Home Blog Page 1382

Od polovne telefaks mašine do 100.000 turista i krajiške kontinentalne rivijere

Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una, za časopis Stav ekskluzivno otkriva da u saradnji s partnerima iz dunavske mreže rade na realizaciji ideje koja će u ovoj godini biti i zvanično promovirana. Radi se o projektu koji nosi naziv “Unaland”, čiji je cilj razvoj unske kontinentalne rivijere. U tom dugoročnom projektu bit će obuhvaćeno cijelo područje Unsko sanskog kantona u fazama.

Ideja o nastanku i potrebi za proglašenjem gornjeg toka rijeke Une nacionalnim parkom seže u prošli vijek, kada su zaljubljenici u rijeku Unu, sportisti, predstavnici nevladinih organizacija i privrednog sektora odlučili organizirati prvu međunarodnu unsku regatu 1964. godine. Zatim je oformljen i Turistički savez općine Bihać, koji je radio na promociji turističkih ponuda i prirodnih ljepota ovog predjela Bosne i Hercegovine. Snažniji iskorak, kada je u pitanju ekološka svijest i zaštita prirode i prirodnih atrakcija koje postoje na području gornjeg toka rijeke Une, desio se osnivanjem nevladine organizacije “Unski smaragdi”.

Njihov osnivač Boško Marjanović okupio je tadašnje entuzijaste koji su krenuli raditi prvenstveno na podizanju ekološke svijesti kod mladih generacija, uglavnom učenika osnovnih i srednjih škola na području grada Bihaća. Udruženje je nakon samo pola decenije preraslo u jedan ekološki snažan pokret koji je svoje djelovanje nastavio i tokom rata. Međutim, prva inicijativa za proglašenje gornjeg toka rijeke Une zaštićenim područjem upućena je zvanično 2001. godine od strane Općine Bihać, čiji su potpisnici bili mnoga pravna lica, nevladin sektor i privrednici, a Vlada Federacije BiH prihvatila je inicijativu i oformila stručni tim čiji je zadatak bio utvrditi biološke, kulturološke i ostale vrijednosti koje egzistiraju na ovom području. Studija izvodljivosti pokazala je da područje gornjeg toka rijeke Une ima posebne vrijednosti, a najvrednija od svih vrijednosti jeste fenomen sedre i sedrenih barijera koji je prisutan u malo rijeka na svijetu.

 Rađanje nacionalnog parka

Navedena studija pokazala je i to da ovo područje u skladu s kriterijima IUCN (Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa) može imati kategoriju II, a to je nacionalni park. Direktor Nacionalnog parka Amarildo Mulić rekao nam je da zvanični datum i administrativni početak kada je Bihać dobio zaštićeno područje jeste 29. maj 2008. godine. Tada je definirano područje od 19.800 hektara površine, zatim je Vlada Federacije BiH u ime Federacije BiH donijela Zakon o upravljačkim pravima koji daje ovlast današnjem preduzeću Nacionalni park Una, koje je formirano tokom 2009. godine i koje je zakonski upravitelj ovim područjem u smislu vršenja monitoringa svih aktivnosti u ovom području.

“Formiran je i Nadzorni odbor 2010. godine, a 2011. godine sam prvi put izabran za direktora ovog preduzeća. Kada je iste godine u Sarajevu izvršena primopredaja, dobio sam pet registratora i jednu polovnu telefaks‑mašinu. U to vrijeme nismo imali niti kancelarije, niti jednog uposlenog, od normativnih akata imali smo Zakon o Nacionalnom parku Una i Statut, ostalo ništa nismo imali, ali smo imali viziju koja nas i danas vodi, a to je da smo kontinuirano radili na uključivanju svih resursa i subjekata u promociju i kreiranje zaštićenog područja koje ima kapacitete da bude među pet top posjećenih turističkih destinacija u svijetu”, kaže Mulić.

Prilika za ekonomski razvoj

Nacionalni park Una i prirodne ljepote grada Bihaća uz kulturno-historijsko naslijeđe zasigurno su veliki turistički potencijal i prilika za ekonomski razvoj i prosperitet. Sve to ima dodatnu vrijednost ako se uzme u obzir blizina Evropske unije, posebno Republike Hrvatske, s kojom ovaj kraj graniči. Tokom ljeta veliki broj turista s Jadrana dolazi i svraća u Bihać i Nacionalni park Una te uživa u ljepotama ovog kraja. Uprkos svim ovim činjenicama, Bihać je grad čija ekonomija još uvijek nije doživjela svoj uzlet. Direktor Mulić ističe da je potrebna veće interesiranje lokalnih i kantonalnih vlasti u cilju realizacije određenih projekata koji su neophodni za daljnji razvoj turizma u Nacionalnom parku Una i ovoj regiji.

“Dva su prioritetna projekta koja trebaju podršku lokalnih vlasti, što bi dalo energiju za još jači iskorak u smislu ekonomske valorizacije ovog prostora. Prvi je prioritet modernizacija i asfaltiranje prilaznih puteva koji vode prema vodopadu Štrbački buk, kao jednoj od najatraktivnijih zona u Nacionalnom parku Una. To je prostor od Gorjevca preko Štrbačkog buka do Orašca. Riječ je o prstenu dužine 22 kilometra koji bi napravio ambijent za još jači razvoj Nacionalnog parka Una, ali i za ruralni razvoj ovog kraja u smislu uključivanja lokalnog stanovništva u ovu priču, kroz malo poduzetništvo s ciljem ponude tradicionalnih domaćih proizvoda specifičnih za ovaj dio Bosne i Hercegovine. Bez realizacije ovog projekta vrlo je teško privući investicije i voditi određene aktivnosti u zimskom periodu kada su u pitanju zone koje su veoma atraktivne. A drugi prioritet jeste nastavak započetog asfaltiranja dionice Kulen‑Vakuf – Martinbrod u dužini od četiri kilometra. I ovaj je projekt vrlo značajan za razvoj turističkih obilazaka ovog područja i južne zone u Nacionalnom parku Una, a istovremeno za kvalitetu života lokalnog stanovništva koje bi konačno bilo povezano s Bihaćem, što bi stvorilo pretpostavke za lakšu i bržu komunikaciju”, kaže Mulić

Kad su u pitanju turističke posjete Nacionalnom parku Una, evidentan je ogroman porast tokom posljednjih nekoliko godina. Rezultat je to kontinuiranog i mukotrpnog rada i zalaganja na promociji Nacionalnog parka Una, kao i na unaprjeđenju sadržaja i ponuda.

“Osjetan je veliki porast turističkih posjeta u odnosu na 2011. godinu, kada smo imali oko 3.000 zabilježenih posjeta s prodajnim uslugama, da bi se taj broj 2012. godine popeo na, za nas u to vrijeme ogromnih, jedanaest hiljada posjeta. Nakon implementacije određenih projekata i ulaganja u turističku infrastrukturu, posebno kada je u pitanju zona Štrbačkog buka i zona Martinbroda, dobijanjem novih modernih šetnica, ali i kontinuiranom promocijom koju smo od 2011. godine ciljano radili na turističkim tržištima, na čemu moramo zahvaliti, prije svega, našim medijima koji šalju i prenose sliku o ljepotama Nacionalnog parka Una i ovog kraja. Onda smo 2013. godine u odnosu na 2012. godinu imali povećanje posjeta za 200 posto, s 11.000 na 30.000 posjeta, da bismo 2014. godine imali malo povećanje za nekih 15 posto, jer je to bila godina izuzetno nepovoljna za turizam na otvorenom zbog učestalih kiša i poplava koje su se desile te godine u Bosni i Hercegovini.

Međutim, 2015. godina je donijela i ispunila sve naše želje koje smo imali od samog početka rada na promociji Nacionalnog parka Una, a to je da ostvarimo 50.000 ulaznica, što je povećanje za 40 posto u odnosu na 2014. godinu, i konačno 2016. godina i oko 65.000 plaćenih ulaznica u zonama Štrbački buk i Martinbrod. U te plaćene posjete ubrajamo i ribolovne dozvole te goste kajaka i raftinga kod turističkih agencija koje pružaju te vrste usluga. Dakle, naša je procjena da oko 80 posto Nacionalni park Una nije pod posebnim režimom naplate ulaza, što nam govori da je uz ovih 65.000 Nacionalni park posjetilo negdje oko 100.000 turista u prošloj godini”, ističe direktor Mulić, potvrđujući brojkama da Nacionalni park Una, sa svim svojim prirodnim ljepotama i kapacitetima, može biti generator ekonomskog razvoja ovog dijela BiH.

Prioritetni projekti

Statistički podaci nisu, ističe Mulić, relevantan pokazatelj u Bosni i Hercegovini, ali su relevantni za aktualni trend jer pokazuju njegov rast ili pad. On ističe da je to zbog velikog utjecaja sive ekonomije u ovom sektoru, na čijem se smanjenju kontinuirano radi.

“Kroz projekt WWF-a (World Wide Fund for Nature), u kojem postoji i Forum za održivi turizam, radimo na osnivanju klastera koji će biti vezan ne samo za područje Nacionalnog parka već i šire. Radi se o ideji koja bi okupljala sve one koji bi se okupili oko tog udruženja građana čiji će zadatak biti da razvije destinacije šireg područja Nacionalnog parka. Cilj je razvijanje Nacionalnog parka Una, čime bi se i razvijale mikrodestinacije na području Unsko-sanskog kantona. U tom kontekstu, možemo vašim čitaocima dati jednu ekskluzivu. Naime, u saradnji s našim partnerima iz dunavske mreže radimo na realizaciji jedne ideje koja će u ovoj godini biti i zvanično promovirana. Radi se o projektu koji nosi naziv ‘Unaland’, čiji je cilj razvoj unske kontinentalne rivijere. U tom dugoročnom projektu bit će obuhvaćeno cijelo područje Unsko‑sanskog kantona u fazama. Na takav način želimo prezentirati viziju i dati na razmatranje, usvajanje i potpisivanje od strane nevladinih institucija i privrednog sektora, čime želimo kreirati manje projekte po prioritetima i u skladu s međunarodnim pozivima koji finansiraju određene aktivnosti u kontekstu razvoja cijele ove regije koju smo mi nazvali ‘Unaland’.

U tom smislu, već smo imali razgovor s načelnikom Općine Donji Lapac, koji je izuzetno zainteresiran za takvo nešto. Imali smo razgovor i u savskoj komisiji u Zagrebu oko toga i kompatibilno je sa svim smjernicama savske komisije, gdje je Nacionalni park Una potpisnik deklaracije i članica savske mreže. Zatim smo s WWF Adrija projektom iz Zagreba također razgovarali i dobili njihovu podršku. Općina Bihać je također zainteresirana i imamo njihovu podršku, kao i podršku općina s područja Republike Srpske, posebno gospodina Ceptera iz Bosanske Dubice, koji je zainteresiran za pružanje podrške ovom projektu. Dakle, mi ustvari pravimo jedan marketinški brend koji tokom jednog procesa u trajanju od deset-petnaest godina treba stvoriti uvjete na bazi javnog i privatnog partnerstva, na bazi kapaciteta koje ova dolina ima, a sve s ciljem zaštite i održavanja, posebno rijeka, ali i svih drugih prirodnih vrijednosti, jer treba naglasiti kako sve ijedan grad i sve ijedna općina na području Federacije BiH i RS-a u svojim strateškim dokumentima, kao glavni strateški okvir razvoja, imaju poljoprivredu i turizam. Dakle, naša jedina šansa jesu prirodni resursi”, kaže direktor Mulić.

Novi sadržaji

Kada je u pitanju unaprjeđenje turističkih ponuda i sadržaja na području Nacionalnog parka Una, Mulić ističe kako je određeni interes pokazan u pogledu fotosafarija, ali i posjeta starim gradovima koji egzistiraju na području Bihaća i Unsko-sanskog kantona.

“U narednom periodu radit ćemo u tom pravcu po ugledu na turističke ponude Nacionalnog parka Tara, koji je razvio turističku ponudu promatranja medvjeda i mi ćemo nastojati kreirati takvu turističku ponudu za ljubitelja takve vrste turizma kojih u svijetu sve više ima. Nacionalni park Una bogat je s raznim vrstama životinja specifičnim za područje Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, potrebno je spomenuti da smo mi prvi u Bosni i Hercegovini uradili projekt ‘Život divljih zvjeri NP Una’, istraživali život populacije medvjeda u Nacionalnom parku Una. Bio je to prvi put u historiji BiH da je neko humano ulovio medvjeda, postavio mu ogrlicu za praćenje i vršio stručni monitoring u trajanju od dvije godine. Na osnovu ovog projekta uradili smo i dokumentarni film Tragom medvjeda zvanog Ljutoč BiH 001, zatim smo imali i drugog medvjeda kojeg smo ulovili i pratili na isti način. Postoji i ideja o rezervatu prirode, ali će za to trebati još puno vremena i izmjena cjelokupne ekološke svijesti u smislu očuvanja flore i faune putem određenih restrikcija i zakona u pogledu lova i ostalih aktivnosti u prirodi. Turisti već sad, uz stručno vođenje naših rendžera, mogu steći iskustva koja malo gdje mogu dobiti kada je doživljaj prirode u pitanju”, entuzijastično otkriva Mulić.

Kako više iskoristiti prirodne vrijednosti na području Nacionalnog parka Una i kolika je odgovornost, ali i obaveza Federacije i države u pogledu iniciranja, poticanja i investiranja u turizam na području Bihaća i Unsko-sanskog kantona, pitanje je koje već duži period muči ovdašnju javnost. Mulić ističe da je odgovornost Federacije neupitna, ali da je to prioritet, prvenstveno, lokalnih vladajućih struktura, piše stav.ba

“Pomoć treba biti najviše s federalnog nivoa, ali mi imamo najviše interesa u tom pogledu. Nulti prioritet jeste modernizacija i asfaltiranje puteva u zoni Štrbački buk u dužini od 22 kilometra. Dakle, nije do nas, već do sredstava, jer bez ulaganja ne možemo očekivati daljnji rast”, zaključuje Mulić.

Video FTV: Fantomski projekt?

U Bihaću više od pola vijeka postoji sportski aerodrom Golubić. Ali, u svjetlu godinama najavljivanog turističkog razvoja Unsko-sanskog kantona, kapaciteti tog aerodroma nisu prošireni. Iako političari najavljuju izgradnju modernog aerodroma, za sada postoji samo slika kako bi on mogao izgledati, piše FTV.

Peticija za oslobađanje plaćanja premije zdravstvenog osiguranja

Peticija za oslobađanje plaćanja premije zdravstvenog osiguranja za djecu do navršene 15-te godine, učenika i redovnih studenata do navršene 26-te godine, koju je potpisalo 353 građana USK-a, upućena je Vladi i resornom ministarstvu USK.

Pismo podrške za ovu peticiju stiglo je od 11 bosanskih nevladinih organizacija.

Peticijom se traži hitno usklađivanje kantonalnih propisa sa federalnim zakonom o zdravstvenoj zaštiti, kojim su pomenute ketegorije oslobođene plaćanja premije.

U peticiji se između ostalog kaže da, ukoliko Vlada USK-a, a primarno kantonalni resornim ministar, u roku od sedam dana ne usklade svoje akte, uslijedit će prijave federalnom i kantonalnom zdravstvenom inspektoru, Ministarstvu zdravlja FBiH, te nadležnom redovnom sudu. – piše rtvusk.

USK: Preko 44.000 građana u potrazi za poslom

Prema podacima Službe za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona (USK), krajem novembra u Unsko-sanskom kantonu na posao je čekalo nešto više od 44.000 građana i ova brojka je imala tendenciju laganog rasta u odnosu na novembar 2016. godine.

Od ukupnog broja nezaposlenih nešto više od 25.000 ili 57 posto su stručne osobe.

U novembru je zaposleno 546 radnika, od čega 247 žena. Najbrojnije zapošljavanje, prema iskazanim potrebama, realizovano je u Bihaću 144, a najmanje, svega pet radnika, zaposleno je u Bužimu, piše RTVUSK.

Roditeljima male Mije iz Cazina bihaćka bolnica prijeti tužbom

Nakon što smo na portalu Cazin.NET uputili apel pomoći za hitan premještaj naše heroine Mije iz Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Klajićevu bolnicu u Zagrebu, iz Zagreba nam stižu loše vijesti. A nakon toga, uslijedio je još veći šok i nevjerica..

Roditelji malene Mije, Jasmin i Renata Mujadžić, dobili su informacije da je za nju premještaj u ovom trenutku nemoguć.

U razgovoru roditelja sa ravnateljima Klajićeve bolnice u Zagrebu, njihovim stručnjacima i trenutnog Mijinog liječnika u Bihaću došli su do zaključka da je za Miju najsigurnije da trenutno ostane na liječenju u bihaćkoj bolnici. Mijino zdravstveno stanje je loše i postoji opasnost da put ne bi preživjela. 

Otac oboljele Mije ove informacije podijelio je i u grupi podrške za našu heroinu Svi za Miu.

Nakon ovih zaista tužnih vijesti, na adresu portala Cazin.NET pristižu šokantne informacije. Bihaćka bolnica Mijinim roditeljima, baš u vrijeme kada se sve ovo dešava sa malenom, uputila je Opomenu pred tužbu. Kako navode, nisu uplatili finansijske troškove iz 2012. godine za boravak majke u bolnici uz oboljelo dijete. Tada je Renata Mujadžić u bolnici boravila sa drugom kćerkom Jasminom.

I dok su se svi Cazinjani digli na noge da spasimo, prioritetno, jedan maleni život, uprava bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” nema nimalo solidarnosti prema roditeljima oboljele.Pored svih briga s kojima se ovih dana suočavaju Jasmin i Renata Mujadžić, na teret im se dostavlja i prijetnja tužbom. U kojem mi to svijetu živimo?

Molimo sve naše sugrađane, Cazinjane, dobre ljude širom regije i dijaspore, da u skladu sa svojim mogućnostima pomognu Mijine roditelje novčanim sredstvima, kako bi po poboljšanju zdravstvenog stanja naša lavica, u borbi za život, mogla uspješno biti premještena u Zagreb na liječenje, ali i kako bi isplatili dugovanja prema bolnici.

Sada smo joj potrebniji nego ikad prije. Ne dopustimo da se ovaj maleni život ugasi.

Večeras finale 32. Novogodišnjeg malonogometnog turnira u Bihaću

Proteklih mjesec dana ljubitelji malog nogometa su imali priliku da uživaju u malonogometnim majstorijama, haklera na parketu sportske dvorane Luke u Bihaću. Ostali su oni najbolji u borbi za plasman na tron ovogodišnjeg malonogometnog turnira u Bihaću.

Danas su na rasporedu posljednji, finalni susreti u kategorijama: predpionira, pionira, veterana i seniora. Naravno kao uvertira finalnim susretima odigrat će se susreti za treću poziciju u pomenutim kategorijama.

U borbi za prvu poziciju u kategoriji predpionira, snage će odmjeriti ekipe JEDINSTVO 2 i NK ĆORALIĆI, kategoriji pionira KOLIBRI i BP IBRAHIMOVIĆ CAFFE BAR MAK iz Bosanske Otoke, kategorija veterana BIHAĆ 1260 i AUTO PRAONA SAJO 3, dok je najzanimljiviji susret u seniorskoj kategoriji, koji je na rasporedu u 19h a sastaju se ekipe PVC DŽAJA AUTO STIL iz Cazina i domaća ekipa DENARO.

Susreti počinju u 13h sa utakmicama za 3.mjesto a potom nastupaju i finalni susreti svih kategorija. Cijena ulaznice za finalni dan turnira je 3 KM, piše USKsport.

Snijeg u Krajini uzrokovao kolaps u saobraćaju, problemi sa strujom i vodosnabdijevanjem

Veoma gust snijeg koji je u večernjim satima počeo padati diljem Krajine uveliko je otežao saobraćaj na brojnim putnim pravcima.

Vozila se kreću maksimalno usporeno jer se snijeg zadržava na kolovozu, ali i smanjuje vidljivost.

Iz BIHAMK-a savjetuju da se zbog čestih saobraćajnih nezgoda i izraženih oštećenja ne preporučuje kretanje magistralnim putem M-14 iz Bihaća prema Bosanskoj Krupi, a vozačima se savjetuje korištenje alternativnog pravca R-402 Cazin-Stijena-Ljusina. Također, zbog loših vremenskih uvjeta u Hrvatskoj na graničnom prijelazu Izačić zabranjen je saobraćaj za teretna vozila sa prikolicom i šlepere.

Iz Civilne zaštite USK kazali su za Klix.ba da bilježe prekide u snabdijevanju električnom energijom u Bihaću, Cazinu i Sanskom Mostu, a zbog nestanka električne energije povremeno dolazi i do problema u vodosnabdijevanju.

U bihaćkom naselju Pokoj zbog obilnih padavina u toku današnjeg dana,voda je poplavila dva stambena objekta, a na teren je izašla vatrogasna služba.

Inače, jak vjetar danas je donio brojne probleme Krajišnicima, a nekolicini poljoprivrednika su uništeni plastenici.

Iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda najavljuju nastavak padavina u toku noći, ali i u danima vikenda, piše Klix.

Djelatnici “JKP Komrad” na terenu

Kako nam naši foto-reporteri javljaju sa terena, JKP “Komrad” Bihać je na terenu u punom kapacitetu, neke od fotografija donosimo u prilogu:

Njemačka u potrazi za medicinskim osobljem iz BiH

Stručnost medicinskog osoblja iz Bosne i Hercegovine neosporno je vrlo cijenjena u zapadnim zemljama.

Ova činjenica je naročito primjetna u Njemačkoj gdje već duži niz godina veliki broj medicinskih radnika iz naše zemlje uspješno obavlja svoj posao i ostvaruje respektabilnu karijeru.

Putem agencije Kolektiv Recruitment, koja posreduje pri zapošljavanju, za medicinske sestre/tehničare se direktno otvara put za ostvarivanje uspješne karijere u različitim gradovima širom Njemačke.

Kako javlja Posao.ba, jedna od tri vodeće kompanije na području Njemačke, koja upravlja sa preko 130 gerontoloških centara za brigu i njegu starijih osoba, je u aktivnoj potrazi za stručnim medicinskim osobljem. Na ovaj način se otvara prilika medicinskim radnicima da steknu znanje njemačkog jezika, ili usavrše isto, kao i da prikupe dragocjeno iskustvo, bez obzira da li su tek na početku svoje karijere ili se već duži niz godina nalaze u poslovnom svijetu.

Za detaljnije informacije se možete obratiti na e-mail azra@kolektiv.ba

/N1

Obilježena 22.godišnjica oslobađanja Vedrog Polja i podplješevičkih sela

Gradska uprava Bihaća zajedno sa bivšim pripadnicima Armije R BiH i HVO Regije Bihać obilježila je danas 22.godišnjicu oslobođenja naselja Vedro Polje i podplješevičkih sela.

Kako je istaknuto prije 22.godina pripadnici HVO Regije Bihać i 5.korpusa ARBiH združenom i pomno pripremljenom akcijom iz defenzivnih dejstava i odbrane krenuli su u ofanzivna dejstva i oslobađanje bihaćkih prigradskih naselja čime su, spriječili planove za osvajanje Bihaća od strane Vojske RS-a i pobunjenih Srba iz tzv. SAO Krajine.

/mojusk.ba

Zele Lipovača: Objaviti ovakav album danas je samoubistvo

Poznati gitarista i frontmen grupe Divlje jagode iznenadio nas je sjajnim konceptualnim albumom instrumentala. Zele Lipovača s ponosom predstavlja album Internal Waves of Love koji će se mnogima svidjeti.

Bihaćki čarobnjak na gitari već dugi niz godina u samom je vrhu instrumentalista i autora na široj regionalnoj sceni. Njegova nova gitaristička poslastica donosi slikovite naslove poput Akšam in Istanbul, Great Wall of China, Sultan of Brunei, Richard Branson’s Smile, Come With The Rainbow ili Alexander the Great.

U očekivanju sarajevske promocije albuma koja je planirana krajem januara, Zele se ljubazno odazvao pozivu redakcije Radiosarajevo.ba i odgovorio na nekoliko pitanja. Intervju možete slušati u emisiji Rado slušan gost, koja je na programu u petak, 13. januara u 12.10 minuta. Slušajte nas na 90.2 ili putem web streaminga

U razgovoru s muzičkim urednikom Dinom Ćatovićem, Zele je, između ostalog, kazao kako se radi o bitno drukčijem albumu od onih kakve je objavio do sada:

“Bitno je drukčiji od prethodnog ili dosta albuma koje sam radio za Divlje jagode ili druge. Prije svega, jer je uglavnom instrumentalni, ali drukčiji je i koncepcijski. Inspiriran je raznim važnim događajima, mjestima i ljudima koji su me fascinirali kroz historiju.

Sama ideja da uradim ovakav album nastaje davno, možda i prije više od petnaestak godina. Razmišljao sam kako napraviti instrumentalni album da on ne ostane u mraku, da ne bude kao većina instrumentalnih albuma koji jednostavno ne dođu do publike. Problem kod većine tih albuma je da nakon 4-5 pjesme postane, ne dosadno, ali naporno za slušati. Ja sam htio napraviti album koji će se moći slušati i napraviti neki trag. Teško je pričati u prvom licu, trebat će barem pola godine da vidimo da li je to to što sam htio, ali mislim da sam uspio“, kaže poznati gitarista.

A kako je ovaj album već požnjeo pozitivne reakcije publike i kritike u Hrvatskoj, pitali smo autora da li uopće ima potrebe da se nekome dokazuje?

„Da budem iskren, to mi je davno prestalo biti interesantno. Iz prostog razloga što na ovim našim prostorima ima jako malo ljudi koji se bave tim poslom ili imaju nešto suvislo za reći i procijeniti. Ali u svakom slučaju bolje je da u startu ima ljudi koji kažu da je to dobro, nego da nije dobro.

U zlatno doba diskografije objaviti ovaj album bilo bi rizična investicija, a danas je to samoubistvo. Da biste to uradili, morate biti ili jako sigurni u sebe ili malo ludi. Ja sam prvenstveno siguran 100 posto u sebe, doduše i lud, ali bio sam ubjeđen da mogu napraviti album koji će biti drukčiji od trenutno svih albuma u svijetu. I želio sam da se svijetu predstavim prvenstveno kao gitarista.“

Jedna od najpopularnijih kompozicija s albuma, sudeći prema pregledima na YouTubeu, zove se Akšam in Istanbul.

“Ovaj album je koncepcijski, ali i ljubavni. Ljubav je neizbježna tema. Bog je napravio sve ljude različitim, tako da će i te unutarnje valove ljubavi doživjeti drukčije, kao i ovaj album.”

A kada je u pitanju gitarsko umijeće, Lipovača je jedan od najvećih autoriteta u regiji:

“Kada se radi o soundu gitare ili sprava na kojima se svira, problem većine gitarista je da traže zvuk koji će biti fantastičan, fascinirajući, ali ne znaju šta traže. Najvažnije je znati šta je to što tražiš, inače je nemoguće doći do cilja. To može trajati satima, danima, godinama, ili ne dođe nikada. Ja uglavnom znam šta tražim (smijeh). Ja sam vjerovatno jedan od rijetkih na ovim prostorima koji je uspio doći do nekog potpisa ili pečata kao gitarista, bilo da je u pitanju zvuk ili način sviranja. Postoji na hiljade, stotine hiljada gitarista koji jako dobro sviraju, sve znaju, sve mogu, ali nemaju svoj ton i kada se slušaju ne možete ih prepoznati. A svi, bilo mlađa ili starija generacija će, recimo, prepoznati jednog Carlosa Santanu.”

I na kraju, nismo mogli izbjeći pitanje o najvećim Zeletovim hitovima koji su zlatnim slovima upisani u antologiju regionalne rock muzike, a i dalje ih nove generacije obožavaju. Šta je tajna dobre pjesme?

“Ne postoji nikakvo pravilo prema kome nastaje dobra pjesma. A svi bi željeli hit. To se ne prenosi niti se može naučiti. Ne postoji nijedan profesor, mag ili akademija koja će vam pokazati ili gdje ćete naučiti napraviti Yesterday ili Krivo je more“, odgovara Zele Lipovača u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

1...1,3811,3821,383...1,516Page 1,382 of 1,516
© Copryright 2004 - 2025.