S akšamskim ezanom večeras nastupa mubarek noć Lejletul-kadr, noć početka objave Kur’ana. Njena vrijednost izražena je u suri El-Kadr, gdje se navodi da je ta noć “bolja od hiljadu mjeseci”.
U predajama koje se prenose od poslanika Muhammeda, a. s., navodi se da Lejletul-kadr treba tražiti u neparnim noćima posljednje trećine mjeseca ramazana, a ulema smatra kako je to najvjerojatnije 27. noć.
Lejletul-Kadr je noć u kojoj se prima svaka iskrena dova, želja i nada.
“Dova je posebno potrebna današnjem čovjeku koji u brzom i dinamičnom životu često izgubi orijentaciju i islamsku ravnotežu između duhovnog i materijalnog. Čovjeka treba uputiti dovi, kao vidu svakodnevne veze s njegovim Stvoriteljem, od jutarnjeg buđenja do večernjeg lijeganja; da dovom čisti svoju dušu i istraje na Allahovom putu. Istina, naš iman treba biti kristalno čist – bez ikakve sumnje, kako bi nam dova bila primljena. Zato vjernici u ovoj noći mole Allaha dž. š. da im primi tewbu – pokajanje”, naveli su iz Islamske zajednice u BiH.
U sklopu kampanje podizanja svijesti o odgovornom upravljanju komunalnim otpadom, u Bihaću će 18. marta biti obilježen Svjetski dan reciklaže.
Događaj će se održati na Gradskom trgu u srijedu, 18. marta, u periodu od 10:00 do 14:00 sati.
Pod sloganom „Čist Bihać počinje od tebe – ne ostavljaj trag smeća, ostavi trag kulture“, organizatori će se družiti s građanima i podsjetiti na važnost pravilnog odlaganja i recikliranja otpada.
Tom prilikom građanima će biti podijeljeni platneni cekeri i vrećice za odlaganje otpada, kao mali podsjetnik da odgovornim navikama svi zajedno mogu doprinijeti čišćem i uređenijem Bihaću.
Organizatori pozivaju sve građane da navrate na Gradski trg, preuzmu svoj ceker i zajedno obilježe Svjetski dan reciklaže, te podrže odgovorno postupanje s otpadom.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u subotu da će Srbija nastaviti prodaju oružja Izraelu, naglasivši da dvije zemlje imaju „odličnu saradnju“ u oblasti odbrane.
Komentarišući kritike pojedinih opozicionih medija da je Srbija „fabrika naoružanja Izraela“, Vučić je rekao da ne želi dodatno komentarisati takve navode.
„Naši prijatelji su i Izraelci i Arapi i to neću ni da komentarišem“, rekao je Vučić novinarima tokom obilaska porodičnog gazdinstva Đorđević u selu Mramorac kod Smederevske Palanke.
On je istakao da između Srbije i Izraela postoji obostrana vojna saradnja.
„Oni nama prodaju oružje, mi njima prodajemo oružje i to će se nastaviti“, rekao je Vučić.
Dodao je da Srbija radi na modernizaciji svoje vojske i razvoju, kako je naveo, „digitalne armije“.
„Imaćemo najmoderniju vojsku jer je suština u tehnologiji koju vidite na savremenim ratištima. Vidite kako jedan ‘Starlink’ pravi ili ne pravi problem na nivou Ukrajine. Ono što ćemo mi uraditi biće drugačije od svega što ste do sada vidjeli“, rekao je Vučić.
Predsjednik Srbije podsjetio je da je za Vojsku Srbije nabavljena vojna oprema, uključujući sisteme „Hermes“ i „SkyStriker“, dodajući da dio nove opreme još nije predstavljen javnosti.
„Nešto ste vidjeli, nešto niste“, rekao je.
Na pitanje da li će nova oprema biti prikazana na vojnoj paradi, Vučić je rekao da parada nije planirana, ali da je moguće organizovanje posebne prezentacije vojne opreme.
Dodao je da avioni koje koristi Vojska Srbije mogu dostići visinu od 12 kilometara za manje od dvije i po minute.
Vučić je nedavno potvrdio informaciju o psojedovanju hipersoničnih raketa, što je izazvalo polemiku u regionu, posebno u susjednoj Hrvatskoj.
(CH)
Osnovni sud u Banjoj Luci donio je prvostepenu presudu u predmetu koji je Sarajevski otvoreni centar pokrenuo 2023. godine protiv Milorada Dodika, lidera SNSD-a zbog diskriminatornih izjava prema LGBTI osobama.
On je u vrijeme spornih izjava obavljao dužnost predsjednika Republike Srpske, a presudom mu je zabranjeno dalje davanje istih ili sličnih diskriminatornih izjava koje krše pravo na jednako postupanje prema članovima LGBTI zajednice.
Osnovni sud u Banjoj Luci utvrdio je da je Dodik svojim izjavama datim u medijima u nekoliko navrata u martu 2023. godine izvršio diskriminaciju na osnovu seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih karakteristika, uslijed čega je došlo do stvaranja neprijateljskog i uvredljivog okruženja.
Tadašnji Predsjednik Republike Srpske je javno davao diskriminatorne izjave protiv LGBTI osoba uoči, ali i nakon događaja koji je Bh. povorka ponosa planirala održati u Banjoj Luci.
Podsjećamo da su 18. marta 2023. godine huligani napali LGBTI aktiviste i aktivistkinje u Banjoj Luci.
Između ostalog, Dodik je izjavio:
“Svim aktivistima te grupacije treba zabraniti pristup školama da propagiraju takve stvari, da se iz udžbenika izbaci sadržaj te vrste, a čak i da pokušamo da vidimo kako kroz mreže da to regulišemo jer je sve ekspanzivnije prisustvo takvih sadržaja i ja mislim da to zagađuje javni prostor, društveni prostor i ja mislim da to treba eliminisati”.
Sarajevski otvoreni centar smatra da je ova presuda važna jer potvrđuje da javni govor političara koji poziva na isključivanje i stigmatizaciju LGBTI osoba nije prihvatljiv i može imati ozbiljne posljedice.
“Ova presuda, iako tek prvostepena, predstavlja simboličan ali značajan iskorak i podsjetnik da niko ne treba biti iznad zakona. Zakoni ove države trebaju štititi sve njene građane i građanke, bez obzira na seksualnu orijentaciju, rodni identitet ili bilo koje drugo lično svojstvo”, naveo je Darko Pandurević iz Sarajevskog otvorenog centra.
Advokatica koja zastupa Sarajevski otvoreni centar u ovom predmetu Dženana Hadžiomerović smatra da je ohrabrujuće da je Osnovni sud u Banjoj Luci dosljedno primijenio izmjene Zakona o zabrani diskriminacije BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima.
“Značajno je da sudovi u Bosni i Hercegovini sve jasnije primjenjuju princip da nijedan političar, bez obzira na funkciju koju obavlja, nema neograničeno pravo na slobodu izražavanja ukoliko se takvim izjavama krši pravo na jednako postupanje LGBTI osoba ili bilo koje druge manjinske ili ranjive društvene grupe ili pojedinca”, istakla je ona.
U presudi je posebno naglašeno da je tuženi u vrijeme spornih izjava bio nosilac najviše izvršne funkcije u Republici Srpskoj, te da se u skladu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava, od političara i nosilaca javnih funkcija očekuje se viši stepen odgovornosti u javnom govoru, jer njihove izjave imaju značajan društveni uticaj, mogu legitimisati netrpeljivost prema manjinskim grupama i uticati na ponašanje drugih aktera u društvu.
Također, u presudi se navodi da sporne izjave sadrže elemente generalizacije cijele društvene grupe, stigmatizacije i delegitimizacije njihovog prisustva u javnom prostoru i društvu, te pozivaju na njihovo institucionalno i društveno isključenje i kao takve, po svojoj sadržini i efektu, prevazilaze granice ličnog vrijednosnog suda.
Sud je zabranio Dodiku svako dalje poduzimanje istih ili sličnih radnji kojima se krši ili može prekršiti pravo na jednako postupanje prema članovima LGBTI zajednice.
Napomenimo i da se radi o prvostepenoj presudi, što znači da nije konačna i da postoji mogućnost žalbe višem sudu.
(klix.ba)
U Bihaću je u toku realizacija projekta izgradnje gradskog bazena, sportskog i rekreativnog objekta koji bi, prema planovima, trebao unaprijediti sportsku infrastrukturu i stvoriti nove mogućnosti za rekreaciju i razvoj plivačkih sportova u gradu.
Za realizaciju projekta osigurana su sredstva sa više nivoa vlasti. Vlada Unsko-sanskog kantona je 2023. godine za ovu namjenu izdvojila 1.000.000 KM, dok je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 2024. godine osigurala dodatnih 2.500.000 KM. U realizaciji projekta učestvuje i Grad Bihać, koji je također uključen u finansiranje i implementaciju izgradnje bazena.
Grad Bihać je 1. septembra 2025. godine potpisao ugovor sa izvođačem radova, čime su zvanično započele aktivnosti na izgradnji bazena.
Izgradnja gradskog bazena planirana je kao projekat koji bi trebao omogućiti građanima kvalitetne uslove za sport i rekreaciju, ali i doprinijeti razvoju plivačkih i vodenih sportova, organizaciji sportskih događaja te jačanju sportske i turističke ponude grada.
Prema dostupnim informacijama, projekat se realizuje kroz saradnju federalnog, kantonalnog i lokalnog nivoa vlasti, a očekuje se da bi novi objekat mogao predstavljati značajan sadržaj za građane Bihaća i okolnog područja.
Gradski bazen je jedan od infrastrukturnih projekata o kojem se u Bihaću govori već duži niz godina, a njegova realizacija predstavlja važan korak u unapređenju sportske infrastrukture u gradu na Uni.
Kako navodi portal Biscani.net, riječ je o projektu koji se realizuje uz zajedničko učešće i podršku svih nivoa vlasti.
Donald Trump uputio je oštro upozorenje NATO-u, poručivši da savez čeka “vrlo loša” budućnost ako američki saveznici ne pomognu u deblokadi Hormuškog moreuza.
U intervjuu objavljenom u nedjelju, američki je predsjednik direktno pozvao evropske nacije da se pridruže njegovim vojnim naporima u Iranu te je najavio da bi mogao odgoditi i summit s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom dok ne dobije pomoć Pekinga, piše Financial Times.
“Jedino je primjereno da oni koji imaju koristi od moreuza pomognu osigurati da se tamo ne dogodi ništa loše”, rekao je Trump, ističući kako su Evropa i Kina, za razliku od SAD-a, uvelike ovisne o nafti iz Zaljeva. “Ako ne bude odgovora ili ako on bude negativan, mislim da će to biti vrlo loše za budućnost NATO-a”, dodao je.
Trumpovi komentari, izrečeni u osmominutnom telefonskom razgovoru, uslijedili su dan nakon što je apelirao na Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju i Ujedinjeno Kraljevstvo da se pridruže “zajedničkim naporima” za otvaranje ključne pomorske tačke kroz koju prolazi petina svjetske nafte, prenosi Index.hr.
Iran je praktički zatvorio moreuz nakon što su SAD i Izrael prije više od dvije sedmice započeli rat, što je izazvalo strah od novog cjenovnog šoka za globalnu ekonomiju. Američki pokušaji deblokade uglavnom su bili neuspješni, a međunarodne cijene nafte u nedjelju navečer dostizale su 106 dolara po barelu, što je porast od oko 45 posto od početka rata.
Uprkos upozorenju, Trump je izrazio pesimizam da će saveznici poslušati njegove molbe. “Imamo nešto što se zove NATO”, rekao je Trump, koji je često kritikovao savez. “Bili smo vrlo blagonakloni. Nismo im morali pomoći s Ukrajinom. Ukrajina je hiljadama milja daleko od nas… Ali pomogli smo im. Sada ćemo vidjeti hoće li oni pomoći nama. Jer dugo govorim da ćemo mi biti tu za njih, ali oni neće biti tu za nas. I nisam siguran da bi bili.”
Na pitanje da pojasni kakvu pomoć traži, Trump je odgovorio: “Šta god je potrebno.” Dodao je da bi saveznici trebali poslati minolovce, kojih Evropa ima mnogo više od SAD-a.
Također je zatražio “ljude koji će eliminisati neke loše aktere duž iranske obale”, aludirajući na potrebu za evropskim komandosima ili drugom vojnom pomoći za uklanjanje Iranaca koji dronovima i pomorskim minama stvaraju “smetnje” u Zaljevu.
“Udaramo ih vrlo snažno”, rekao je Trump. “Nije im preostalo ništa osim da stvaraju male probleme u moreuzu, ali ti su ljudi korisnici i trebali bi nam pomoći da ga nadziremo. Mi ćemo im pomoći. Ali i oni bi trebali biti tamo. Potrebno je mnogo ljudi da pazi na nekolicinu.”
Trump je rekao da očekuje i pomoć Kine u deblokadi moreuza prije nego što otputuje u Peking krajem ovog mjeseca na summit sa Xi Jinpingom, što bi bio njegov prvi posjet Kini u drugom mandatu. “Mislim da bi i Kina trebala pomoći jer Kina dobiva 90 posto svoje nafte iz moreuza”, rekao je Trump.
Naglasio je da bi čekanje do summita bilo prekasno. “Željeli bismo to znati prije. Dvije sedmice su dugo razdoblje.” Dodao je da bi se njegovo putovanje u Kinu moglo odgoditi. “Možda odgodimo”, rekao je, ne navodeći na koliko dugo.
Izjave američkog predsjednika dolaze u vrijeme dok se njegov ministar finansija Scott Bessent u Parizu sastaje s kineskim kolegom He Lifengom kako bi razgovarali o planiranom summitu. Xi je pozvao Trumpa u Kinu tokom njihovog susreta u Južnoj Koreji krajem oktobra 2025., kada su postigli primirje u američko-kineskom trgovinskom i tehnološkom ratu. Peking nije pokazao namjeru odgode summita uprkos ratu u Iranu, koji je ključni dobavljač nafte za Kinu.
Nakon razgovora s britanskim premijerom, Sirom Keirom Starmerom, ranije u nedjelju, Trump je izrazio posebnu frustraciju dosadašnjim odgovorom Britanije. “Ujedinjeno Kraljevstvo se možda smatra saveznikom broj jedan, najdugovječnijim i tako dalje, a kad sam ih zamolio da dođu, nisu htjeli”, rekao je.
“A čim smo u osnovi eliminisali opasne kapacitete Irana, rekli su: ‘Oh, pa poslat ćemo dva broda’. A ja sam im rekao: ‘Trebamo te brodove prije nego što pobijedimo, a ne nakon što pobijedimo’. Dugo sam govorio da je NATO jednosmjerna ulica.”
Trump je ustvrdio da bi svaka opasnost za saveznike koji bi poslali svoje snage u Zaljev bila minimalna jer su SAD i Izrael već uništili iranske vojne kapacitete. “U osnovi smo desetkovali Iran”, rekao je. “Nemaju mornaricu, protuzračnu odbranu, zračne snage, sve je nestalo. Jedino što mogu učiniti jest stvarati male probleme postavljanjem mina u vodu – smetnja, ali i smetnja može uzrokovati probleme.”
Ipak, evropski saveznici već su pretrpjeli štetu u ratu. U četvrtak je u iranskom napadu dronom u Iraku ubijen francuski vojnik, a u nedjelju je u bazi u Kuvajtu uništen talijanski avion.
Trump je također upozorio da je SAD spreman pokrenuti nove napade na otok Kharg, iranski centar za izvoz nafte, te da bi mogao ciljati i njegovu naftnu infrastrukturu. “Vidjeli ste da smo jučer pogodili otok Kharg, sve osim cjevovoda”, rekao je, referirajući se na bombardovanje najavljeno u petak. “To možemo pogoditi za pet minuta. I ne mogu ništa poduzeti u vezi s tim.”
Na pitanje pomaže li Rusija Iranu satelitskim podacima za ciljanje američkih i izraelskih proturaketnih štitova, Trump je odgovorio: “Ne znam ni jedno ni drugo. Ali mogli biste reći i da smo mi pomagali Ukrajini do određene mjere. Teško je reći: ‘Vi nas ciljate, a mi smo pomagali Ukrajini’.”
Trump je dodao da je njegov prethodnik Joe Biden dao Ukrajini 350 milijardi dolara u novcu i opremi. “Zato je teško reći: ‘Bože, što to radite?’ kad smo mi radili istu stvar.”
Gradonačelnik Elvedin Sedić, i pomoćnica za financije, poljoprivredu i privredu, Jasmina Ćoralić, nastavili su obilazak poljoprivrednih proizvođača na području grada Bihaća.
Tim povodom posjetili su domaćinstvo porodice Sušić, obišli njihove plantaže borovnice, plastenike i usjeve. S vlasnicima gazdinstva razgovarali su o protekloj godini, planovima za tekuću sezonu te poslovima i pripremama koje su već uveliko u toku. Predstavnike Gradske uprave Sušići su upoznali i s drugim proizvodima koje imaju u ponudi, uključujući domaće brašno, kruh, tjesteninu, sokove i džemove.
foto:Grad Bihać
Osim toga, posjetili su i farmu Samira Aličića na kojoj ima 25 krava, s kojim su razgovarali o svakodnevnim izazovima u poslu, ali i o značaju kontinuirane podrške te onom što Grad može učiniti.
Posjete su realizirane s ciljem da se kroz direktnu komunikaciju s poljoprivrednicima prepoznaju stvarne potrebe i kreiraju mjere podrške koje će dodatno osnažiti domaću i lokalnu proizvodnju.
Todd Bullock, direktor Kancelarije Ambasade SAD u Banjoj Luci i Ognjen Lukić, asistent za ekonomska pitanja, boravili su danas u službenoj posjeti Gradu Bihaću.
Tokom sastanka s gradonačelnikom Elvedinom Sedićem razgovarali su o aktuelnoj situaciji u gradu, te nizu projekata koji se trenutno realiziraju, s posebnim fokusom na kapitalne infrastrukturne projekte i proces digitalizacije Gradske uprave.
Govorilo se i o razvoju turizma, značaju Nacionalnog parka Una kao jednog od ključnih prirodnih i turističkih potencijala ovog kraja, ali i o izazovima s kojima se Bihać trenutno suočava. Posebna pažnja posvećena je mogućnostima suradnje i inicijativama koje bi mogle doprinijeti daljnjem razvoju grada i jačanju partnerskih odnosa.
(Grad Bihać)
Firma A-M Cars d.o.o. najavila je pokretanje humanitarne inicijative kojom želi dati doprinos lokalnoj zajednici i pomoći osobama kojima je potreban medicinski prevoz.
Kako su saopćili iz ove firme, A-M Cars će svakog mjeseca, koristeći vlastita vozila, omogućiti jedan besplatan prijevoz pacijenta na relaciji prema Sarajevu ili Tuzli, u svrhu odlaska na liječenje, medicinske preglede ili terapije.
Ova vrsta pomoći namijenjena je osobama koje se nalaze u teškoj zdravstvenoj ili finansijskoj situaciji, a kojima je potreban organizovan prijevoz do zdravstvenih ustanova u ovim gradovima.
Iz firme navode kako je cilj ove inicijative, u skladu s njihovim mogućnostima, olakšati odlazak na važne medicinske preglede i terapije onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Dodaju i da će A-M Cars i u narednom periodu nastaviti raditi na aktivnostima koje doprinose društveno odgovornom djelovanju i podršci zajednici.
SRBIJANSKI predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je, u jeku kampanje za lokalne izbore u Srbiji, da je Hrvatska izravno i najsnažnije od svih zemalja sudjelovala u pokušaju obojene revolucije u Srbiji, aludirajući na studentski pokret koji traži borbu protiv korupcije i prijevremene izbore.
Lokalni izbori u Srbiji održavaju se 29. ožujka u 10 lokalnih samouprava, a lista vladajuće Srpske napredne stranke s koalicijskim partnerima u utrci je pod sloganom “Aleksandar Vučić – naša obitelj”, premda Vučića nacionalni ustav člankom 111. obvezuje da “izražava državno jedinstvo Republike Srbije” i isključuje stranačko djelovanje.
U dosadašnjim kampanjama Srpske napredne stranke Hrvatska je često, na dnevno-političkoj razini, bila tema.
Vučić optužio SOA-u i državni vrh Hrvatske
Vučić je u Aranđelovcu ustvrdio da je u pokušajima “obojene revolucije”, kako vlast naziva studentski pokret nastao u prosvjedima nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru u studenom 2024., sudjelovao sam vrh Hrvatske i Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), jer su, kako je rekao, željeli Srbiju na koljenima.
“Što se Hrvatske tiče, ona je na najizravniji način sudjelovala u obojenoj revoluciji. I to državni vrh i SOA. Dakle, izravno su u tome sudjelovali i kroz svoje medijske ekspoziture i na sve druge načine. Nijedna zemlja nije toliko strastveno i toliko snažno u svemu sudjelovala kao Hrvatska. Oni su željeli Srbiju na koljenima”, rekao je Vučić odgovarajući na pitanja novinara tijekom kampanje u općini Aranđelovac, izvijestila je agencija Tanjug s tog predizbornog skupa.
Vučić je optužio Hrvatsku da pod svojom zaštitom “protupravno i suprotno svim međunarodnim zakonima drže osobe optužene za teška kaznena djela”, aludirajući na skupinu aktivista koje se u Srbiji optužuje za pokušaj nasilne promjene vlasti i podrivanje ustavnog poretka.
“Ali, kako bih vam rekao, za njih je najveća kazna uvijek slobodna Srbija. Tako da, mi ćemo nastaviti raditi svoj posao u svakom poštovanju prema Hrvatskoj, bez imalo mržnje. Ali, uvijek da čuvamo svoje i da im ne dozvolimo da nas pokore onako kako su to činili nekada koristeći jedna, a nekada potpuno drugačija sredstva”, poručio je Vučić.
Studentski pokret usporedio s talibanima i Polom Potom
On je na mitingu pristalica SNS-a u Aranđelovcu poručio da “država nije igračka”, usporedivši studentski pokret s afganistanskim talibanima i režimom Pola Pota.
Studentski pokret nastao je u valu protuvladinih prosvjeda nakon pogibije 16 pretežito mladih ljudi u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenog 2024., za što ključnim krivcima vide koruptivne poslove vlasti i izostanak djelovanja institucija. Na popisu studentskih zahtjeva srbijanskim vlastima su, među ostalim, i prijevremeni parlamentarni izbori.
Izbori kao provjera rejtinga SNS-a
Vučić je izbore najavio za kraj ove godine, a drugi predsjednički mandat istječe mu u svibnju iduće godine i, po Ustavu Srbije, više se nema pravo kandidirati.
Predstojeći lokalni izbori smatraju se jednom od ključnih provjera rejtinga SNS-a uoči prijevremenih parlamentarnih izbora čije raspisivanje je Vučić najavio za kraj 2026. Oporba vjeruje da bi se održavanje izbora moglo podudarati s istekom Vučićeva predsjedničkog mandata i da se on namjerava, u slučaju pobjede SNS-a, nametnuti kao kandidat za premijera.
