućnosti da pokrijemo putne troškove, kao i troškove osiguranja, troškove studentske vize za naše studente kojima to programom razmjene nije bilo pokriveno. Iskreno se  nadamo da njihova podrška neće izostati u budućnosti i da će i dalje podržavati Univerzitet u Bihaću na njegovom sigurnom putu ka Evropskom prostoru visokog obrazovanja, kazali su iz Ureda za međunarodnu saradnju Univerziteta u Bihaću..

S ciljem da javnosti predstavimo pozitivne priče naših studenata koji su učestvovali u programima razmjene na našem Univerzitetu poput Erasmus Munuds SIGMA Agile programa, CEEPUS i UNET programa, te Erasmus+ i Mevlana programa, u narednom periodu objavljivaćemo članke i fotografije koje naši studenti dijele s nama. S obzirom da u ovim aktivnostima Ureda za međunarodnu saradnju učestvuju i naši nastavnici i ostalo osoblje Univerziteta, i njihove priče dio su neprocjenjivog iskustva međunarodne saradnje Univerziteta u Bihaću.

Ulaganje u programere: Velika šansa za BiH

Nakon iskustva u Afganistanu, programer iz Bihaća je pokrenuo svoju firmu, a sada obučava mlade te planira besplatne kurseve za nezaposlene.

Biti mlad, a uspješan u Bosni i Hercegovini za mnoge je gotovo nemoguća misija. Pokrenuti vlastiti biznis i zapošljavati ljude bez podrške države mogu samo rijetki.

Bišćanin Dino Kišmić (34) jedan je od onih koji su u tome uspjeli. Njegova priča je počela u srednjoj školi, kada se odlučio za posao koji mu je kasnije donio mnoge beneficije, a jedna od njih je i ta da je nekoliko godina radio u američkoj firmi Fluor sa sjedištem u Afganistanu.

Iako je u IT sektoru cijeli život, prvim pravim poslom se počeo baviti nakon srednje škole – hardverom, mrežama i održavanjem mrežnih sistema. Nedugo zatim opredijelio se samo za programiranje i to radi i danas.

„Sve je počelo nekako sredinom devedesetih, kada je moj otac počeo među prvima da uvozi rabljene kompjutere i opremu vezanu za njih, što mi je omogućilo da se već u ranom periodu ekspanzije IT sektora na područje Bosne i Hercegovine, upoznam sa osnovama informatike. Tada još uvije nije bilo interneta kod nas, pa sam se bavio isključivo hardverima i održavanjem sistema. Nakon što je 2007. godine izašao konkurs u Tužilaštvu Unsko-sanskog kantona, tu sam dobio posao na održavanju računara i mreže. Iako posao kao posao nije bio loš, a kolege sa kojima sam sam radio bile super, to nije bilo to što sam ja želio raditi u budućnosti. U tom istom periodu, igrom slučaja, moji prijatelji Edina i Amel su već radili u Afganistanu za jednu američku kompaniju, rekli su mi da tamo traže programere, te da je posao super i da je perfektno plaćen. I tako je odluka pala, poslao sam CV, i nakon par dana dobio odgovor da dođem na razgovor za posao koji se održavao u Skoplju. Nakon toga je sve išlo nekako brzo, već za par dana sam dobio potvrdan odgovor i nakon određenih testiranja sam bio na letu za Afganistan“, priča Kišmić o svojim počecima

Korisno iskustvo

Iako mu se bilo teško naviknuti na klimu i ostale specifičnosti te zemlje, Kišmić kaže da je u Afganistanu proveo nekoliko lijepih godina života, stekao novo iskustvo i prijatelje s kojima i danas održava veze i zove ih kada mu zapne u poslu.

„U Afganistanu sam radio od 2010. do 2014. godine. Što se tiče Afganistana, tačnije Bagrama gdje sam radio i boravio, u početku je bilo malo neobično od same klime i jezika do ostalih stvari, jednostavno sve mi je bilo novo. Kasnije, to vam postane drugi dom i normalno radite, družite se i upoznajete nove ljude. U američkoj kompaniji Fluor radio sam kao database developer i posao je bio odličan, perfektno plaćen, te sam radeći tamo upoznao odlične programere i još više usavršio svoje znanje. Što se tiče sigurnosti, iako je Afganistan ratna zona, ja kao civil i radnik u civilnoj kompaniji nisam imao većih sigurnosnih problema. Mogao sam dolaziti kući svaka tri mjeseca i nekako je to vrijeme do dolaska kući na odmor jako brzo prolazilo. Znači, iako sam bio daleko nisam dugo izbivao od kuće i koristio sam te prilike da svako malo dođem u Bihać.“, kaže Kišmić.

Nakon četiri godine provedene u Afganistanu odlučio je da se vrati. Iako mu nije bio cilj ostati za stalno u Bosni i Hercegovini, jer je mislio da je dosta lakše raditi ovaj posao vani, Kišmić je igrom slučaja pokrenuo vlastitu firmu koja danas zapošljava uglavnom mlade ljude kojima je ovo prvi posao.

„Moj prijatelj Vesmir i ja smo razgovarali o poslu i odlučili da otvorimo kompaniju i pokušamo napraviti nešto drugačije u Bosni i Hercegovini. Tako je nastao IDK Studio. S obzirom da je Vesmir imao neki web portal i udruženje, najprije smo radili neke programerske poslove preko udruženja, a kada je posao počeo rasti, morali smo otvoriti firmu. Nakon otvaranja firme, iskreno, mislili smo da smo pogriješili, zahvaljujući našoj državi, administraciji, brdu nepotrebne dokumentacije, vozanja od šaltera do šaltera, ovjera, zahtjeva itd, da sve ne nabrajam. Međutim, kad to sve prođe i uspijete ostati na nogama, te dobijete prve klijente, sve krene kako treba. Danas IDK Studio broji 11 zaposlenih, a ima oko 50 klijenata u devet različitih zemalja za koje smo radili preko 180 projekata. S tim da s Austrijom, Njemačkom, Švicarskom, Amerikom i Hrvatskom radimo svakodnevno“, ističe Kišmić.

Besplatni kursevi za programere

Pored toga što je uspješno vodi privatnu firmu i zapošljava nove radnike, Kišmić se nije zadovoljio time i odlučio je stečeno znanje ponuditi svima onima koje to zanima. Tako je u dogovoru sa Tehničkim fakultetom u Bihaću, otpočeo projekat prakse za mlade studente informatike koji u njegovoj firmi mogu besplatno da stiču svoja prva iskustva.

„Sve donedavno smo imali praksu učenika iz srednjih škola i sa fakulteta. Međutim, sad kada smo zaposlili više radnika, ovaj prostor nam je postao tijesan, pa trenutno nemamo prakse, ali čim preselimo u veći prostor nastavićemo s tim projektom. Većina od ovih radnika koji trenutno radi kod nas su u stvari studenti koji su nekada dolazili na praksu i nakon nekoliko ugovora od po tri mjeseca, primili smo ih zastalno. Imaju redovne plaće i ne opterećujemo ih puno sa poslom. Mislim da je posao kod nas za ove bh. uvjete solidan“, kaže Kišmić.

Kako je programiranje sve popularniji posao u svijetu, a prognoziranja kažu da će u Europi do 2020. godine biti manjka 120.000 programera, Kišmić ističe da šansu Bosne i Hercegovine vidi upravo u ovom sektoru. Naravno, kao i svaki drugi posao i programiranje zahtijeva određena ulaganja, a dobiti su višestruke, kaže on.

„Privredna komora Unsko-sanskog kantona je nedavno organizirala sastanak sa svim firmama na ovom području koje se bave IT sektorom. Razgovarali smo o mogućnostima i potrebama IT sektora, te donijeli zaključak da u ovaj sektor treba ulagati. U tom kontekstu smo se složili da u skorije vrijeme pokrenemo besplatne kurseve iz ove oblasti kako bi svi oni koji žele da se prekvalificiraju, a nemaju za to sredstava, mogli to da urade i tako sebi na nekin način osiguraju posao u budućnosti.”

Kišmić smatra da Bosna i Hercegovina sa malim ulaganjima, u smislu podrške start-up programerskim kompanijama uz olakašanje procedure pokretanja posla u smislu administrativnih kompilakcija i poreza, može većim dijelom doprinijeti rješavanju pitanja nezaposlenosti i slabe ekonomije.

„Ulaganja i beneficije koje država da tim preduzećima, vratiće joj se višestruko kroz razne poreze i izdatke koje te firme, kasnije kada ojačaju i povećaju obim svog posla, daju državi“, ističe Kišmić.

Svim mladim ljudima koji se odluče za pokretanje vlastitog biznisa poručuje da budu uporni i da ne odustaju već kod prvih problema.

Bišćani uživali u sedmodnevnom obilježavanju 757.rođendana grada

Proslava 757. rođendana grada Bihaća zaokružena je jučer svečanom sjednicom Gradskog vijeća Bihać na kojoj su pored oficijelnog dijela programa, koji je podrazumijevao dodjelu nagrada i priznanja, ponovo dominirali kulturni sadržaji. Na samom početku, spontano i uživo izvođenje himne učenika Srednje umjetničke škole izmamilo je gromoglasan aplauz, a posebno dugi aplauz čuo se nakon što su šest mališana iz Gradskog vrtića specijalno i s amo za ovu priliku uputili predivne stihove svome voljenom gradu.

Još dvije tačke Umjetničke škole (trio gitara i solo harmonika) uljepšale su ovu svečanost, a poseban pečat u kulturno-programskom smislu stavili su članovi grupe „Jall aux yeux“. Prema riječima Alena Zulića, direktora Kulturnog centra, s obzirom na tradiciju ove manifestacije, mogao se i očekivati dobar kvalitet ukupnog programskog menija, koji govori da je on bio iznad očekivanja.

„ Naime, na samom početku obilježavanja 757.rođendana grada Bihaća , Muzička omladina & Haman Jazz Band su svojim koncertom u Gradskoj galeriji dali naslutiti maločas spomenuto.Ali, sportske aktivnosti, zatim animirani film u Cinestaru, a onda i program povodom Dana ekologije su nametnuli standard do kraja ispunjenih prostora u kojima su se ti događaji i odvijali. Nastavljeno je sa kreativnom radionicom za djecu predškolskog uzrasta i osnovnih škola, a onda je Željko Pevan ponovo briljirao „-kazao je Zulić.

Događaji poput izložbe „Bihać i prostor Unsko-sanskog kantona kroz vrijeme“ i „Pišem ti bosančicom“ bili su oni koji su ovoj manifestaciji udahnuli intelektualni i edukativni karakter, a promocija zbirke pjesama „Govor duše“ je bila upravo ono što naziv ove knjige i sam kaže.

A onda,rock-koncert „Parnog valjka“ odvodi ovu priču u neslućenom smjeru jer čak i dvorana „Luke“ postaje premala. Sveukupnost programskog menija upotpunjeni su sa humanošću mladih darivaoca krvi koji su se nakon i službenog članstvau Crvenom križu Bihać, sa svojim sugrađanima uputili na Planinarski dom Plješevica.

„ I naravno, kao što to po prirodi stvari uvijek na kraju i biva, šlag na rođendanskoj torti se dijeli na gradskoj tržnici svima onima koji su bili, ali i onima koji tu iz objektivnih razloga nisu mogli biti. Istog dana odigrana je i tradicionalna revijalna malonogometna utakmica između Gradskog vijeća Bihać i GK Republike Hrvatske Banja Luka, čime je i okončana ovogodišnja proslava rođendana grada“-ističe Zulić.

Bitno za napomenuti je da su svi sadržaji održani na mjestu i u vrijeme kako je to i planirano, zbog čega se ovom prilikom posebno treba zahvaliti organizatorima: J.U. Kulturni centar Bihać, J.U. Gradska galerija Bihać, J.U. za sport odmor i rekreaciju Bihać, J.U. Gradski vrtić Bihać, Crveni križ Bihać, Unski smaragdi, J.U. Umjetnička škola Bihać, J.U. Arhiv Unsko-sanskog kantona, J.U. Kantinalna i univerzitetska biblioteka Bihać, J.U. Muzej Unsko-sanskog kantona (prostor – dvorana) i agenciji „Stage
Art“, kao i sponzorima: U.G. „Ventilator“ Bihać, Cinestar Bihać, Bihaćka pivovara, Dental Art – stomatološka ordinacija Dr. Rejhan Mujagić, Teleakustik, Unimatrix, Cvjećarnica „Fani“ i V-Inox – Vejsil Beširević.

Kada je u pitanju rođendanska torta ove godine izradu torte podržali su : RB caffe , dd HUT Aduna, Bistro Alma, doo Leji commerce, Slastičarna Ozimice, doo Opal commerce-Hotel Opal exclusive, doo Kostel commerce- Hotel Kostelski buk, Obrt Cakana, doo TIM, doo Safir – Hotel Paviljon, Restoran Čardak na Uni, Pizzeria Bella Italia, Pekara Klas ZM, doo Atelje klub, Restoran Theatar AS, Restoran River, Pekara Ekom, doo T-Anadolija, Restoran Slap, doo Čavkunović BP-Motel Kamenica, doo Ljuto trans, doo Una bus, doo Ismar tours, doo Unatransport, Pizzeria Nouva Italia, Pekara Ozimice, Motel Rekić, Pekara Harmani, Gold caffe bar, Slastičarna Orient, doo Meggle mljekara, doo Union foods Čitluk, doo Ent komerc, doo Fis Vitez, TC Robot Trading Sarajevo i doo H&F – Marketi Neli.

Pobjednička kampanja studenata u okviru projekta ‘EU for You – #E4U’: “Start yourself up!”

Slogan pobjedničke kampanje “Start Yourself Up” na najbolji način ilustruje stavove bh. studenata o socio-ekonomskim reformama.

Svojim porukama studenti su pokazali da imaju viziju, energiju i volju da pomognu svojoj zemlji na putu ka Evropskoj uniji.

Projektom simboličnog naziva ‘EU for You – #E4U’, Ured specijalnog predstavnika EU u BiH (EUSR) je želio animirati studente da govore o socio-ekonomskim reformama, kao i izazovima s kojima se mladi ljudi suočavaju, te da opišu probleme koje moraju prevazići prilikom započinjanja svojih profesionalnih karijera i da daju svoje viđenje kako se ti problem mogu riješiti. Učešćem u projektu, imali su zadatak da, do januara ove godine, osmisle i realizuju javne kampanje u kojima će predstaviti svoje stavove o ovim pitanjima, prvenstveno među svojim kolegama studentima, mladim ljudima u BiH i široj javnosti.

Kada se u novembru prošle godine 56 studenata sa 14 javnih univerziteta u BiH prijavilo za učešće u projektu (EUSR), nisu mogli ni zamisliti koliko će snažno odjeknuti rezultati njihovog truda i rada koje su ostvarili u kratkom vremenskom periodu. Studenti okupljeni u sedam timova  su u roku manje od mjesec dana organizovali 25 konferencija i promotivnih događaja, producirali 25 spotova i video klipova, organizovali 80 TV i radio programa,  producirali i generirali 145 promotivnih tekstova, postigli 500 600 pregleda video materijala na društvenim mrežama i skoro 200 000 klikova kao i  preko 13 000 lajkova, dostigli pola miliona impresija banera na internetu i plasirali 57 promotivnih sadržaja na otvorenom.

„Studenti BiH pokazali su inovativnost i dokazali nam, ne samo Evropskoj uniji nego i ovoj zemlji, svojim kolegama, prijateljima, roditeljima, da imaju ideje, da žele promjenu i da ne žele vidjeti kako stvari tapkaju u mjestu. Shvatili su da ova zemlja treba ići naprijed, mora ići naprijed, a ta promjena može doći samo iznutra. A ta promjena je ova generacija“ izjavio je ambasador Lars- Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH i Specijalni predstavnik EU.

Radeći kao Crveni, Pink, Žuti, Plavi, Narandžasti, Zeleni i Plavi tim, zajedno sa svojim profesorima i mentorima, studenti su u svojim kampanjama iznijeli mnoga rješenja kako da ohrabre mlade ljude da se uključe u promjene koje mogu Bosnu i Hercegovinu vratiti na put ka Evropskoj uniji.

 „E4U projekat nam je proširio vidike i pomogao nam da postanemo svjesni trenutnog stanja. Osjetili smo entuzijazam i spremnost da promijenimo situaciju i razmislili smo o realnim načinima na koji to možemo i uraditi“, rekli su studenti iz Mostara.

U svojim kreativnim porukama, neki studenti su naglasili važnost volontiranja u društvu u kojem vlada cinično mišljenje da za sve postoji neki skriveni motiv. Neki timovi su predložili praktična rješenja za poboljšanje kurikuluma na univerzitetima tako da studenti mogu steći vještine i znanja koja će ih napraviti konkurentnima na tržištu rada. Drugi timovi su opet, apelovali na mlade da rade na novim vještinama koje bi mogle unaprijediti rad kompanija u kojima počinju raditi ili, u mnogim slučajevima, kompanijama koje sami osnivaju.

Ipak, svih sedam kampanja imali su nešto zajedničko što se moglo vidjeti u medijima ovih dana, a to je naglašena snažna potreba mladih ljudi da se njihov glas čuje u javnosti. Ta potreba artikulisana je kroz opće poruke kampanja, poput „Napravimo Bosnu i Hercegovinu boljom“; „Radimo zajedno“, „Donosimo odluke koje će odrediti našu budućnost“, itd.

Izvrsnost u izradi kampanja svakog tima prepoznata je od petočlanog žirija i proglašena na Ceremoniji dodjele nagrada, koja je održana 17. februara u Sarajevu.

Nagradu za najbolji slogan „Za druge, zbog sebe“ osvojio je Crveni tim (studenti Univerziteta u Zenici, Pravnog fakulteta u Zenici i Akademije umjetnosti u Banjaluci). Sloganom su prezentirali svoj stav o socio-ekonomskim reformama: volontiranje i pomaganje drugima je prioritet.

Ljubičasti tim (Univerzitet u Sarajevu, Fakultet političkih nauka Sarajevo i Ekonomski fakultet u Zenici, Univerzitet u Zenici) osvojio je nagradu za najbolji video „Povežite se“ koji ilustruje njihovo viđenje reforme obrazovanja u Bosni i Hercegovini. Za njih su reforma obrazovanja i povezivanje sa tržištem rada najprioritetniji.

Snažni, posvećeni i sveprisutni; intervjuisali su građane, privlačili pažnju publike, poslali su različite poruke. Studenti ekonomskih fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru i Sveučilišta u Mostaru, okupljeni u Pink tim, poslali su snažnu poruku sa Starog mosta, simbola grada i simbola njihovog novog prijateljstva. Porukom „Preko trnja do zvijezda“ založili su se za kvalitetnije obrazovanje i bolji posao u Bosni i Hercegovini. Pink tim osvojio je nagradu za najbolji Guerilla marketing.

Ekonomski fakultet u Tuzli i Fakultet poslovne ekonomije u Bijeljini (Univerziteti Tuzle i Istočnog Sarajeva) združeni u Narandžasti tim, prezentirali su svoje viđenje socio-ekonomskih reformi: prioritet je smanjenje stope nezaposlenosti i odliva mozgova. Njihov logo koji je ilustrirao slogan „Znanje i pamet pokloni svojoj zemlji“ donio im je nagradu za najbolji dizajn loga.

Dva tima su dobila Specijalna priznanja: Plavi tim koji su sačinjavali studenti ekonomskih fakulteta u Sarajevu i Palama (Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta Istočno Sarajevo) za najkreativniji pristup kampanji, i Zeleni tim: studenti Filozofskog fakulteta u Tuzli i Ekonomskog fakulteta u Brčkom (Univerziteta Tuzla i Univerziteta Istočno Sarajevo) za najbolju obradu teme naspram ciljane publike.

Sa sloganom Start Yourself UP! – pobjednici E4U Takmičenja za najbolju javnu kampanju – Žuti tim (studenti ekonomskih fakulteta Univerziteta u Banjaluci i Univerziteta u Bihaću), plasirali su jaku kampanju kreiranu da ohrabri, motiviše i educira mlade ljude da započnu vlastite biznise. Žuti tim je napravio izuzetne rezultate u nastupima u medijima, u organizaciji evenata u kreativnom segmentu. Kako kažu živjeli su Self up kampanju:

Shvatili smo da nam je napokon data mogućnost da jasno i glasno kažemo šta mislimo i po prvi put smo bili kreatori vlastite budućnosti. Mi živimo živote mladih ljudi u Bosni i Hercegovini – živote pune poteškoća i prepreka. Najbolje znamo šta nam nedostaje, koje su naše potrebe, želje i snovi. EUSR je prepoznao probleme s kojima se mladi ljudi u BiH suočavaju i dao nam je šansu da ih  prevaziđemo tako što nam je pružena prilika da izrazimo svoje ambicije i  ideje kroz medijske kampanje”, rekli su iz Žutog tima.

Dok pobjednički tim uživa u svojoj nagradi, studijskom putovanju u Brisel, vrijedno je napomenuti da je za studente, projekat E4U predstavljao važan komunikacijski poduhvat. Kreirao je prostor u kojem su oni, mladi budući profesionalci, dobili priliku da govore i prostor u kojem su se uvažila njihova rješenja. Otvorena im je mogućnost  da pošalju svoje poruke širom zemlje. Radeći na svojim idejama i plasirajući ih široj bh. publici, mladi su pokazali da imaju viziju, snagu i volju da pomognu Bosni i Hercegovini na putu ka Evropskoj uniji.

1. mart je neradni dan

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, povodom 1. marta Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, obavještava da, u skladu sa Zakonom o proglašenju 1. marta Danom nezavisnosti BiH, državni organi, preduzeća i druge pravne osobe ne rade na Dan nezavisnosti.

Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine -1. mart obilježava se jedan dan i to na dan praznika.

S tim u vezi, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava da je srijeda, 1. marta 2017. godine, neradni dan.