Home Blog Page 1400

Džumhur posjetio Kantonalnu bolnicu u Bihaću i poklonio zaradu od Davis Cupa

Dvojica naših najboljih, jedan košarkaš Musa, a drugi teniser Džumhur, posjetili su Kantonalnu bolnicu dr. Irfan Ljubijankić.

Damir Džumhur i teniska reprezentacija Bosne i Hercegovine ovih dana borave u Bihaću ukome se održavaju mečevi 2. kola II Euroafričke grupe Davis Cupa,između naših i turskih reprezentativaca.

Prema riječima našeg teniskog asa, zbog odličnog prijema u Bihaću odlučio je da svoju zaradu ostvarenu igranjem u 2. kolu Davis Cupa pokloni u dobrotvorne svrhe.

“S obzirom na sve kroz šta je prošla, a u znak zahvalnosti za prijem i dobrodošlicu u Bihaću, odlučili smo svoju zaradu od Davis Cupa donirati Kantonalnoj bolnici dr. Irfan Ljubijankić”, kazao je Damir Džumhur tokom posjete Kantonalnoj bolnici koju je obavio u društvu košarkaškog asa iz grada na Uni, Džanana Muse.

Bosanskohercegovačke sportske velikane primio je i direktor Kantonalne bolnice Smail Dervišević zahvalivši se Džumhuru na doniranim sredstvima i kazavši kako mu je ovo najdraža posjeta koju je imao otkako obavlja ovu funkciju.

Džanan Musa je proveo Damira Džumhura ulicama Bihaća, pokazavši mu svu njegovu kao i ljepotu rijeke Une koja protiče kroz srce grada.

/abc.ba

Intervju: Premijer USK Husein Rošić

“Nova Vlada Unsko sanskog kantona spremna je da se uhvati u koštac s nagomilanim problemima i već u prvih stotinu dana biće vidljivi rezultati njenog rada”, izjavio je u razgovoru za RTV „Sanu“ novi premijer USK, Husein Rošić.

On je dodao kako, obzirom na specifičnost situacije, članovi Vlade neće koristiti ljetni godišnji odmor kako bi što efikasnije obavili posao koji je pred njima. Podsjećamo da je prije nekoliko dana Skupština USK uskratila podršku dosadašnjem premijeru USK, Izudinu Saračeviću i njegovoj vladi te je za novog premijera ovog kantona imenovala Huseina Rošića.

Gospodine Rošiću, na početku čestitke na izboru za novog premijera USK. Stanje koje ste preuzeli je vrlo teško, koji će biti prioritetni zadaci u radu nove Vlade?

ROŠIĆ: Svjesni smo težine situacije i pozicije u kojoj se nalazi USK. Odmah smo sagledali trenutno stanje i uvidjeli da je ono mnogo teže nego što se očekivalo. Trenutno pripremamo set mjera koje ćemo ponuditi poslanicima u Skupštini USK kada je riječ o stabilizaciji budžeta. Sem toga, pred nama je puno posla kako bi sanirali teško stanje u brojnim kantonalnim institucijama.

Pomenuli ste teško stanje budžetskih finansija. Prema onome što se moglo do sada čuti, nastavljen je trend rasta budžetskih rashoda, još uvijek se više troši nego što se zarađuje tako da je realna opasnost od deficita. Kako preduprijediti takvu situaciju?

ROŠIĆ: Dočekao nas je negativan revizorski izvještaj za 2015. godinu i ono što je vidljivo jeste da je Unsko sanski kanton, u odnosu na ostale kantone, u samom vrhu kada je riječ o godišnjem deficitu koji za prošlu godinu iznosi 69 miliona maraka. Ako tu pridodamo i sredstva koja nisu uknjižena, može se procjeniti da je budžet USK izuzetno opterećen. Ipak, može se konstatovati kako u poslednjih nekoliko mjeseci imamo nešto bolje punjenje budžeta i u kombinaciji sa mjerama štednje i odgovarajućom zakonskom regulativom, vjerujem da u narednih nekoliko mjeseci možemo dati odgovor na koji način stabilizirati budžet.

Pokretanje ekonomije se u ovakvoj situaciji nameće kao imperativ. Kakvi su vaši planovi u budućem periodu?

ROŠIĆ: Cilj ove Vlade biće da privatni sektor učini atraktivnim, posebno kada je riječ o zapošljavanju mladih ljudi. Do sada smo imali intenciju da mladi pokušavaju po svaku cijenu pronaći posao u javnom sektoru i mislim da takvo stanje treba promjeniti. Dugoročno, planiramo uraditi značajne reforme, a jedna od njih se tiče toga da sadašnju administraciju, koja je preglomazna i nedovoljno efikasna, pojednostavimo i učinimo funkcionalnom, da olakšamo administrativne procedure i stvorimo povoljniji ambijent za ulaganja.

U Vladu ste imenovali nove i mlade ljude, hoće li oni biti kadri da se uhvate u koštac sa naraslim problemima. I još jedno pitanje, da li će Vlada, obzirom na činjenicu da je tek imenovana i da je pred vama puno posla, koristiti ljetni godišnji odmor?

ROŠIĆ: Tačno je da su ministri mladi ljudi, ali imaju već dovoljno iskustva u poslovima kojima se bave i ja vjerujem u ovaj tim. Kada je riječ o godišnjim odmorima sigurno je da nećemo koristiti ljetni odmor već ćemo prionuti na posao. Unsko sanski kanton je, na žalost, prvi po negativnim trendovima u Federaciji BiH, a s druge strane u proteklom periodu na djelu je bila potpuna destrukcija kantonalnih institucija. Imamo teško stanje na Univerzitetu u Bihaću, Razvojnoj agenciji USK, preduzeće „Unsko sanske šume“ postalo je poligon za zapošljavanje političkih, a ne stručnih i sposobnih kadrova i stavljeno je u funkciju ostvarivanja nekih interesa u svjetlu predstojećih lokalnih izbora. Bolja situacija nije ni u Direkciji za ceste USK, Zavod za zapošljavanje USK ima dug od 40 miliona maraka prema Federalnom zavodu za zapošljavanje, znači mnoštvo problema je pred nama i treba ih riješiti.

Mnogi smatraju kako će problem u radu aktuelne Vlade biti „tanka“ parlamentarna većina. Koliko će ta činjenica ograničavati efikasan rad?

ROŠIĆ: Javnost je već upoznata da je ovo manjinska vlada jer ona nema obezbjeđenu većinu u Skupštini USK u smislu potpisanog sporazuma. Jedini potpisani sporazum je onaj između SDA i SBB-a i njegov kapacitet je 13 poslanika uz evidentne probleme koji će se u narednom periodu rješavati. Dobili smo potporu opozicije i Vlada je dobila rok od 100 dana da kreira određena rješenja za probleme i ponudi ih javnosti. Ja vjerujem da će uskoro i parlamentarna potpora u kvantitativnom smislu biti veća, ali to sve zavisi od rezultata našeg rada i mi ćemo se potruditi da opravdamo ukazano povjerenje.

/inmedia.ba

Gradnja brze ceste od Bihaća do Novog Mesta!?

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Karlovac i Karlovačke županije, nedavno je održana međunarodna konferencija o temi “Prometno povezivanje na pravcu Novo Mesto – Karlovac – Bihać”.

Na konferenciji su učestvovali politički predstavnici i saobraćajni stručnjaci iz Slovenije, Hrvatske – Karlovačke županije i BiH, odnosno Unsko–sanskog kantona. Delegaciju USK-a, na ovom međunarodnom skupu o razvoju prometne infrastrukture, činili su ministri privrede, te građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša, Vid Šantić i Tahir Nuhić, kao i predsjednik kantonalne Privredne komore Ismet Pašalić, koji su govorili o planiranim cestovnim pravcima na našem području.

Radi se o putnom pravcu, koji bi povezivao sve tri zemlje, s tim da su Slovenija i Hrvatska značajno ispred BiH po tom pitanju. Naša zemlja je trenutno u procesu usvajanja prostorne dokumentacije. U prostorni plan Federacije BiH je ušla ta brza cesta, koja se zove „Treća razvojna os“.

„Republika Slovenija je kao što sam rekao najdalje otišla i ona već ima simulaciju i urađenu neku dokumentaciju i čak i sredstva iz evropskih fondova. Hrvatska ima do državne ceste, brze ceste Karlovac dolje prema moru i sad ovisi od nas gdje će taj priključak biti. Mi smo na osnovu prostornog plana USK-a koji će biti usvojen u decembru, definisali kako treba ići i gdje ide taj priključak. Nama je normalno u interesu kantona da ona bude najbliža linija do zapadne Evrope“, kazao nam je Tahir Nuhić, ministar za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK-a.

Dodao je da je cilj te brze cesta da se njome iz Kantona dođe do Slovenije, odnosno do Novog Mesta za neka dva do dva i po sata. Time bi izbjegli duga čekanja, koja sad imamo, kao i odlazak na Zagreb, a saobraćaj bi bio dosta jeftiniji, što je i preduvjet za razvoj privrede. Uz to, došlo bi i do razvoja građevinskog sektora, što bi bila značajna finansijska injekcija za domaće firme.

„Ti su saobraćajni, odnosno prometni koridori vrlo značajni, jer oni povlače za sobom razvoj tog područja, razvoj privrede, poljoprivrede… Za nas je to vrlo značajno, jer to nam je priključak direktno za Evropsku uniju. Mi imamo dva pravca, pravac Bihać, pravac Kladuša, što se nadovezuje i na naše prostorne planove i Federacije, a i Kantona“, istakao je Vid Šantić, ministar privrede USK-a.

Temeljni zaključak sa ovog skupa je da lokalne i regionalne vlasti triju država moraju čvršće surađivati oko ovog projekta i zajedničkim snagama ići prema svojim državnim vlastima kako bi mogli kapitalizirati već pripremljene projekte, da bi oni dobili državni i međunarodni značaj. Ministri smatraju, da zastupnici USK-a u Federalnom i državnom Parlamentu sad trebaju učiniti napore kako bi Kanton dobio potrebna sredstva da bi se moglo krenuti u ovaj proces.

/rtvusk

Učestvujete na Unskim susretima i osvojite nagrade skokom sa gradskog mosta

Gradski sportski savez Bihać po četvrti put organizira sportsko – turističku manifestaciju pod nazivomUnski susreti. S razlogom ih i ove godine svrstavamo među najatraktivnije sportske manifestacije u ovom dijelu države.

Respektabilan organizacijski nivo dostignut je u samo četiri godine, na što su posebno ponosni u Gradskom sportskom savezu. Osim jednodnevnog raftinga za nekoliko stotina učesnika i brojnih sportskih nadmetanja na vodi – posebnu pažnju zaslužuju 18. tradicionalni skokovi s Gradskog mosta.

Svi prijavljeni mogu očekivati mjesto u čamcu sa rafting opremom i obučenim skiperom, kao i osiguranje te ručak i piće u Ripču.

Zainteresirani za skokove sa gradskog mosta mogu se prijaviti i na dan njhovog održavanja (do 18:30h), a neophodno je znati da je obavezan skok Unska lasta, dok je drugi skok ostavljen na odabir samog skakača i neophodno ga je prijaviti prje izvođenja.

Skakačima su obezbjeđene i novčane nagrade, odnosno pobijednik odnosi 500KM, dok drugoplasirani osvaja 300KM, a za trećeplasiranog je obezbijeđena nagrada od 200KM.

Unski susreti sa skokovima sa gradskog mosta još jedan su značajan segment ovdašnje turističke ponude, ali i izvanredna sportska uvertira pred 44. tradiconalnu Una regatu.

/abc.ba

Laburistička stranka Fikreta Abdića: Srušili smo ”ratnu” vladu Saračevića; SDA Bihać traži ostavku Šemsudina Dedića

Nakon smjene vlade Izudina Saračaveći i postavljanja Husein Rošića na čelo Unsko-sanskog kantona strasti na političkoj sceni Krajine ne jenjavaju.

Naime, Laburistička stranka ratnog zločinca Fikreta Abdića tvrdi kako su zaslužni za rušenje, kako kažu, ”ratne” vlade Izudina Saračevića, dok bihaćka SDA ne podržava ovu smjenu i ne vidi ništa dobro u koaliranju sa SDP-om, DF-om, a najmanje sa Laburistima.

U saopštenju za javnost Laburističke stranke stoji kako Izudin Saračević već duže vrijeme nema podršku zastupnika u Skupštini USK, te da to utiče na blokiranje rada najvišeg zakonodavnog tijela Kantona.

Nadalje tvrde kako izbjegavanjem obveze izvještavanja Skupštine o svom radu, netransparentno trošenje Budžetskih sredstava, stvaranje obveza kroz “stihijsko” zapošljavanje u već prekobrojnoj administraciji i izostanak konkretnih mjera i koraka u ekonomskoj stabilizaciji USK-a, samo su neki od razloga zbog kojih Vlada Izudina Saračevića nije mogla opstati.

SDA Bihać, s druge strane ljute naslovi Laburističke stranke da je srušena “ratna” vlada lzudina Saračevića. Glavnim krivcem za nastalo stanje, ipak, smatraju aktuleni vrh KO SDA i traže da Šemsudin Dedić podnese ostavku na mjestu predsjednika KO SDA USK.

Sada već bivši premijer lzudin Saračević svoju i smjenu ostalih članova Vlade vidi kao početak predizbornih aktivnosti za opće izbore 2018. dok će općinski značiti tek ispitivanje terena pred veliko finale. Upozorava, međutim, da je i smijenjen jer pojedinim nije htio ispunjavati kriminalne želje.

U SDA Bihać ističu da je na sceni kriza vlasti i da će biti potreban angažman centrale stranke zbog čega će uputiti i zvanični stav da se predsjednik SDA BiH uključi u rješavanje unutarstranačkih problema u SDA USK.

/abc.ba

Krajina, krvava haljina, sestra Srebrenice!

U optužnici protiv Radovana Karadžiću zapadnokrajiške općine gdje su živjeli nesrbi zastupljene su u skoro svim njenim segmentima. Iz ogromnog broja zločina u Krajini počinjenih nad Bošnjacima i Hrvatima, ravnim onima u srebreničkom holokaustu, Karla del Ponte (Carla) izdvojila je one najznačajnije za koje postoji obilje dokaza.

Brutalno strijeljanje

Tako se za općinu Ključ navode pogubljenja u selima Prhovo i Velagići 1. juna 1992. godine. U Prhovu su srpske snage izvele sedam muškaraca pred trgovinom, gdje su ubijeni naočigled mještana. Nakon odvajanja muškaraca poveli su ih prema naselju Peći i na tom putu ubili 15 osoba, a ostale muškarce zatočili u logor u zgradi škole “Nikola Mačkić”.

Istog dana u Prhovu je pred jednom kućom ubijeno 38 mještana Bošnjaka, od čega 17 žena. Istog je dana iz zaselaka Vojići, Nezići, Hasići i Hadžići izvedeno oko 130 civila i zatvoreno u školu u Velagićima.

Iste noći pred školom je izvršeno masovno strijeljanje i tom prilikom svi su ubijeni i bačeni u masovnu grobnicu Lanište II. Ubijanje je nastavljeno i 26. juna 1992. u naseljima Krasulje i Ramići, gdje je ubijen 21 Bošnjak, a oko 90 ih je zatočeno i odvezeno u logor Manjača.

Logor Manjača

U Ključu je tokom rata ubijeno više od 700 ljudi. Ključani su, osim u svom gradu, ubijani ili tačnije ekshumirani u još osam gradova. Najveće grobnice su Lanište I sa 188 žrtava, Lanište II sa 77 žrtava, Prhovo sa 38 žrtava. Posebno je monstruozno ubistvo 188 civila sela Biljani, među kojima su i bebe, a koji su kasnije pronađeni u prirodnoj jami Lanište. Najmlađa žrtva bila je Amila Džaferagić, tromjesečna djevojčica koja je iz jame Lanište ekshumirana zajedno s majkom, u njenom naručju, koja je čvrsto držala flašicu s mlijekom.

U kotorvaroškom selu Grabovica u novembru 1992. godine oko 190 civila ubijeno je u školi, dok je 17 Bošnjaka likvidirano 13. avgusta u Dabovcima. Iz Kotor-Varoši je prognano oko 5.000 Bošnjaka i Hrvata, a 300 ih je ubijeno.

Među 31.176 ubijenih civila nesrba općine Prijedor, 27.000 zatočenih u logore i 53.000 prognanih i deportiranih, u Karadžićevoj optužnici navodi se tek ubistvo deset Bošnjaka sela Čarakovo 23. jula 1992. Radi se o brutalnom strijeljanju čarakovskog imama Sulejmana ef. Dizdarevića ispred džamije zajedno sa još 11 komšija.

Stravične slike iz logora Manjača

Ovo strijeljanje preživjela su dvojica. Jedan je Sead Sušić, koji je gledao smrti u oči tog 23. jula i  vidio je ubice Dragomira Soldata, Zoran Babića i Velimira Đurića. Sud BiH osudio ih je na po 21 godinu zatvora za ovaj zločin.

– Izveli su nas iz kuća, postrojili ispred džamije i strijeljali. Efendija je u naručju imao devetomjesečnu kćerku Merjemu, koju je držao kada su došli po nas. Dodao ju je supruzi prije strijeljanja. Bilo nas je 12, a preživjeli smo amidža i ja. Otac i drugi amidža su ubijeni. Hodža je još davao znake života, izbijena mu je bila gornja vilica. Hasib Musić bio je ranjen u stomak i molio je umirućeg efendiju da mu pomogne – ispričao je Sead Sušić.

Sjeća se da je jedan od njih, Redžep Mujadžić, pokušao pobjeći, ali je nepoznat vojnik krenuo za njim, ispalio rafal i ubio ga. Sead je preživio jer je pao u nesvijest, ranjen u butinu. Kada je došao svijesti, otvorio je oči i vidio mrtve i ranjene oko sebe. Sakrio se na mezarju, a s amidžom se potom krio u okolnim  šumama 41 dan. U Čarakovu je 1992. godine ubijeno 413 civila.

Korićanske stijene: 200 civila strijeljano nad ambisom

Još jedan gnusni zločin počinile su Karadžićeve postrojbe 21. avgusta 1992. godine u mjestu Korićani, u općini Skender-Vakuf. Konvoj prijedorskih logoraša i protjeranih građana pod pratnjom Interventnog voda policije iz Prijedora zaustavljen je pored puta na planini Vlašić, iznad duboke provalije. Na tom mjestu strijeljano je oko 200 civila, čija su tijela završila u ambisu.

Cucla tromjesečne Amile Džaferagić, koja je iz jame Lanište ekshumirana zajedno s majkom, u njenom naručju, koja je čvrsto držala flašicu s mlijekom

U optužnici protiv Radovana Karadžića spominju se i monstruozna ubistva žena, djece i staraca  u sanskom selu Hrustovu u maju 1992. godine. U garaži hrustovačke porodice Merdanović 31. maja strijeljana su 22 civila, mahom žene, djeca, čak i bebe, i stariji ljudi.

Korićanske stijene

Sklonili su se od granatiranja sela, a zločinci su ih tu pronašli i pobili bombama i rafalima iz automatskog oružja. U garaži je stravični zločin preživjela beba stara 19 dana Jasmina Merdanović. Nju je svojim tijelom zaštitila majka Sabra Merdanović, koja je ubijena. Jasmina danas živi u Švicarskoj.

U jeku etničkog čišćenja nad Bošnjacima i Hrvatima Sanskog Mosta srpske oružane snage su iz najozloglašenijeg sanskog logora Betonirka, gdje su provođena svakodnevna mučenja i prebijanja, 7. jula 1992. po užasno vrelom danu u jedan kamion pod ceradu strpale 66 ispaćenih logoraša.

U hermetički zatvorenom prostoru prvo su tri sata, bez kapi vode i zraka, čekali na transport do Manjače. Na putu do 69 kilometara udaljenog konclogora Manjača, u koji su stigli u večernjim satima, njih 19 umrlo je u stravičnim mukama gušenjem u kamionu. Nakon rata  pronađeni su 2001. godine u masovnoj grobnici na ušću Dabra u rijeku Sanu.

Šest logoraša koji su vraćeni s Manjače da ih ukopaju također su ubijeni, a pet tijela ekshumirano je u masovnoj grobnici Dragoraj, u općini Mrkonjić-Grad. Jednom logorašu iz ove grupe gubi se svaki trag.

U logoru dnevno ubijano od 10 do 30 ljudi

Zločini u koncentracionom logoru Omarska zaprepastili su cijeli civilizirani svijet. Okrutnosti, zvjerska mučenja, batinanja, izgladnjivanja, egzekucije bili su svakodnevni tokom tri mjeseca, od 15. maja do 15. avgusta, koliko je logor “radio”. Ovdje su ubijani najugledniji Prijedorčani nesrbi, ali i “obični” civili. Oko 100 naoružanih stražara čuvalo je 3.334 logoraša.

Zatvorenici su uglavnom držani na dva mjesta – u otvorenom rudarskom oknu i velikom skladištu. Mnoga isljeđivanja završila su strijeljanjem na mjestu koje su logoraši nazivali Bijela kuća. Bila je tu još jedna zgrada, poznatija kao Crvena kuća, gdje su držali iskasapljena tijela dok ih ne sahrane negdje izvan Omarske ili samo bace u napušteno rudarsko okno.

Dnevno je ubijano 10-30 ljudi, neki su umirali od batina, žeđi, gladi ili gušenja. Mladić Ahil Dedić toliko je batinan da je skoro poludio od bolova, nakon čega su ga stražari ubili pištoljem. Tijela ubijenih u Omarskoj skrivana su po cijeloj teritoriji Prijedora, a najviše ih je pronađeno u Tomašici, najvećoj evropskoj masovnoj grobnici nakon Drugog svjetskog rata. U Aušvicu su Jevreji ubijani brzo u plinskim komorama, a u Omarskoj  su se zločinci sadistički iživljavali nad žrtvama.

Tomašica je najveća evropska masovna grobnica nakon Drugog svjetskog rata

U logoru Keraterm, nekadašnjoj fabrici keramike, ništa manje užasnom od Omarske, koji je u četiri hale držao oko 3.000 logoraša, od 15. maja do 6. avgusta vršena su sistematska mučenja, ubistva, batinanja i seksualna zlostavljanja. Civile su stražari udarali drvenim i metalnim šipkama, bejzbol-palicama, industrijskim kablovima s metalnim kuglama na kraju, kundacima, noževima. U Keratermu je u noći sa 23. na 24. juli 1992. u hali 3 ubijeno  oko 200 civila. Sredinom maja 1992. između 12 i 15 Bošnjakinja dovedeno je u Keraterm, gdje su silovane, a onda prebačene u logor Omarska.

/inmedia

Uspješno okončana akcija GSS Bihać: Pronađen pilot paraglajdera

U kasnim poslijepodnevnim satima je došlo do pada paraglajdera na planini Plješavici.

Pripadnici GSS Bihać i Granična policija su odmah po dojavi krenuli u akciju spašavanja, koja je uspješno okončana pronalaskom pilota paraglajdera.

/mojusk.ba

Bihaćko ljeto: Otvorena izložba slika cazinskog umjetnika Husnije Topića

U okviru Festivala scenskih umjetnosti Bihaćki ljeto sinoć je u foajeu Kulturnog centra otvorena izložba slika cazinskog umjetnika Husnije Topića.

Izložbu je svečano otvorio Ermin Zulić, v.d. gradonačelnika po ovlaštenju, istaknuvši da je postavka cazinskog umjetnika izuzetno vrijedna sa aspekta umjetnosti,jer prikazuje motive krajiških likova iz stvarnosti i legendi.

Premijer Husein Rošić i novoimenovani ministri zauzeli svoja mjesta (VIDEO)

U Bihaću je danas održana konstituirajuća sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona. Premijer Husein Rošić i novoimenovani ministri u Vladi Unsko-sanskog kantona utvrdili su Prijedlog Rješenja o imenovanju Komisije za administrativna pitanja.

Premijer Rošić najavio je prvu radnu sjednicu Vlade Kantona za ovu sedmicu.

 

SDA Bihać: Očekujemo podršku građana grada Bihaća

Na današnjoj press konferenciji SDA Bihać bilo je govora o stanju u Gradu Bihaću, rekonstrukciji Vlade USK, te o predstojećim lokalnim izborima u oktobru. Prisutnima su se obratili predsjednika SDA Bihać Seada Kadić i kandidat za gradonačelnika Bihaća Hadis Jusić.

/usn.ba