Muzička organizacija “Soundkeepers” iz Bihaća u posljednja dva vikenda tekuće nam godine donosi četiri eventa…

Soundkeepers najvljuje:

23 .12. Denis Birthday with Shipe ( ZG / CRO) Adi Club 10
24 .12. Addictive sound with Soundkeepers Club Magic /. Prijedor
30.12. Limometal dance show with Joma Maja FB Club / Cazin
31.12. New Year Eve with Soundkeepers Adi Club 10 / Bihać

Sretnu i uspješnu novu godinu želi vam Soundkeepers, čekamo vas

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na vanrednoj sjednici odobrio je budžet FBiH za narednu godinu, kojeg je predložila Federalna vlada u iznosu od 2.747.628.075 KM, a što je za šest posto više u odnosu na ovogodišnji.

Delegacija Vlade USK na čelu sa premijerom Huseinom Rrošićem boravila je u Sarajevu u radnoj posjeti Predstavničkom domu Federalnog Parlamenta BiH.

Prije početka vanrednog zasjedanja Predstavničkog doma, na kojem se usvajao prijedlog budžeta Federacije za 2017. godinu, premijer Rošić je razgovarao s federalnim premijerom Fadilom Novalićem i zastupnicima o grant sredstvima namijenjenim USK-u.  Riječ je o 12 miliona KM koji će kroz predloženi federalni budžet za narednu godinu biti osigurani, istakla su dvojica premjera po završetku sastanka.

– U Budžetu FBiH za 2017. godinu od 30 miliona za podršku privrednim subjektima za prvo zapošljavanje naš kanton že dobiti 9 miliona KM. Iz sredstava namjenjenih nižim nivoima vlasti, od ukupno 12 miliona USK će dobiti 2 milona KM. Sredstva namjenjena za sanaciju zdravstvenih ustanova iznose 9 miliona, od čega će Kantonalna bolnica dobiti 1 milion KM, naveo je premijer Vlade USK, Husein Rošić, zahvalivši se ministru Dediću i Krajiškim zastupnicima, dodavši kako će iz kreditnih sredstava namjenjenih za infrastrukturne projekte najveći dio biti dodijeljen Unsko-sanskom kantonu.

Nakon posjete Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, delegacija USK održala je još nekoliko sastanaka s članovima Federalne vlade i Vlade Kantona Sarajevo.

Zajmovi

Federalni premijer Fadil Novalić, obrazlažući budžet poslanicima, naveo je između ostalog da planirani primici od 762.604.023 KM dolaze i od prodaje finansijske imovine u iznosu od 120.000.000 KM (tzv. prodaja potraživanja).

– U suštini, Federacija će prodati potraživanja određenih javnih preduzeća zainteresiranim komercijalnim bankama uz određeni diskont. Drugim riječima, komercijalne banke će obezbijediti FBiH iznos kredita neophodnog za servisiranje dvogodišnje ili trogodišnje obaveze javnog duga krajnjih korisnika, u ovom slučaju javnih preduzeća, a krajnji korisnici – javna preduzeća svoj dug će direktno servisirati prema komercijalnim bankama, a ne prema budžetu FBiH – premijerove su riječi.

U tom kontekstu ističe zajmove primljene kroz državu u iznosu od 282.604.023 KM i primitke od domaćeg kratkoročnog zaduživanja u iznosu od 360.000.000 KM.

Ukupni prihodi od poreza projicirani su u budžetu na 1.571 milion KM i u odnosu na prethodnu godinu veći su za 130,4 miliona KM ili 9,1 posto. Neporezni prihodi su 414 miliona KM, što je za 32,2 miliona KM manje u odnosu na 2016.

Tekuća rezerva u 2017. iznosit će 5.155.000 KM, a plaće, naknade troškova zaposlenih i doprinosi planirani su u ukupnom iznosu od 233 miliona KM.

– Broj zaposlenih planiran u nacrtu budžeta iznosi 7.210 i manji je za 150 u odnosu na ovu godinu, a na osnovu Dokumenta politike o ograničavanju javne potrošnje za plaće i naknade troškova zaposlenih – istakao je Novalić.

Izdaci za materijal, sitni inventar i usluge planirani su u iznosu od 91,4 milion KM, što je za 0,4 miliona KM manje u odnosu na dosadašnji budžet.

Tekući transferi i drugi tekući rashodi iznose 1.034,1 milion KM, odnosno smanjeni su za 39,3 miliona KM u odnosu na 2016. godinu.

– Na ime Zakona o uvezivanju nedostajućeg radnog staža, planirano je 26 miliona KM i namjerava se finansirati sredstvima od privatizacije, koja će biti locirana na escrow računu u okviru Jedinstvenog računa trezora budžeta FBiH – dodao je premijer.

Uvećava se transfer za Zavod PIO i iznosi 254 miliona KM. To će, tvrdi Novalić, povećati likvidnost Zavoda.

Novina u budžetu za 2017. u odnosu na 2016. je stavka od 30 milijuna KM na ime subvencija privatnim poduzećima i poduzetnicima za financiranje prvog zapošljavanja i samozapošljavanja.

Kapitalni transferi od 26 miliona KM, naglasio je, veći su za 9,6 miliona KM u odnosu na prošlogodišnji budžet, kao i izdaci za kamate od 148,4 KM (povećanje za 25,1 KM).

Izdaci za nabavku stalnih sredstava su planirani u iznosu od 38 miliona KM.

– Najznačajniji u ovoj grupi rashoda su smještaj institucija Vlade FBiH u Sarajevu (nabavka građevina) u iznosu od 12,1 miliona KM, i Mostaru (rekonstrukcija i investiciono održavanje) 8,4 miliona KM – rekao je federalni premijer Fadil Novalić.

Poručio je da se Vlada opredijelila za nastavak saradnje s MMF-om te nastavlja ispunjenje mjera definiranih Dopunskim pismom namjere, a sve u okviru proširenog aranžamana s MMF-om.

Zaduženje

U narednom periodu naglasak je na smanjivanju deficita i javne potrošnje, a posebno smanjenje rasta vanjskog duga.

– Zadužujemo se 762,6 miliona KM da bismo otplatili dug u iznosu glavnice od 1.140,7 miliona KM, na šta dodajemo kamatu u iznosu od 148,4 miliona KM što ukupno iznosi 1.289,1 miliona KM – poručio je Novalić poslanicima Predstavničkog doma Parlamenta.

Obrazlažući najznačajnije transfere u predloženom budžetu Federacije za narednu godinu, kazao je da će trajni revolving fond kod Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije biti umanjen za 3,3 miliona KM.

– Međutim, ulaganja će biti i veća jer ćemo sve to uvezati i upakovati u novi paket s revolving kreditom u UNION banci – rekao je Novalić.

U predloženom budžetu dodatnih šest miliona KM, naglašava, bit će osigurano s pozicije japanski grant i jedan milion KM s pozicije sudske presude.

Amandmani (Vladini) koji postaju sastavni dio teksta predloženog budžeta rezultiraju uvećanim transferom za niže nivoe vlasti sa 10 na 12 miliona KM i s devet miliona KM za sanaciju lošeg stanja u zdravstvenim ustanovama.

Svi ostali transferi ostaju na nivou budžeta u 2016. godini, osim što se, dodaje Novalić, uvećava transfer za Zavod PIO i iznosi 254 miliona KM.

/abc/RTVUSK/Fena

U Bihaću je minulih dana počela ”Bihaćka Zimska priča 2016”, koja za cilj ima da okupi Udruženja, umjetnike, privrednike i mnoge druge u prvu zimsku manifestaciju u gradu na Uni.

PROGRAM  OBILJEŽAVANJA  BOŽIĆNIH  I  NOVOGODIŠNJIH PRAZNIKA

„Bihaćka Zimska priča 2016“

16.12. – 18.12.2016. godine – VIVA Filmska radionica „Od  ideje do realizacije„     

Realizator: Udruženje VIVA Sarajevo i Kulturni centar Bihać

“Dokumentarni film od ideje do realizacije” 2016/17 je filmska, teorijska i praktična radionica za mlade od 13-19 godina, na kojoj mladi kroz predavanja, vježbe, snimanja i montažu stvaraju dokumentarni film o sebi, svojoj okolini, zaštiti okoliša, događajima i problemima koji nastaju u toj interakciji. Teme proizlaze iz životnih situacija koje ih okružuju,problemima,samoopažanja i mašte.

–    Petak 16.12. od 14-17:30h
–    Subota, 17.12. od 10-17:30h
–    Nedjelja, 18.12. od 10-17:30h

18.12.2016. godine  – „Naša Novogodišnja jelka“

Realizatori: Grad Bihać, Sarajevo osiguranje, Udruženje ABC i najmlađi Bišćani

Običaj je da ispraćaj stare i doček Nove godine protekne u svečanoj atmosferi. Vođeni tom činjenicom, Grad Bihać zajedno sa sponzorom osiguravajućim društvom Sarajevo Osiguranje , Udruženjem ABC i najmlađim Bišćanima odlučio je da zajedno sa građanima našeg grada okite novogodišnju jelku koji će 18.decembra biti postavljena na gradskom trgu. Nakon što materijal za kićenje bude prikupljen , svi građani Bihaća pozivaju se da se  u nedjelju 18.decembra pridruže samom činu kićenja od 11:00 sati na gradskom trgu.

18.12. – 23.12.2016. godine – „Decembarski dani Udruženja ABC“

Realizator: Članovi i volonteri Udruženja ABC

Udruženje ABC nakon mnogobrojnih humanitarnih akcija pokreće novu akciju, koja će postati tradicionalna pod ovim imenom, a koja će da ujedini nekoliko prethodnih projekata. Naime, cilj je da svakog decembra članovi i volonteri ovog udruženja zajedno sa dobrim ljudima razvesele mališane sa novogodišnjim paketićima, kao i socijalno ugrožene sugrađane kojima je potrebna pomoć u osnovnim životnim namirnicima. Pridružite se i vi ovom humanitarnom valu. Akcija počinje 18.decembra i traje do početka Novogodišnjeg sajma na gradskom trgu 23.decembra 2016.godine.

21.12.2016. godine – „Božić u Bihaću“

Realizatori: Udruženje „MougLi“ i KŠC „Ivan Pavao II“ Bihać

Božićni program u Bihaću već drugu godinu zaredom organiziraju članovi Udruženja Mogu Li zajedno sa KŠC „Ivan Pavao II“ iz Bihaća. Planiran je cjelodnevni program „Advent“ na gradskom trgu i večernji program na platou ispred crkve sv.Ante Padovanskog“. Budite dio Božićne atmosfere u Bihaću.

23.12.2016. – 30.12.2016. godine  – „Novogodišnji sajam Bihać 2016“

Realizator: Grad Bihać

Grad Bihać i ove godine organizuje manifestaciju “Novogodišnji sajam Bihać 2016“, koja će se održati u periodu od 23.-30.12.2016. godine. Ove godine sajam obilježava sedmu godišnjicu svog postojanja, a održaće se na otvorenom prostoru na gradskom trgu u Bihaću.

23.decembar 2016. godine

– 10:30 sati – Otvaranje „ Novogodišnjeg sajma Bihać 2016“
– 11:00 – 12:00 sati – Podjela novogodišnjih paketića za djecu socijalnih ustanova i  Udruženja djece sa posebnim potrebama  (Udruženje ABC Bihać)
– 12:00 – 13:00 sati – Promocija CD Dječijeg radijskog festivala “ Igrajmo se pjesmom 2016“ – nastup dijela učesnika festivala ( JP RTV Bihać i „Heart
music company Bihać“)
– 19:30 sati –  Preminger i Stage ART d.o.o. WINTER STORY – Veliki koncert S.A.R.S-a u Dvorani Luke

31.12.2016. godine – „NEW YEAR WINTER STORY“  

Proslava i doček najluđe noći u godini na Gradskom trgu u Bihaću.
Grad Bihać  i ove godine zajedno sa bihaćkim privatnim firmama i preduzećima organizira svečani doček Nove godine na gradskom trgu u Bihaću. Zahvaljujući brojnim sponzorima u novogodišnjoj noći Bišćane će zabavljati domaći bendovi.

–    21:00 sati –DJ dance program
–    21:45 sati pop-rock hitovi band G.M.O
–    23:30- 01:30 sati band Boje noći

Mjesna zajednica Ružica spada u red prigradskih mjesnih zajednica. U njenom sastavu su osim Ružice naselja Vinica i Čekrlije.

Prostorno i po broju stanovnika spada u veće mjesne zajednice. Tokom rata je bila granica dvaju neprijateljskih teritorija. Stoga ne čudi da je po završetku rata bila jedna od najrazrušenijih i najraseljenijih bihaćkih mjesnih zajednica. Nisu stradali samo stambeni objekti. Uništeni su putevi, vodovodna i elektromreža, a velike štete su pretrpjeli i privredni subjekti koji se nalaze na prostoru MZ Ružica.

Prije rata u Mljekaru, Žitopreradu, Bihaćku pivovaru i Bimes, svakim danom išlo je na stotine radnika. Od nekadašnjih privrednih giganata, proizvodni kapaciteti većine njih danas su odlagališta smeća. Istina Bihaćka pivovara i Mljekara Meggle, zahvaljujući uspješno provedenoj privatizaciji i odgovornosti novih vlasnika, možda su i jedini svijetli primjeri bihaćke privredne slike. Nažalost, Žitoprerada i Bimes nisu bile te sudbine. Sada su to prazne hale, prazni i u korov zarasli fabrički krugovi. Prostori u kojima se okupljaju pijanci, beskućnici… Neogovornim i nesavjesnim gra|anima ovi obje-kti su dobro došli za odlaganje tona i tona smeća. Ružna je to i tužna slika ne samo za mjesnu zajednicu već za cijeli grad.

Očekuju podršku nove gradske vlasti

Problem divljih deponija, prema riječima Safeta Čelebića, predsjednika MZ Ružica, nisu samo objekti propalih firmi, daleko širih razmjera je smetlište na Grabežu iznad Čekrlija. I to nije od jučer, samo ne zapinje za oko kao ovaj na ulazu u MZ Ružica.

Više puta MZ Ružica je Gradskoj upravi prijavljivala problem nelegalnog odlaganja smeća svih vrsta i u objekte Bimesa i drugih napuštenih proizvodnih pogona kao i na lokalitetu Grabeža. Komrad je reagirao u nekoliko navrata i to smeće odvozio, uklanjao divlje deponije, ali džaba. Uvijek je bilo i bit će onih koji vlastito smeće odlažu u “komšijsko dvorište” iako se odvoz smeća uredno odvija na području cijele mjesne zajednice. Mnogi misle da su glavni krivci za tone smeća u krugu napuštenog Bimesa upravo mještani ove i susjednih mjesnih zajednica.

– Mi smo u MZ namjeravali sami organizirati akciju čišćenja tih divljih deponija, posebno ovih na ulazu u mjesnu zajednicu, ali nam je rečeno da je u pitanju privatni posjed i da za to moramo imati dozvolu. A čiji su to sada objekti, čija je to firma, da li je to sudski konačno riješeno, mi u MZ Ružica ne znamo i nismo s tim upoznati. Očekujem da u najskorije vrijeme nova gradska vlast održi sastanak s predstavnicima bihaćkih mjesnih zajednica i tom prilikom ćemo iznijeti sve naše probleme. Isto tako očekujem da će biti sluha za njihovo rješavanje u najskorije vrijeme – ističe Čelebić.

Unsko-sanske novine Krajina

Sanski Most, nekad primjer uspješnog povratka, danas je grad kojeg Sanjani rado mijenjaju adresom u zapadnoevropskim zemljama. Premda lokalne vlasti čine sve da zaustave negativan trend odlaska, na ovaj korak odlučuje se sve više Sanjana.Odlaze čak i oni sa dobrim primanjima, vodeći pritom cijele porodice. Načelnik općine Faris Hasanbegović smatra da situacija u Sanskom Mostu nije ništa bolja niti gora od ostalih. Priznaje, međutim, da broj njegovih stanovnika od postratnog vremena do danas opada.

Najviše odlazaka bilježi se u prigradskim sanskim mjestima poput Zdene, Starog Majdana, Husimovca, Tomine, Donjeg Kamengrada i drugih. U ovo su se, izlaskom na teren sredinom 2013-te , uvjerili iz Unije za održivi povratak i integracije BiH.

U namjeri da evidentiraju povratak, suočili su se sa pojavom masovnog odlaska. Bilježeći podatke, došli su do brojke od skoro 90.000 odlazaka iz BiH u poslednje tri godine. Doda li se tome period od 92-ge godine do danas, dolazi se do cifre od 2 miliona bh. državljana koji žive izvan BiH.

Masovno migriranje iz BiH postao je negativan trend koji, nažalost, ide uzlaznom putanjom. Motivisani boljim životom za sebe i svoju djecu, mnogi iznova počinju život van njenih granica. Među takvima najviše je studenata, inžinjera, ljekara, medicinara, pedagoga, zanatlija i profesora. Primjera radi,u zemlji poput Švedske Bosanci i Hercegovci lako dolaze do posla. U to se, u razgovoru sa švedskim ambadsadorom , nedvano uvjerio i prvi čovjek Sanskog Mosta .

Drugim riječima, to je naš stvarni problem. Sve dok se ne pokrene privreda i zapošljavanje, bh. građani svoju će budućnost tražiti negdje drugo.Ostane li ovako, postaćemo zemlja staraca, mada bi možda i oni pod stare dane zamijenili rodnu grudu onom u kojoj su penzije i uvjeti za život dostojni čovjeka .

rtvusk.ba