Najčešće žrtve trgovine ljudima su djeca i žene, a najzastupljeniji oblik jeste prosjačenje. Prosjaci najčešće ne rade za sebe, već za takozvane gazde, kojima jedno dijete mjesečno donese dobit od otprilike 5.000 KM – upozoravaju iz Udruženja Nova generacija, a povodom 18. oktobra koji se širom Evrope obilježava kao Dan borbe protiv trgovine ljudima.

Među svim kategorijama žrtava tog krivičnog djela, naglašavaju, po svojoj osjetljivosti posebno se izdvajaju djeca prisiljena na rad, čime im je uskraćeno obrazovanje, socijalna i zdravstvena zaštita, pravilan rast i razvoj, sticanje znanja i vještina potrebnih za funkcionisanje u društvu.

Udruženje Nova generacija podvlači da je prosjačenje organizirani biznis, koji bh. institucije još ne mogu spriječiti, jer su sami organizatori prosjačenja nedodirljivi. Djeca se nerijetko dovoze iz susjednih zemalja, a zatim sele iz grada u grad. Najpogodniji za prosjačenje su manja djeca i djevojčice koji potiču iz siromašnih i disfunkcionalnih porodica.

-Ono o čemu građani BiH najčešće ne razmišljaju jeste da davanjem novca prosjacima podstiču ovo krivično djelo, te da je jedini ispravan način pozvati policiju i prijaviti prosjačenje. Nakon prijave, dijete bi trebalo biti evidentirano u policijskoj stanici i predato u nadležnosti Centra za socijalni rad, koji dijete smiješta u Prihvatnu stanicu i utvrđuje okolnosti usred kojih je došlo do prisilnog rada – navode iz Udruženja Nova generacija.

Ističu da veliku ulogu u poboljšanju položaja djece koja su uključena u život/ili rad na ulici i djece u riziku imaju dnevni centri, gdje oni mogu koristiti različite usluge koje im se nude.

Na području cijele BiH djeci i mladima dostupna je savjetodavna linija Plavi telefon, putem koje mogu dobiti podršku i savjet u vezi različitih oblasti, ali i prijaviti nasilje, zlostavljanje ili prosjačenje.

Linija je potpuno anonimna.

Crveni križ Grada Bihaća i Služba transfuziologije u Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću upriličili su akciju darivanja krvi kojoj su se odazvali brojni građani, darovaoci krvi Crvenog križa, kojima su se priključili i građani MZ Sokolac. Prikupljene su značajne količine krvne plazme za potrebe Kantonalne bolnice a najpotrebnije su krvne grupe negativnog predznaka. I ova akcija darivanja krvi izazvala je veliko zanimanje brojnih darovalaca okupljenih u gradskoj organizaciji Crvenog križa koji su došli u Službu za transfuziju krvi Kantonalne bolnice kako bi darovali dragocjenu tečnost. S nekoliko njih smo razgovarali i uvjerili se u zadovoljstvo i spremnost da darujući svoju krv unesrećenima spase ugroženi život.

Atif Bašanović krv je darovao po devedeset i sedmi put. –Akcije darovanja krvi za mene mnogo znače, život. Krv sam darovao najčešće prilikom saobraćajnih nesreća a neke osobe kojima je krv hitno trebala sam i lično poznavao, kaže Atif. Senad Bajramović do sada je krv darivao trideset i pet puta. –Kad su me god pozvali odazvao sam se akcijama darivanja krvi i spašavao živote unesrećenim ljudima. Imam krvnu grupu A pozitivnu i ukoliko me posluži dobro zdravlje, nastavit ću i dalje darivati krv, kaže Senad. U službi transfuziologije krvi zadovoljni su odzivom darovalaca i saradnjom sa gradskim Crvenim križem jer zahvaljujući njima Kantonalna bolnica uspijeva osigurati dovoljne količine rezervi neophodne krvne plazme. –Bez tih akcija i dobrovoljnih davalaca mi nebi mogli obavljati svoj posao, niti bi pacijenti mogli primati krv. Zahvaljujući zaista dobrom odzivu davalaca redovnim putem ali i na naše apele, mi možemo zadovoljiti našu ulogu, kaže dr. Tarik Zejćirović, načelnik Službe za transfuziju krvi KB „Dr. Irfan Ljubijankić“. Najrjeđe i ujedno najdragocjenije i najpotrebnije su RH negativne krvne grupe s kojima je zaista problem kada ih unesrećeni zatrebaju, dodaje dr. Zejćirović. Nakon akcije darivanja krvi, upriličeno je tradicionalno druženje darovalaca koji su u toku ove godine iskazali veliku humanost. – piše reprezent.

U organizaciji Kulturnog centra Bihać u subotu 22.10. održaće se 3. Bazar kulture koji je zamišljen kao jednodnevna manifestacija u kojoj će bihaćki umjetnici građanima prezentirati svoja umjetnička dostignuća kroz ples, muziku, likovno izražavanje i glumu a sve to na otvorenim scenama na Gradskom trgu i Bosanskoj ulici u Bihaću.

Tako će se, sa početkom u 11 sati publici predstaviti: Umjetnička škola, Gradski ženski hor, Ansambli “Prijatelji sa Une”, “Bedem” i “Zvuci sa Une”, Teatar mladih, SC Virus, Miroslav Slipčević Mimi, Gradska galerija, Univerzitetska biblioteka, Udruženje likovnih umjetnika Bihać, Haris Rahmanović Priki i nezaobilazni Raif Ferhatović.

(U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika manifestacija se otkazuje)

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK) jučer je na hitnoj sjednici jednoglasno donijela odluku o utvrđivanju rezultata lokalnih izbora održanih u BiH 2. oktobra.

Poznato je koliko vijećnika i iz koje stranke će ući u Gradsko vijeće.

Kada je riječ o Bihaću, vodeća je Stranka demokratke akcije (SDA) sa najvećim brojem mandata, njih 11.

Slijedi je Građanski savez (GS) sa pet i SDP sa također pet mandata. Ostale stranke koje su ušle u Općinsko vijeće su: A-SDA Stranka demokratske aktivnosti, SBB-Fahrudin Radončić, te Demokratska fronta.

Treća godišnjica smrti navijača nogometne reprezentacije BiH Almira Kasumovića i Vildana Pehlića iz Velike Kladuše, te Hasiba Mahmića iz Bosanske Krupe, koji su 16. oktobra 2013. godine, vraćajući se sa utakmice Litvanija – BIH imali tešku saobraćajnu nesreću na povratku iz Kaunasa, u poljskom gradu Lomža, obilježena je okupljanjem u selu Mahmići u bosanskokrupskoj općini, rodnom mjestu Hasiba Mahmića, tadašnjeg vođe navijača “Ljutih Krajišnika”.

Na treću godišnjicu su se u selu Mahmići u bosanskokrupskoj općini, rodnom mjestu Hasiba Mahmića, tadašnjeg vođe navijača, okupili navijači i članovi “Ljutih Krajišnika”, kako bi odali poštovanje stradalim mladićima.

Istaknuto je njihovo navijanje i predanost nogometnoj reprezentaciji naše zemlje koje su “Ljuti Krajišnici” i i nastavili. Također, na ovom skupu je naglašeno da Almir, Hasib i Vildan nisu i neće biti zaboravljeni.

Četvrti navijač Adis Adi Ćoralić iz Cazina, koji je bio s njima u automobilu za vrijeme nesreće, prošao je sa težim povredama koje mu i danas stvaraju zdravstvene probleme.

Adis se trenutno nalazi u Italiji gdje je zaposlen kao građevinski radnik, te zbog toga nije prisustvovao obilježavanju godišnjice. U telefonskom razgovoru za Faktor izrazio je žaljenje što nije došao u Bosansku Krupu. Podsjetio je da je spavao za vrijeme udesa. Probudio se u bolnici šest sati nakon nesreće, sa teškim povredama noge, rebara, glave i vrata.

– Ničega se nisam sjećao. Kad sam se probudio u bolnici i saznao šta se desilo, žalio sam što i ja nisam otišao s njima – prisjeća se Adis.

Nakon višemjesečnog liječenja, Adis je ostao bez posla, jer nije bio sposoban za rad. Međutim, posao mu je bio neophodan zbog čega je otišao u Italiju gdje trenutno radi. Žalostan je, kaže, jer su mu mnogi obećavali pomoći u liječenju, ali i u pronalasku posla.

– Ipak, zahvaljujem Bogu što sam ostao živ, da mogu nastaviti stopama i ciljevima svojih stradalih prijatelja – kazao je Adis.

Ćoralić ne krije da mu je mnogo pomogao predsjednik NS/FS BIH, Dino Begić.

– U prvim teškim trenucima pomagao mi je Begić i da nije bilo te podrške u svakom pogledu, pitanje je kako bih to sve preživio. Liječenje, bolnica, rehabilitacija… – naglašava Adis za Faktor.

Adisu nedostaju drugovi, kaže da njihove mezare obiđe kad god može. Najteže mu je kada igra naša reprezentacija.

– Ali, valjda je tako moralo biti. Valjda sam ja ostao živ, da nastavim, da ih nosim u srcu na svakoj utakmici, naročito u Zenici, gdje smo bili rado viđeni gosti – prisjetio se Adis.

Adis je i dalje jedan od vatrenijih navijača “Ljutih Krajišnika”, iako je sada rjeđe u prilici ići na utakmice Zmajeva, ali uz sve teškoće objašnjava da osjeća obavezu nastaviti.

– Moram zbog njih, znam da bi i oni tako htjeli. Posebno u ovim kvalifikacijama imam obavezu, jer oni su stradali baš kada su se naši Zmajevi prvi put u historiji BiH plasirali na Svjetsko prvenstvo. Koliko su se samo tome radovali kada smo krenuli iz Kaunasa… Volio bih da se i ovoga puta ja radujem plasmanu Zmajeva. Baš zbog njih – kazao je na kraju razgovora navijač Adis Ćoralić.

Proteklog vikenda, nakon sedmice odmora, stigao je red na jedan od najljepših prirodnih krajolika naše domovine i krajnji zapad BiH – Krajinu.

Nepregledne livade, brda i doline i tek poneka životinja koja pase obećavali su sjajan doživljaj na dva točka.

Ali, kako je ova vožnja dogovorena mnogo ranije i uz nju svi detalji, po Murphyjevom zakonu krenulo je krivo u onom segmentu na koji se svakako ne može ni uticati. Priroda je pokazala zube i nebo se otvorilo, a munje su počele sijevati svuda okolo. Ne baš idealna situacija za biciklizam.

Inače, planiralo se odvesti dionicu od Bosanskog Petrovca do Bihaća, u dužini od šezdesetak kilometara. Ujutro je ekipa već bila spremna, a pridružili su joj se i članovi biciklističkog kluba Bihać. Raspoloženje je kao i uvijek bilo na nivou, ali nakon samo kratke dionice nagli pljusak i oluja je natjerala bicikliste da potraže zaklon u restoranu pored puta, što će se ispostaviti kao duži odmor jer jesen u krajini zna biti vrlo okrutna.

Kraj u koji su se biciklisti iz Sarajeva uputili zaista je odmor za dušu, i savršen bijeg od svakodnevne gradske gungule. Gdje god da pogledate, nepregledni su pašnjaci, a okrugle bale sijena samo pridonose ugođaju nekakvog smiraja. Kao da ste zaglavili u nekom wallpaperu sa računara i ne želite izaći iz njega, pišu biciklisti.

Upravo na dionici koja je trebala biti vožena, snimana je i legendarna “Partizanska eskadrila” Hajrudina Šibe Krvavca, iznad predjela koji nose naziv Medeno polje. Da li zbog pčela koje tu skupljaju energiju za proizvodnju nektara ili zbog ljepote, Medeno polje je uistinu uživanje za sva čula. Jedan od sigurnih razloga zašto je ta priroda i dan-danas netaknuta je i nedostatak vode. Naime, na cijelom području Medenog pola postoje tek tri mala izvora vode koja tvori ponornice, a kroz polje ne prolazi nikakva rijeka ni potok. Tako se stanovništvo ovdje odvajkada bavi stočarstvom i poljoprivredom, a industrija nije mogla opstati. Možda je i bolje tako.

A što se tiče kultnog Šibinog filma, za vrijeme Drugog svjetskog rata tu je zaista bio izgrađen improvizovani aerodrom, odakle je evakuisano oko 2.000 ranjenika na liječenje u savezničke bolnice. Poslije rata, na mjestu aerodroma, redovno se 27. jula, na dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine održavao narodni zbor. U spomen svima, pored ceste je bio postavljen i spomenik u vidu savezničkog avion TC-3 Dakota, ali od čega je ostalo samo betonsko postolje. Tokom agresije je miniran, a poslije je rashodovan.

Dalje, putem ka Bihaću, dolazi se do ulaza u Nacionalni park Una, a niz makadamski put može se doći i do Štrbačkog buka, predivnog vodopada koji je u stvari i granica između BiH i Hrvatske. Nalazi se na 294 m nadmorske visine i uz martinbrodske vodopade predstavlja najljepši vodopad na Uni, a ubraja se i u jedne od najljepših u ovom dijelu Evrope.

Sve vrlo lijepo i izuzetno dostupno svima koji vole biciklizam, ali ne baš kada se vani otvori nebo. Uz priču o okolnim ljepotama i historiji koja je oblikovala ovaj kraj, biciklisti su ipak dočekali da se vrijeme malo smiluje, pa su ipak odlučili barem jedan dio puta preći na svojim biciklima. Pratili smo ih i shvatili da taj biciklizam može biti samo velika ljubav kada i po kiši i vjetru se odlučite voziti i boriti se protiv vremenskih neprilika. Srećom, kiša je smanjila intenzitet i stižemo u Bihać.

Krug po gradu koji je najpoznatiji upravo po rijeci Uni, kratak je i zbog kiše koja ponovo počinje padati, ali i pada temperature. Možda i najljepša rijeka u BiH nosi neku posebnu draž koja se može iskusiti samo ako je vidite uživo. Bišćani je, kako i priliči, ljubomorno čuvaju pa je sva čista i blista u svojoj ljepoti, a uz posebne nasipe i meandre možete joj prići i ostaviti gradsku gužvu iza sebe. U jesenje doba krajišnici prodaju i dozrele marune, te med kojem se po kvaliteti može približiti tek onaj hercegovački. Glad će utoliti opet plod te fenomenalne Une, pastrmka je ovdje redovno na meniju.

Sve te ljepote još su prijemčljivije kada je sunce, ali pokisle bicikliste eto ni kiša nije spriječila da sretno i bezbjedno doputuju u Bihać, na otvaranje još jednog u nizu natkrivenih parkinga za bicikle. Projekat koji se realizuje uz podršku kompanije Lactalis i osvježenje u vidu Dukat Fit napitka sa proteinima Bišćanima je donio savremenu lokaciju za sigurno ostavljanje svojih dvotočkaša, a izgrađen je na igralištu Bigram, u centru grada. Svesrdnu pomoć pružili su momci i djevojke iz udruženja Bukva, a parking ostaje u amanet svim biciklistima Bihaća.

Kišna krajiška avantura je tako doživjela svoj kraj, ali definitivno ne konačan. U Bihać, obećali su iz Giro ekipe, obavezno se vraćaju da utvrde utiske kada sunce zasija i sve procvjeta, na proljeće.

Kao što to obično biva, nakon što je cijelo putovanje privedeno kraju i ostalo je samo vratiti se nazad u Sarajevo, sa biciklima na nosaču i mokrom opremom u kesama, oblaci su se nakratko razišli i podsjetili zašto je ovaj kraj tako lijep. Fotografije nastale u povratku, bez ekipe na cesti, nadamo se, dokazuju naše tvrdnje.

/klix.ba

Iako je Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona (USK), nakon dugotrajne istrage koja je dolazila i u ćorsokak, 24. decembra prošle godine objavio optužnicu protiv Muhameda Zekotića (31) zvanog Hodža iz Sanskog Mosta zbog produženog krivičnog djela pronevjere u službi, krivotvorenja isprave i prevare, suđenje je tek nedavno otpočelo.

Nastavak je zakazan za  11. i 14. oktobar na Općinskom sudu u Sanskom Mostu, kada će biti ispitano 16 svjedoka optužbe. Na prvom pretresu Zekotić je negirao krivicu za krivična djela koja mu se stavljaju na teret.

Krivotvoreni pečat

Prevario mnogo ljudi u Sanskom Mostu: Muhamed Zekotić

Prema optužnici, Zekotić je kao zaposlenik ”Jahorina osiguranja” u Sanskom Mostu od marta do septembra 2011. godine od više od 200 građana koji su dolazili u ovo osiguranje radi registracije svojih motornih vozila preuzimao novac radi uplata za registraciju njihovih vozila, ali uplate nije izvršavao, već je novac zadržavao za sebe, ili je vršio djelimične uplate i tako oštetio kuću za koju je radio i državne institucije.

U optužnici se navodi da je za 26 uplatnica koristio krivotvoreni pečat ”Balkan Investment banke” (BIB).

Zekotić je poslodavca prevario za 4.348 KM, a prema uplaćenim policama osiguranja i krivotvorenim uplatnicama za ovu svrhu, oštetio je Fond za zaštitu okoliša za 2.637 KM, BIHAMK za 1.331 KM, budžet USK za 16.504 KM, Stambeni fond za 1.680 KM, Javni trezor za 2.425 KM, Direkciju za ceste USK za 4.226 KM te na taj način za sebe pribavio protupravno 33.151 KM.

Među prevarenim građanima je dosta ljekara, poduzetnika, stranačkih funkcionera, imama, a Zekotić je uspio prevariti čak i Općinski sud u Sanskom Mostu.

Lažni profil

Optužnica Tužilaštva USK tereti ovog 31-godišnjaka i za prevaru fudbalera Senijada Ibričića, bivšeg bh. reprezentativca, od čijeg je brata preuzeo 2.457 KM da bi mu, navodno, uplatio ovu sumu za ishodovanje građevinske dozvole za jedan objekt. Kada je oštećeni Ibričić saznao od zaposlenih Općine Sanski Most da ova suma nije uplaćena, obavijestio ih je da je dao novac Zekotiću u te svrhe.

– Optuženoga je pozvala Općina Sanski Most da dostavi uplatnicu o uplaćenoj građevinskoj dozvoli Senijada Ibričića, ali on je putem računala izradio lažni profil uplatnice, na koju je stavio navedeni iznos te takvu, krivotvorenu uplatnicu predao u blagajnu Općine Sanski Most 23. jula 2012. godine – piše u optužnici.

/avaz

Prilikom drugog biranja manjiske Vlade Unsko-sanskog kantona, stranke iz opozicije su podržale imenovanje premijera Huseina Rošića i ministara iz koalicije SDA – SBB, ali uz rok do završetka lokalnih izbora u BiH.

Izbori su upravo prošli, a izborni rezultati nisu išli naruku pomenutoj koaliciji, te se sad očekuje otvaranje pitanja podrške manjinskoj Vladi USK-a.

Misija završena

– Taj dogovor prilikom imenovanja Vlade je važio do sada, a šta će dalje biti, vidjećemo. Vlada Unsko-sanskog kantona je i tada jasno okarakterisana kao privremena i njena misija je dakle završena, kazao nam je Željko Mirković, skupštinski poslanik iz SDP-a.

Oslobođenje je prethodnih dana objavilo da je A SDA, koja je šest mjeseci pred izbore izbačena iz vlasti USK-a i koalicije sa SDA, prošla bolje u rezultatima izbora od same SDA, pa osnivač stranke Rifet Hozanović traži od premijera i Vlade da zbog izbornog poraza podnesu ostavke.

Ne njegovu izjavu iz Vlade se još niko nije osvrnuo, dok druge stranke opozicije pokazuju blaži odnos prema Vladi Huseina Rošića za koju kažu da je mnogo bolja od prethodnog saziva sa Izudinom Saračevićem (SDA) na čelu.

– Treba biti iskren pa priznati, premijer Rošić je kvalitetno vršio dužnost u okvirima koje je imao i sa manjinskom Vladom kojoj je svaka podrška bila potrebna. Relaksirao je odnose sa sindikatima, tako da u konačnici Rošić nije loš i nemamo ništa protiv njega, kazao nam je Mirković.

Premijer Rošić polaskan je respektom koji je dobio od dijela opozicije, ali nema odgovora na pitanje očekuje li formiranje nove skupštinske većine i rekonstrukciju Vladu.

– Nemam informacija da li se nešto priprema, ali to ćemo ubrzo znati. Poslanici će iskoristiti priliku da iznesu svoje stavove već na narednoj sjednici Skupštine koju smo zakazali, kazao nam je premijer.

Posljednje klupe

Sjednica Skupštine je sutra. Nekoliko važnih materijala za Vladu naći će se na dnevnom redu kao što su pitanje zakona o šumama, o državnim platama, o turizmu i prezentacija plana revitalizacije drvne industrije Sanica. Na ovim rješenjima Vlada je vrijedno radila, a sutra će se vidjeti da li i dalje ima podršku iz posljednjih klupa ili je ona prestala zajedno sa mandatima na lokalnim izborima.

/Oslobođenje