Home Blog Page 1350

MZ Ružica nekad nosioc razvoja, danas deponije smeća

Mjesna zajednica Ružica spada u red prigradskih mjesnih zajednica. U njenom sastavu su osim Ružice naselja Vinica i Čekrlije.

Prostorno i po broju stanovnika spada u veće mjesne zajednice. Tokom rata je bila granica dvaju neprijateljskih teritorija. Stoga ne čudi da je po završetku rata bila jedna od najrazrušenijih i najraseljenijih bihaćkih mjesnih zajednica. Nisu stradali samo stambeni objekti. Uništeni su putevi, vodovodna i elektromreža, a velike štete su pretrpjeli i privredni subjekti koji se nalaze na prostoru MZ Ružica.

Prije rata u Mljekaru, Žitopreradu, Bihaćku pivovaru i Bimes, svakim danom išlo je na stotine radnika. Od nekadašnjih privrednih giganata, proizvodni kapaciteti većine njih danas su odlagališta smeća. Istina Bihaćka pivovara i Mljekara Meggle, zahvaljujući uspješno provedenoj privatizaciji i odgovornosti novih vlasnika, možda su i jedini svijetli primjeri bihaćke privredne slike. Nažalost, Žitoprerada i Bimes nisu bile te sudbine. Sada su to prazne hale, prazni i u korov zarasli fabrički krugovi. Prostori u kojima se okupljaju pijanci, beskućnici… Neogovornim i nesavjesnim gra|anima ovi obje-kti su dobro došli za odlaganje tona i tona smeća. Ružna je to i tužna slika ne samo za mjesnu zajednicu već za cijeli grad.

Očekuju podršku nove gradske vlasti

Problem divljih deponija, prema riječima Safeta Čelebića, predsjednika MZ Ružica, nisu samo objekti propalih firmi, daleko širih razmjera je smetlište na Grabežu iznad Čekrlija. I to nije od jučer, samo ne zapinje za oko kao ovaj na ulazu u MZ Ružica.

Više puta MZ Ružica je Gradskoj upravi prijavljivala problem nelegalnog odlaganja smeća svih vrsta i u objekte Bimesa i drugih napuštenih proizvodnih pogona kao i na lokalitetu Grabeža. Komrad je reagirao u nekoliko navrata i to smeće odvozio, uklanjao divlje deponije, ali džaba. Uvijek je bilo i bit će onih koji vlastito smeće odlažu u “komšijsko dvorište” iako se odvoz smeća uredno odvija na području cijele mjesne zajednice. Mnogi misle da su glavni krivci za tone smeća u krugu napuštenog Bimesa upravo mještani ove i susjednih mjesnih zajednica.

– Mi smo u MZ namjeravali sami organizirati akciju čišćenja tih divljih deponija, posebno ovih na ulazu u mjesnu zajednicu, ali nam je rečeno da je u pitanju privatni posjed i da za to moramo imati dozvolu. A čiji su to sada objekti, čija je to firma, da li je to sudski konačno riješeno, mi u MZ Ružica ne znamo i nismo s tim upoznati. Očekujem da u najskorije vrijeme nova gradska vlast održi sastanak s predstavnicima bihaćkih mjesnih zajednica i tom prilikom ćemo iznijeti sve naše probleme. Isto tako očekujem da će biti sluha za njihovo rješavanje u najskorije vrijeme – ističe Čelebić.

Unsko-sanske novine Krajina

BiH sve više postaje zemlja održivog odlaska

Sanski Most, nekad primjer uspješnog povratka, danas je grad kojeg Sanjani rado mijenjaju adresom u zapadnoevropskim zemljama. Premda lokalne vlasti čine sve da zaustave negativan trend odlaska, na ovaj korak odlučuje se sve više Sanjana.Odlaze čak i oni sa dobrim primanjima, vodeći pritom cijele porodice. Načelnik općine Faris Hasanbegović smatra da situacija u Sanskom Mostu nije ništa bolja niti gora od ostalih. Priznaje, međutim, da broj njegovih stanovnika od postratnog vremena do danas opada.

Najviše odlazaka bilježi se u prigradskim sanskim mjestima poput Zdene, Starog Majdana, Husimovca, Tomine, Donjeg Kamengrada i drugih. U ovo su se, izlaskom na teren sredinom 2013-te , uvjerili iz Unije za održivi povratak i integracije BiH.

U namjeri da evidentiraju povratak, suočili su se sa pojavom masovnog odlaska. Bilježeći podatke, došli su do brojke od skoro 90.000 odlazaka iz BiH u poslednje tri godine. Doda li se tome period od 92-ge godine do danas, dolazi se do cifre od 2 miliona bh. državljana koji žive izvan BiH.

Masovno migriranje iz BiH postao je negativan trend koji, nažalost, ide uzlaznom putanjom. Motivisani boljim životom za sebe i svoju djecu, mnogi iznova počinju život van njenih granica. Među takvima najviše je studenata, inžinjera, ljekara, medicinara, pedagoga, zanatlija i profesora. Primjera radi,u zemlji poput Švedske Bosanci i Hercegovci lako dolaze do posla. U to se, u razgovoru sa švedskim ambadsadorom , nedvano uvjerio i prvi čovjek Sanskog Mosta .

Drugim riječima, to je naš stvarni problem. Sve dok se ne pokrene privreda i zapošljavanje, bh. građani svoju će budućnost tražiti negdje drugo.Ostane li ovako, postaćemo zemlja staraca, mada bi možda i oni pod stare dane zamijenili rodnu grudu onom u kojoj su penzije i uvjeti za život dostojni čovjeka .

rtvusk.ba

To je nama naša vlast dala: Učionice škole u Cazinu izgledaju kao u horor filmovima

Zbog izuzetno loših uvjeta za odvijanje nastave u Osnovnoj školi “Cazin I”, mladi cazinski fotograf i režiser Haris Samardžić htio je dati svoj doprinos kako bi se ubrzao proces izgradnje nove škole za cazinske mališane, napravivši nekoliko fotografija koje najbolje opisuju u kakvom se položaju nalaze učenici škole.

“Naše nasilje i vaše nasilje” naziv je projekta kojim je mladi cazinski fotograf i režiser Haris Samardžić odlučio javnosti ukazati na nehumane uvjete koji vladaju u Osnovnoj školi “Cazin I”.

Potresne fotografije učenika u rukavicama na nastavi, ispucali zidovi škole prekriveni vlagom, katastrofalni uvjeti u WC-ovima, dotrajali stolovi i stolice, govore sami za sebe.

“Same fotografije su rađene u prolazu, pri mojoj posjeti školi. Neke priče zgroze čovjeka kao na primjer ispovijest jedne učiteljice koja ugleda pacova u učionici i odglumi kao da se ništa ne dešava, zbog djece u razredu”, kaže Samardžić za Klix.ba.

On ističe da je njegov projekat potaknut jednim drugim umjetničkim izričajem.

“Projekat je inspirisan spornom predstavom reditelja Olivera Frljića koju su pokušali zabraniti na MESS-u u ‘kulturnom Sarajevu’ vjerski lideri, političari i kvazi-političari. Niko od njih tu predstavu nije pogledao, pa je potom sudio, iako se ne bi smio suditi nijedan umjetnički izražaj”, govori naš sagovornik.

Samardžić ističe da je nedavno održana i mirna protestna šetnja roditelja, učenika i uposlenika ove škole, na Međunarodni dan ljudskih prava, kako bi se javnosti u našoj državi, bez bilo kakvih političkih i drugih konotacija, ukazalo na problem s kojim se svi oni već godinama susreću.

“Nije sve u politici, ima nešto i u ljudskosti. Ako nekog mogu kriviti za dozvoljavanje stanja u kojem se JU OŠ ‘Cazin 1’ to su građani, jer se mirna šetnja, protesti i sve drugo trebalo desiti nekoliko godina prije”, kaže Samardžić.

On otkriva da je u pripremi i dokumentarni film na ovu temu, te da se nada da će dobiti pomoć od svih institucija vlasti u njegovoj izradi, kako bi cjelokupna bh. javnost dobila pravi uvid u problematiku, a škola u što kraćem roku bila izgrađena.

/klix

Nagrada za najmenadžera – Sandi Zulić i najkompaniju – Una Consulting u oblasti konsultinga za 2016. godinu

Na 35. Ceremoniji proglašenja najboljih od najboljih poslovnih ljudi i kompanija iz Bosne i Hercegovine u banjalučkom Banskom dvoru, uz prisustvo nekoliko stotina najuspješnijih menadžera i većeg broja privrednih, političkih i javnih ličnosti Banje Luke i Bosne i Hercegovine, Stručni žiri nezavisne Agencije za izbor i promociju najuspješnijih poslovnih ljudi i kompanija je dodijelio 14 nagrada najuspješnijim menadžerima iz cijele Bosne i Hercegovine. Osim toga, dodijeljene su i nagrade za ličnost godine, najministre, najnačelnike i 10 tzv. specijalnih nagrada.

Gospodin Sandi Zulić, direktor kompanije i Una Consulting d.o.o. iz Bihaća su ovogodišnji laureati iz oblasti konsultinga. Firma Una Consulting je već nadaleko poznata po svojim projektima. Una Consulting pruža konsultantske usluge u Bosni i Hercegovini, zemljama Jugoistočne Evrope, a realizirao je projekte i u Ukrajini.

„Čast mi je primiti ovo priznanje u svoje ime i ime firme Una Consulting koju vodim od njenog osnivanja. Uspješnost poslovanja Una Consulting-a u najvećoj mjeri zavisi od predanosti, inovativnosti, efikasnosti i učinkovitosti njenih zaposlenika i sigurno velik dio zasluga za ovu nagradu pripada njima. Dodao bih da prilikom upošljavanja naša firma vodi računa, ne samo o traženim kvalifikacijama i vještinama, već i o jednakoj zastupljenosti žena i muškaraca. Također, dio zasluga za dodijeljenu nagradu pripada i našim prijateljima, partnerima i klijentima koji su ovako teškim vremenima imali razumijevanja, povjerenja i strpljenja za naše ideje, prijedloge i planove. Kao i sve druge nagrade i ova predstavlja veliku čast, ali i obavezu da nastavimo izgradnju naših kapaciteta, posebno ljudskih, budemo još predaniji i kreativniji, te da na zadovoljstvo naših klijenata realiziramo naše poslovne planove“, izjavio je gospodin Zulić prilikom dodjele nagrade.

15626536_109464402885524_7529045885488162566_o

Osim proglašenja najboljih, banjalučka manifestacija u čast biznisa je protekla i u znaku razgovora i dogovora biznismena i predstavnika vlasti sa najviših nivoa o mogućim pravcima daljeg razvoja, unaprjeđenju ekonomije, bržem i većem regionalnom povezivanju, ekonomskim dometima i budućim šansama Bosne i Hercegovine kao cjeline.

Stručnim žirijem, koji temeljito i sveobuhvatno analizira svaku nominaciju, predsjedava uvaženi privrednik Vibor Mulić, predsjednik holdinga Zepter International iz Varšave (Poljska), kompanije koja zapošljava 120 hiljada ljudi širom svijeta. Dopredsjednici ovog Žirija su Erdal Trhulj i Adnan Šteta.

Uručeno je pet nagrada za životno djelo, nagrada za najmenadžera decenije, proglašeni su i najbolji u kategoriji medija, novinarstva, kulture i sporta, najbranda i Super Šampioni biznisa u BiH za 2016.

Pogledajte spot treće krajiške sevdalinke „Dan izgubih“

Nakon ”Cipaj” i „Teško gradu kojim paša projde“, još je jedna malo poznata pjesma sa područja Krajine, izvođena rijetko ili gotovo nikako, snimljena u novom ruhu Haman Jazz Benda.

Radi se o trećoj  po redu krajiškoj sevdalinki, pod nazivom ”Dan izgubih”, a koju izvodi Bišćanka Nejra Karabegović.

Život na granici je opasan i tvrd

Krajina i Krajišnici su od pamtivijeka bili posebni, drugačiji ljudi. Uvijek malo grublji, malo hrapaviji, malo tvrđi, ali i srčaniji, direktniji a i zabavniji. Krajišnika je dobro imati za prijatelja ali loše za protivnika.Kada daju, daju iskreno, od srca i bez pretvaranja.

Haman Jazz Band, kojeg ljubitelji muzike već dobro poznaju kroz žive nastupe i studijske snimke na kojima kombiniraju jazz zvuk sa muzikom naših prostora, je ovog proljeća vrijedno radila u studiju Amadeus i snimila četri nove pjesme.

Tri pjesme (Teško gradu, Dan izgubih i Cipaj) su skoro zaboravljene krajiške pjesme iz okoline Bihaća, Cazina i Velike Kladuše, a jedna od njih – Una, je
autorski rad Adnana Busuladžića.

Sve četri pjesme u sebi nose upravo onaj duh Krajine po kojem je ona specifična. Ponos, nepokolebljivost, ustrajnost, grubost ali i humor, srdačnost i prije svega iskrenost.

Ekipa Haman Jazz banda (Adnan Busuladžić –saksofon, Sanel Kabiljagić – truba, Nail Jusić – klavir, Elo Hadžić – bas, Delijan Malkoč – gitara, Adnan Suljanović – bubnjevi, Jasmin Hadžisadiković – gitara, Iskra
Abdihodžić – vokal) uz mnogobrojne goste je u ovaj projekt utkala svoje muzičke i ljudske osjećaje i znanje i vjeruje da će mnogi ljubitelji muzike prepoznati i zavoljeti ovaj muzički projekt i rado mu se vraćati i uživati, bar onoliko koliko su i sami uživali stvarajući ga.

Za video produkciju je bio zadužen studio Vision iz Bihaća, a lokaliteti na kojima su snimani kadrovi video spotova su opravo oni o kojima pjesme i govore.

/ABC.ba

Pogledajte trailer za dokumentarni film o borbi učenika OŠ “Cazin I” za svoja prava

Na dan mirne šetnje “Jer nas se tiče” održane 09.12.2016. godine u našem gradu, cazinski umjetnik, filmski redatelj i fotograf Haris Samardžić popratio je fotografijom i video zapisima sva dešavanja sa skupa tog dana.

Idejni put filma

Razlog njegovog snimanja je izrada planiranog dokumentarnog filma o borbi Cazinjana, učenika, roditelja i nastavnika i upornošću Vijeća učenika i Vijeća roditelja škole, za svoja prava i za pokretanjem izgradnje nove Osnovne škole “Cazin I” na postojećoj lokaciji o kojoj se mnogo polemisalo i pisalo proteklih dana, mjeseci i godina.

Ideja za film je došla spontano. Naime, razmišljajući o mirnoj šetnji sam došao na ideju, zašto ne poslati neku jaku poruku jer se danas internetom sve brzo širi. Na taj način bi cijeli proces bio pod pritiskom javnosti i sve bi postalo jednostavnije.

(Samardžić H.)

Tim povodom nastao je i video trailer koji vam ovim putem premijerno prikazujemo na portalu Cazin.NET a koji možete pogledati u prilogu.

Poruka filma

Poruka koju želim da pošalje cijeli film je ta da se svi moramo boriti za sebe i svoju lokalnu zajednicu, jer kako kažu – prvo očisti oko svoje kuće. Druga poruka je definitivno ta da je bolje spriječiti, nego liječiti. Svi smo mi itekako svjesni da je cijeli taj kompleks građevina koje pripadaju školi poprilično “klimav”.

(Samardžić H.)

Filmom su obuhvaćene i izjave učenika ove škole, koji govore o užasnom stanju u kojem se njihova škola trenutno nalazi ali i o težni izvođenja nastave u takvim uslovima.

Prvi trailer

Trailer za film izišao je večeras i premijerno ga prikazujemo na portalu Cazin.NET.

Naglašavam da je ovo prvi trailer jer je ovo svega nekih 10% materijala cijelog filma. Za ostatak filma je potrebno obaviti intervjue sa glavnim akterima cijele priče, uključiti još učenika, roditelja, te lokalne vlasti. Nadam se da neću ostati uskraćen za razgovore sa nadležnim institucijama ovog problema.

(Samardžić H.)

U razgovoru za portal Cazin.NET, mladi cazinski redatelj, ističe, da je film financiran iz njegovog ličnog budžeta sa opremom koja pripada Udruženju filmskih radnika Bosanske Krajine. Nastavak snimanja će ovisiti o volji kompanija i fizičkih lica koja će odlučiti da pomognu širenju jedne ovakve poruke putem filma, te financijski podrže projekat. Ekipa filma će vrijedno nastaviti raditi na filmu i u filmskim okvirima dokumentovati razvoj situacije.

Jedini krivac za stanje u kojem se škola nalazi je država Bosna i Hercegovina, te građani općine koji su dosad šutjeli. Sarajevo je Krajinu davno zaboravilo i optimista sam, te vjerujem da će općinski načelnik Nermin Ogrešević, te premijer Vlade USK i ministri u Vladi, obnoviti OŠ “Cazin I”. Jedna od želja mi je i da se nakon obnove, koja će se morati desiti, školi vrati ime OŠ “Nurija Pozderac” Film posvećujem ugroženoj djeci svijeta i svim prosvjetnim radnicima. “Cazin I” se ne smije dešavati ni Bosni i Hercegovini, ni ostatku svijeta. Nadam se da će se tragedija spriječiti na vrijeme” – u razgovoru za portal Cazin.NET, ističe Samardžić.

Alarmantno: Federaciju BiH od početka godine napustilo 225 ljekara

Od početka godine Federaciju BiH napustilo je 225 ljekara, a pretpostavka je da je samo u prošloj godini BiH napustilo 1.600 medicinskih radnika.

Predsjednik Ljekarske komore FBiH Harun Drljević upozorio je da bi već za pet-šest godina pojedine grane medicine mogle potpuno nestati zbog odlaska anesteziloga, patologa i radiologa, prenosi Oslobođenje.

– Mislim da bi se zbog ovoga, ali i drugih negativnih demografskih parametara morali zabrinuti prvenstveno Vlada FBiH, premijer i resorni ministar, rekao je Drljević.

On smatra da Vlada FBiH dobrim odlukama u kolektivnom ugovoru za oblast zdravstva može uticati na smanjenje trenda masovnog odlaska mladog, perspektivnog kadra, prenosi Srna.

Saobraćajni kolaps u Bihaću

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić apelovao je na građane tog grada da imaju strpljenja zbog tekućih građevinskih radova na izgradnji kanalizacionog sistema u više ovdašnjih mjesnih zajednica zbog kojih vlada pravi saobraćajni kolaps. Naime, radovi se istovremeno odvijaju u više gradskih područja, zbog čega su brojne ulice raskopane i po njima je onemogućeno odvijanje saobraćaja.

Brojni građani zbog toga negoduju i ističu da su za dolazak do željenog mjesta prisiljeni koristiti zaobilazne i alternativne pravce trošeći tako dragocjeno vrijeme i sredstva. Fazlić ističe kako je Gradska uprava suočena s vremenskim rokovima koje mora ispoštovati ili će se u suprotnom susresti s finansijskim kaznama. “Ukoliko i dalje budemo odugovlačili s izvođenjem radova to će dovesti do multipliciranja troškova i kazne bi nas koštale oko milion maraka. To bi bilo pogubno ako se ima u vidu katastrofalno stanje u budžetu koje smo zatekli po preuzimanju vlasti”, istakao je Fazlić, podsjetivši kako evidentirana dugovanja iznose oko 50 miliona maraka.

On je dodao kako je radovi trebalo da započnu tokom ljetnog perioda, ali su tada odloženi zbog dešavanja u vezi s hapšenjem bivšeg gradonačelnika Emdžada Galijaševića. Pomenuta izgradnja sistema za odvodnju i prečišćavanje fekalnih i oborinskih voda jedan je od najvećih infrastrukturnih projekata u istoriji Bihaća.

nezavisne.com

Načelnici koji su se odrekli primanja za dobrobit građana

Oktobarski izbori u BiH donijeli su promjene na liderskim mjestima u mnogim općinama i gradovima BiH.

Novi/stari načelnici su preuzeli dužnost i sjeli u kabinet načelnika svoje općine kako bi ispunili ciljeve obećane u kampanji.

Ipak, neki načelnici su u kratko vrijeme uspjeli napraviti poteze koje je bh. javnost ispratila sa oduševljenjem.

Tako je gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić lokalnom OV uputio prijedlog o smanjenju sopstvene plaće. Izmijenjenom odlukom plata gradonačelnika Bihaća umjesto predviđenih oko 4.500 KM iznosti će oko 2.500 KM.

“Sramota me je da imam tako velika primanja u današnjem vremenu i ovo je poruka da svi zajedno moramo promijeniti odnos prema javnim sredstvima, trošiti skromno i onoliko koliko imamo. To je jedini način da bolje živimo u ovom našem gradu”, kazao je gradonačelnik Fazlić.

Još jedan pozitivan primjer nam je stigao iz Olova. Tamošnji načelnik Džemal Memagić je svoju plaću preusmjerio na stipendiranje najboljih učenika i studenata iz Olova.

“Neki su vjerovali da ću to uraditi, neki ne. Ja kada obećam, ispunim obećanje, a sada je tako kako jeste. Prvu godinu je bilo malo interesanata, drugu nešto više, a kasnije je uspio rasporediti sredstva na srednjoškolce i studente u obliku jednokratne finansijske pomoći”, rekao je u Memagić gostujući u Novom danu na N1.

Prije desetak dana, regiju je “šokirala” priča o potezu načelnika i općine Kakanj. Načelnik Nermin Mandra je donio odluku da novac namijenjen za noćni program dočeka Nove godine u Kaknju bude preusmjeren za liječenje sedmogodišnjeg dječaka Evelina Alajbegovića koji boluje od tumora na mozgu.

“Tu odluku je načelnik jutros donio. Provedena je široka akcija skupljanja pomoći za ovog dječaka. Dijete ima tumor na mozgu, a sedam mu je godina. Cjelokupna zajednica se aktivirala, volonteri skupljaju novac na ulicama, uključile su se nevladine organizacije, privrednici skupljaju novac. Načelnik je kontaktirao građane putem Facebook profila općine Kakanj da se sredstva preusmjere, a građani su to podržali”, kazao je za N1 portparol općine Kakanj Evelin Memić.

Na smanjenje plaće samom sebi se odlučio i načelnik Kozarske Dubice Radenko Reljić, koji je uputio prijedlog Skupštini a usvajanje odluke se očekuje ove sedmice.

“Ona će sigurno proći jer imamo postignut konsenzus, a odluka ide od 1. januara. Ja sam dovoljno bogat čovjek i meni nije stalo do plate, a i narod je to tražio od mene. Vidim da još mojih kolega slično razmišlja, ovaj trend se širi, jer zaista naše plate moramo svesti u realne okvire”, ističe Reljić, koji zaključuje da ne može plaća načelnika biti 4.000, a radnika 400 KM.

Slična odluka je usvojena i u općini Gradiška. Načelnik Gradiške Zoran Adžić je istakao da su, osim njemu, plaće smanjenje i funkcionerima i zastupnicima, kao i finansiranje političkih stranaka je smanjeno sa 90.000 KM na 60.000 KM.

“Moj prethodnik je radnicima smanjio plate za 10 posto, a povećao funkcionerima?! Sada to ispravljamo. Vremena su teška, treba biti realan, i možda ćemo s platama ići još prema dolje”, naglašava Adžić.

/N1

Dedić: Poljoprivrednicima pružiti veću podršku u budžetu za 2017. godinu

Dug za poticaje naslijeđen iz ranijih godina stvara velike probleme u poljoprivredi i nameće se potreba za saniranjem ovog duga izvan redovnih planiranih sredstava za poljoprivredu u budžetu Federacije BiH, poručio je ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić.

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH odobrio je 15. decembra 2016. godine Nacrt budžeta Federacije BiH za 2017. godinu. U ovom prijedlogu koji treba proći javnu raspravu predviđeno je 65,7 miliona KM za poticaje u poljoprivredi.

Međutim, ova sredstva nisu dovoljna da bi se izmirile nagomilane obaveze. Naime, dugovi prema poljoprivrednicima iz ranijeg perioda već dvije godine opterećuju Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Po stupanju na dužnost 1. aprila 2015. godine ministar Dedić je zatekao dugove od cca 50 miliona KM.

U proteklom periodu kroz naknadne kontrole i provjere kao i izmirenja dijela dugovanja, dug je smanjen na cca 20 miliona KM.

Ministar Dedić smatra da se dugovanja iz ranijeg perioda trebaju razdvojiti od redovnih poticaja u budžetu te očekuje da poslanici i delegati prilikom razmatranja budžeta FBiH za narednu godinu podrže mogućnost revolving kredita kod Razvojne banke, radi osiguranja redovnosti mjesečne isplate poticaja u poljoprivredi.

„Krajnji cilj je da sredstva planirana u Nacrtu budžeta za 2017. godinu od 65,7 miliona KM budu usmjerena isključivo za poljoprivrednu proizvodnju u narednoj godini i podršku kapitalnim investicijama, što bi uveliko pomoglo poljoprivrednicima“, istakao je Dedić.

Dodao je da će se novim softverskim rješenjem za obradu novčanih poticaja u poljoprivredi uspostaviti moderan informacioni sistem kojim će se povećati efikasnost, ekspeditivnost i transparentnost, te uz otvaranje kreditne revolving linije kod Razvojne banke Federacije BiH obezbijediti mogućnost redovnih mjesečnih isplata poticaja.

„Na taj način mogli bismo očekivati da se uz isplate plaća budžetskim korisnicima isplaćuju i poticaji poljoprivrednim proizvođačima, a Ministarstvo bi obezbijedilo sredstva za plaćanje kamata po ovoj revolving liniji“, rekao je Dedić.

Poljoprivredni sektor i prateća proizvodnja od ključne su važnosti za svaku državu, pa tako i za entitet Federaciju BiH. Stoga se nameće potreba konačnog izmirenja obaveza po ranijim dugovanjima kako bi se sa finansijske strane rasteretio ovaj sektor, ali i resorno ministarstvo.

Dedić je pozvao na zajednički angažman izvršne i zakonodavne vlasti kako bi se navedena rješenja usvojila prilikom donošenja Budžeta Federacije BiH za 2017. godinu te time pružila veća sigurnost i povjerenje kod poljoprivrednih proizvođača kao i bolji preduslovi za razvoj poljoprivrede.

/fokus.ba