Čudna su dešavanja oko aerodroma u Bihaću od samog početka. Na prvi mah svima se činilo kao vic, drugi mah je bila predizborna priča, a danas je to gradska firma koja gomila dugovanja i tereti budžet Grada Bihaća.

Krenimo redom, spektakularan projekat je najavljen od strane bivše vlasti, koju su noćas u Dnevniku kantonalne televizije trenutni kreatori vlasti u Gradu Bihaću optužili da “nisu znali kako aplicirati prema Vladi FBiH, resornom ministarstvu.”

Tako u istoj emisiji Elvin Karabegović, predsjednik Skupštine JP Aerodrom Bihać kazao kako smo navodno bez 2 miliona KM prošle godine ostali zbog spornog projekta koji je navdno “skinut” sa interneta.

Međutim, iako trenutna vlast jednim dijelom optužuje bivšu za nesposobnost i nestručnost, noćas u emisiji “Dnevnik plus” gostovao gradonačelnik Grada Bihaća Fazlić Šuhret i baš na temu aerodroma u Bihaću.

Mnogo je bitnih činjenica noćas izrečeno, a građani u silnom uzbuđenju od saznanja o operativna 2 mil. od strane Vlade FBiH nisu čuli. Tako je gradonačelnik Fazlić kazao kako nije baš velika šansa da aerodrom izgradi država, misleći na lokalnu, kantonalnu i federalnu vlast. Očekuje investitore, strane, koji će investirati u aerodrom čija vrijednost je još nepoznata. Zašto je nepoznata? Činjenica je da ne postoji projekat izgradnje, tako da su pusta nagađanja 24, 26, 30 miliona KM.

Ono što je portal USN.ba pisao prije godinu dana, a pokazat će se na koncu veoma bitnim je lokacija, koja je na samoj obali rijeke Une, i po svemu sudeći zbog raznih otpadnih materija koje svaki aerodrom nosi sa sobom, jedna od studija koja bi trebala biti urađena je studija uticaja na okoliš koja kao ni za Regionalnu deponiju neće biti pozitivna, iako se možemo prisjetiti Odluka Gradskog vijeća, ali i Skupštine USK o određivanju lokacije za deponiju.

Mnoge su poveznice između Regionalne deponije i JP Aerodroma u Bihaću, od onih da postoje samo nazivi preduzeća, upravljačke strukture i potrošen novac, do onih da je činjenica da se ti projekti nikad neće završiti (saga oko deponije traje 15 godina op.a., oko aerodorma od 2015. godine). Tako je i sa JP Aerodrom Bihać, gradonačelnik je jasno potvrdio noćas da je dug Grada Bihaća prema JP Aerodrom Bihać preko 60.000 KM, dok istovremeno radnici “deponije” nisu primili platu preko 8 mjeseci.

Osvrnut ćemo se i na politiku političke opcije kojoj pripada gradonačelnik Fazlić Šuhret, zasad samo na dvije stavke :

• • borba za rijeku Unu – aerodrom na obali Une?
  • transparentnost i “nepolitički” izbor kadrova i direktora – novi direktor JP Aerdoroma? (sutra, 10. maja, se navršava 6 mjeseci od primopredaje dužnosti gradonačelnika, redakcija portala USN.ba je u pripremi analize učinka i rezultata poduzetih mjera i rada gradonačelnika).

Naime, kada je riječ o novom direktoru, ni Gradsko vijeće nije znalo do noćas. Na pitanje urednika koje smo postavili nekolicini vijećnika (i pozicija i opozicija): ” Ko je direktor JP Aerodrom Bihać?” dobili smo odgovor sa imenom i prezimenom bivšeg direktora Beganović Amira. Tu informaciju je noćas negirao gradonačelnik Fazlić, koji je obznanio da je novi direktor uposlen na tu poziciju po novom konceptu, dobio je menadžerski ugovor, govori nekoliko jezika, doktor je pravnih nauka i sve to radi za 500 KM. Novi direktor je Elvedin Sedić, a u prilogu možete da vidite sliku i da prosudite da li su njegove kompetencije igrale ključnu ulogu u izboru direktora ili nešto drugo?

Elvedin Sedić, direktor JP Aerodrom Bihać

Na kraju priče, Vlada FBiH je usvojila Odluku po kojoj je tačno rasporedila 2 miliona KM, način trošenja. Po načinu funkcioniranja budžeta i Zakona o budžetima, da li je direktoru koji posao obavlja usputno dovoljno da do kraja ove budžetske godine utroši sredstva? Odgovore na ta pitanja ćemo dobiti uskoro.

U Travniku su danas odrzani 19. susreti Zlatnih ljiljanja FBiH. Nosioci ratnog priznja Zlatni ljiljan okupili su se na polaganju cvijeća na spomen-obilježje braniteljima poginulim u odbrambeno-oslobodilackom ratu.

Sa veteranima cvijeće su položili i odali počast šehidima član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović, te delegacije Vlade FBiH, Parlamenta FBiH i nekoliko kantona. Sa nosiocima Zlatnog ljiljana iz Krajine u Travnik su dosli i predstavnici Vlade Unsko-sanskog kantona na celu sa premijerom Huseinom Rosicem. Mr. Rosic, savjetnik Salih Dedic i ministar za pitanja boraca Dzevad Malkoc odali su pocast poginulim herojima i prisustvovali svecanoj akademiji, organizovanoj u Travniku povodom Dana zlatnih ljiljana.

Stanovnici Zapadnohercegovačkog i Livanjskog kantona te Republike Srpske zakonski mogu imati neograničen broj legalno prijavljenih pištolja, revolvera i pušaka.

Oni u zakonima o oružju i municiji, za razliku od drugih kantona, ne predviđaju koji je najveći broj komada oružja za ličnu zaštitu ili za lov.

Dvanaest različitih zakona

Posjedovanje i korištenje legalnog naoružanja regulirano je kantonalnim zakonima u Federaciji BiH, od kojih se neki nisu mijenjali duže od 15 godina, te entitetskim zakonom u RS-u. U FBiH je zakon kojim bi se pokušalo usuglasiti deset različitih kantonalnih zakona prošao Zastupnički dom, ali je zapeo u Domu naroda Parlamenta FBiH i upitno je hoće li biti i donesen zbog protivljenja “prijenosu nadležnosti” s nivoa kantona.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova FBiH, koje je predlagač zakona, u obrazloženju su to odbacili i naveli da se radi samo o tome da oružani listovi važe za cijelu FBiH, bez obzira koji kantonalni MUP ih je izdao. Današnji zakoni su u nekim dijelovima potpuno neujednačeni.

Tako u Tuzlanskom kantonu fizička osoba može imati najviše jedan pištolj, jedan revolver, pet komada lovačkog oružja za koje su mu izdane isprave o oružju i pet komada sportskog oružja za aktivne članove sportskih streljačkih organizacija. Ukupno 12 komada.

U Sarajevskom kantonu fizička osoba može imati najviše jedan pištolj i jedan revolver za koje mu je izdat oružni list, izuzev članova streljačkih organizacija. Nije precizirano koliko neki lovac može imati lovačkih pušaka.

Prema nedavno usvojenim izmjenama zakona, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu je sad moguće posjedovati 12 komada naoružanja, odnosno pet pištolja i sedam lovačkih pušaka. Vlasti tvrde da je time zakon u potpunosti usklađen sa zakonima koji vrijede u zemljama članicama Evropske unije.

Prije toga, situacija je bila kao u Zapadnohercegovačkom i Livanjskom kantonu u kojima, uz RS, nikome nije bilo zakonski zabranjeno imati teoretski neograničen broj pištolja i lovačkih pušaka.

U ostalim kantonima situacija je manje-više slična. U Unsko-sanskom kantonu fizička osoba može imati “najviše dva komada vatrenog oružja za ličnu zaštitu koji ne mogu biti iste vrste i kalibra”. Limit na broj lovačkih pušaka teoretski ne postoji.

Zakon u Zeničko-dobojskom kantonu predviđa da neka osoba može imati najviše jedan pištolj i jedan revolver, za koje mu je izdat oružni list, izuzev članova sportskih streljačkih organizacija. Ni u ovom kantonu se ne spominje broj lovačkih pušaka. Isti zakon je i u Posavskom kantonu te u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde.

Što se tiče Brčko distrikta BiH, stanovnici mogu imati najviše jedan pištolj, jedan revolver i pet komada lovačkog oružja. U Republici Srpskoj Zakon o municiji i oružju ne predviđa koliko pištolja i lovačkih pušaka neki građanin može imati, s tim što se onima koji imaju deset i više komada različitog registriranog oruža izdaje kolekcionarska dozvola i on mora za to ispuniti određene uvjete za smještaj i čuvanje.

Teoretski, jedna četveročlana porodica može imati “pun tavan” oružja u ZHK, LK i RS-u, a u ostalim kantonima od osam do čak 48 komada pištolja i pušaka.

Lovački ispit i dokaz o ugroženosti

Odobrenje za nabavljanje lovačkog oružja i municije te oružni list se po važećim zakonima može izdati “samo licu koje je položilo lovački ispit i član je lovačke organizacije”.

Što se tiče posjedovanja pištolja, osoba bi prvo morala u nadležnom kantonalnom MUP-u dokazati da je njegova “lična sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da mu za njegovo osiguranje treba oružje” ili ukoliko “zbog naravi posla ili okolnosti u kojima ga obavlja postoji potreba za nabavljanjem oružja”.

Također, oružje može imati osoba koja je navršila 21 godinu, a za nabavljanje streljačkog i lovačkog oružja 18 godina života. Svi zakoni zabranjuju nošenje oružja na javnom mjestu, od ulica preko javnog prijevoza do ugostiteljskih objekata, a lovci moraju izvan lovnog područja nositi oružje u posebnim futrolama ili koferima. Zakon drugačije tretira lovačka i streljačka društva, kao i zaštitarske firme kojima se u svim kantonima kao i u RS-u i Brčkom, dozvole izdaju “prema potrebi” i na osnovu broja članova.

O nelegalnim arsenalima oružja u BiH se tek nagađa, a godinama kruže procjene da u BiH imamo oko 750.000 komada nelegalnog oružja. Po službenim podacima iz 2016. godine, članovi lovačkih udruženja u RS-u imaju oko 200.000, a u FBiH oko 150.000 registriranih pušaka.

Miranda Tuzlak, mlada Bišćanka je napisala emotivan post o slučaju hapšenja njenog oca koji se veže za slučaj podmetanja bombe u dvorište porodične kuće bihaćkog slastičara Nevzeta Zećirija u Ulici Bosanskih Banova 22 koju je Zećiri prije tri dana pronašao u kartonskoj kutiji.

Njen post sa Facebook-a prenosimo u cijelosti:

Čovjek sa slike je moj otac. Otac koji je prehranio porodicu sa minimalnom invalidskom penzijom, čovjek koji se sa 63 godine bori i dalje svaki dan da zaradi i da nas prehrani.

Čovjek kojeg pognute glave odvode u tužilaštvo. Sve što sam htjela da svom ocu kažem u tom trenutku je da nikada ne saginje glavu i ne spušta pogled od kamera od fotografa, od ljudi, da se ne stidi nas, da se ne plaši jer vjerujemo u njega. Pitala sam se da li ga boli rame, dok ga odvode onako, jer znam da ga uvijek boli. Da sam mogla i tad bih mu podignula glavu visoko, jer nema čega da se stidi. Mi smo vjerovali da je on nedužan.

Stotine registriranih učesnika iz Unsko-sanskog kantona, cijele Bosne i Hercegovine i inostranstva ove će godine po treći put biciklima, trčeći, ili pak šetajući proći etapu od Srbljana do Bosanske Krupe. Događaj pod nazivom Roraty kanjon čiji je cilj ukazati na iznimnu ljepotu i prirodnu vrijednost Grmuškog kanjona rijeke Une ove će se godine održati 13. maja (subota). Završnica manifestacije, uz ručak, osvježenje i zabavni program, planirana je u poslijepodnevnim satima na bosanskokrupskim Zelenim otocima.

Predstavnici Rotary kluba Bihać, inače organizatora manifestacije, boravili su i kod načelnika Općine Armina Halitovića kako bi se dogovorili oko aktivnosti u Bosanskoj Krupi i načina podrške koju ova lokalna uprava može pružiti.

Okupljanje učesnika u Srbljanima je u 9,00 sati. Zajednički ulazak u Bosansku Krupu planiran je oko 13,00 sati gdje će gosti posjetiti uži dio grada, starogradsku tvrđavu Pset, šetalište Kej i park Zeleni otoci.

Za sve učesnike, Općina Bosanska Krupa kao domaćin, osigurat će ručak (vojnički grah) i zabavni program. Zajedničko druženje počinje u 13,30 na Zelenim otocima, a povratak učesnika kućama planiran je iza 16,00 sati.

Sudeći prema broju već prijavljenih učesnika, ovogodišnji Rotatary kanjon je najmasovniji do sada. S obzirom na to kao i na činjenicu da je kanjon rijeke Une, za razliku od ranijih godina, skoro cijeli dan zatvoren za saobraćaj, te na povoljnu vremensku prognozu, organizatori obećavaju nezaboravnu zabavu na koju i dalje pozivaju sve one koji vole avanturu, reakreaciju, druženje i rijeku Unu.

Nakon što je cijena američke nafte na berzi u New Yorku pala na manje od 45 dolara po barelu, došlo je i do smanjenja cijena goriva na pumpama u Bosni i Hercegovini.

Parovi iz Krajine koji se suočavaju s problemom neplodnosti od danas sve usluge u oblasti ginekološke dijagnostike, uključujući procjenu neplodnosti i praćenje postupka vantjelesne oplodnje, moći će ostvariti u Bahçeci centru u Bihaću.

Bahçeci centar jedna je od pet vodećih ustanova u oblasti ginekologije, neplodnosti i vantjelesne oplodnje u Evropi. U subotu, na petu godišnjicu postojanja Bahçeci centra u Sarajevu, otvorena je i prva podružnica centra u Bihaću.

Tim povodom, medicinski tim Bahçeci IVF Centra je u sklopu projekta „Gdje život počinje“ u pružio besplatne preglede i konsultacije za 20 parova iz Krajine.

“Otvaranjem Bahçeci centra u Bihaću najviše smo željeli olakšati pacijentima put do željenog cilja, a to je ostvarenja potomstva, jer su do sada zbog velike udaljenosti i potreba za redovnim pregledima u sklopu postupka IVF-a morali putovati više puta u naše centre u Sarajevu ili inostranstvu. Danas su naši pacijenti u Krajini u mogućnosti dobiti usluge iz oblasti ginekološke dijagnostike, uključujući procjenu neplodnosti i praćenje postupka vantjelesne oplodnje, što u mnogome smanjuje troškove, ali i olakšava sam proces kroz koji par prolazi tokom postupka. Priprema i praćenje pacijenata će se obavljati u Bihaću, dok će se operativni zahvati obavljati u Sarajevu,“ kazao je Irfan Lazović, komercijalni direktor Bahçeci centra u Bosni i Hercegovini.

Petu godišnjicu rada u Bosni i Hercegovini u Bahçeci centar proslavljaju i rođenjem 550. Bahçeci bebe. „Stopa uspješnosti koju naš centar drži već godinama je u rangu s vodećim Evropskim centrima za liječenje neplodnosti,“ kazao je prof.dr Umit Göktolga, dodajući da je na žalost i broj parova koji se suočavaju s problemom neplodnosti u našoj zemlji u rangu svjetskih standarda. Naime, procjenjuje se da se 15% stanovništva naše zemlje suočava s problemom neplodnosti.

Problem neplodnosti podjednako se javlja i kod muškaraca i kod žena, u oko 40% slučajeva, dok 20% slučajeva se odnosi na neplodnost oba partnera ili neplodnost kojoj se ne može pronaći medicinski uzrok. Ukoliko nakon godinu dana redovnih spolnih odnosa bez zaštite nije došlo do trudnoće, preporučuje se da se par obrati ginekologu – specijalisti za neplodnost, kako bi na vrijeme dijagnosticirali uzroke neplodnosti i pristupili daljenjem liječenju.

„Odluka o primjeni određenog postupka liječenja neplodnosti ovisi o više faktora, od kojih su najvažniji broj i kvalitet spermatozoida, eventualni raniji neuspjeli pokušaji, godine pacijentice i dužina perioda neplodnosti, te broj i kvalitet jajnih stanica,“ zaključuje prof.dr. Göktolga.

Zavod zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona već četiri godine putem posebnog programa subvencira do tri postupka vantjelesne oplodnje. Za ovu godinu ZZO USK izdvojio je 130.000 KM za liječenje parova koji se suočavaju s problemom neplodnosti.

U centru grada Bihaća kod Gradskog sata se desila saobraćajna nesreća koja je uzrokovala otežan promet.

Kako Biscani.net portal saznaje, učesnici saobraćajne nesreće su zadobili lakše tjelesne povrede.

Policija vrši uviđaj, uskoro više informacija…