Vid Šantić i Ibrahim Kajtazović, ministri privrede i zdravstva u Vladi Unsko-sanskog kantona razgovarali su danas o reorganizaciji apotekarske djelatnosti na području Unsko-sanskog kantona.

Prema najavljenom konceptu Kanton bi osnovao novo poduzeće Apoteke Unsko-sanskog kantona, u sklopu kojeg bi radile apoteke u Bihaću i općinama USK. Danas su ministri Šantić i Kajtazović razgovarali sa Alijom Džaferbegovićem, stečajnim upraviteljem Gradske apoteke Bihać kako bi dobili informacije o mogućnostima rješavanja statusa ove ustanove, da  bi se moglo pristupiti reorganizaciji kompletne apotekarske djelatnosti.

Ovim bi, kažu resorni ministri privrede i zdravstva, apoteke bile bolje organizirane, postupak javnih nabavki ne bi se vodio odvojeno i mnogostruko skuplje, a menadžment i upravljačke strukture bile bi svedene na jednog direktora i Upravni odbor. Samo po tom osnovu, procjena je, uštedilo bi se, na ime plata direktora i naknada za rad u upravnim odborima više od 200 000 KM godišnje.

Izjava: Ibrahim Kajtazović, ministar zdravstva i socijalne politke u Vladi USK

/BISCANI.NET

Na zajedničkom sastanku ministara pravosuđa i uprave iz svih kantona u F BiH, nedavno održanom u Sarajevu, u organizaciji Ministarsva pravde Federacije BiH, resorna ministrica u Vladi Unsko-sanskog kantona Sabina Beganović nejavaila je kolegama pokretanje inicijative za izmjene i dopune dva zakona i to Zakona o advokaturi F BiH i Zakona o notarima.

• U Ministarstvu pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona, analizirajući sveukupno stanje i imajući u vidu tešku finansijsku situaciju u svim kantonima na području Federacije BiH, došli smo do zaključka o postojanju potrebe za pokretanje inicijative prema Vladi i Parlamentu F BiH za izmjenu ova dva zakona. Konkretno, kad se radi o Zakonu o advokaturi Federacije BiH, iz njegovih odredbi proizilazi da se advokatima za odbranu po službenoj dužnosti isplaćuje naknada u punom iznosu utvrđenom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad advokata Federacije BiH. Ti troškovi imaju tendenciju stalnog rasta, pogotovo što je određeni broj advokata utužio nenaplaćena potraživanja pa su stvorene obaveze uvećane i za iznos kamata po pravosnažnim presudama. Prikupljeni podaci, koji su doduše  nepotpuni,  ukazuju da su Bosnu i Hercegovinu naknade za odbrane po službenoj dužnosti, samo u periodu 2005. – 2010. godina, koštale 31 milion maraka, obrazložila je ministrica Beganović.

Usporedbe radi, navodi ministrica pravosuđa i uprave u Vladi USK, u zemljama regiona te naknade su znatno manje. Na primjer u Hrvatskoj nagrada za odbrane po službenoj dužnosti je 30 %, a u Srbiji i Sloveniji 50 % iznosa koji bi branitelju  pripadao po advokatskoj tarifi.

S obzirom da se svi kantoni u Federaciji suočavaju s finansijskom krizom ministrica Beganović pozvala je kolege da se očituju i dostave stav o pokretanju zajedničke inicijative za izmjene i dopune Zakona o advokaturi.

Najavljena Inicijativa za izmjene i dopune Zakona o notarima tiče se broja pozicija na notara na broj stanovnika na koji se otvara jedno notarsko mjesto radi ravnomjernijeg rasporeda  notara i obavljanja notarske službe. Trenutno je u F BiH  Zakonom regulisano jedno notarsko mjesto na 20 000 stanovnika, dok, na primjer, u Njemačkoj se otvara notarsko mjesto na  8000 ili u  Francuskoj na 6700 stanovnika. Posebno, ovo treba imati u vdu ako se zna da su notari u nadležnost dobili i vođenje ostavinskog postupka, koji, po zadnjim izmjenama Zakona o nasljeđivanju F BiH, sudovi pokreću po službenoj dužnosti, što će svakako dovesti do povećanja obima ovih poslova.

• Predložit ćemo i izmjene u dijelu Zakona koji se tiče uvjeta za polaganje notarskog ispita. Sada je uvjet za polaganje notarskog ispita najmanje tri godine iskustva provedene na poziciji notarskog pomoćnika. Uzimajući u obzir značaj profesije, ti uvjeti moraju biti strogi, ali u Federaciji BiH oni su diskriminirajući. Na primjer, neko ko je proveo određeni broj godina kao sudija ili na drugoj funkciji ne može polagati notarski ispit sve dok ne odradi tri godine kao notarski pomoćnik. Ističem ovdje da ni Republika Srpska nema predviđen takav uvjet za polaganje notarskog ispita, nego se traži određeni broj godina provednih na poslovima pravne struke, nakon polaganja pravosudnog ispita, kao što je regulisano i u zemljama regiona, kaže ministrica Sabina Beganović.

/BISCANI.NET