– Njen osmijeh i pozitivna energija su jače od bilo čega što sam sreo. Potpuno mi je nejasno odakle crpi toliku snagu.
Iako je nemoguće zamisliti napor izgladnjelih i iscrpljenih osoba koje pokušavaju dosegnuti slobodu, Marš mira nudi nagovještaj težine tog puta. Ali najveća vrijednost učešća je mogućnost upoznavanja preživjelih. Oni voljno, bez mržnje, smireno i dostojanstveno svjedoče svakom ko želi da čuje njihovu sudbinu i upozna njihove ubijene članove familije. Danas mi je otac ispričao gdje i kako je izgubio sina.
I onda mi se zahvalio što sam došao. Zahvale preživjelih mi tjeraju suze na oči. Dužni smo se mi zahvaliti njima što imaju snage da svjedoče. A posebno sam dužan Ćerimi bez koje ne znam da li bih uspio. Hvala, Ćerima – poručio je Forto.
Vrijeme će pokazati i s vremenom će sve doći na svoje, dodao je
Enver Kandžetović izgubio je dva brata, kao i mnogobrojne članove porodice, u genocidu počinjenom u Srebrenici u ljeto 1995. godine.
Za “Avaz” je govorio o težini svake godišnjice, ali o usvajanju Rezolucije u Srebrenici.
– Hvala što ste došli ovdje da zabilježite jer sve što se ne zapiše ili ne snimi može se računati kao zaborav jer od same priče nema ništa. Ja sam inače rođen u Srebrenici. Bio sam ovdje od prvog pa do zadnjeg dana. Ranjavan sam i padom Srebrenice izgubio sam dva brata. Jedan je bio stariji od mene ‘61. godište, a drugi, mlađi, ’71. godište, Behaija i Džemal. Između ostalog, izgubio sam i amidžiće, tetiće i mnogo članova porodice – kazao je Enver Kandžetović za “Avaz”.
Kandžetović dodaje da su prizori Potočara tužni i bolni:
– Mislim kad bi htjeli razumjeti poruku svega ovoga, jeste da je puno teže onim zločincima koji ne pobiše sve, nego nama koji smo pobijeni. Ukoliko to, mi muslimani, ne budemo znali, može da nam se desi isto.
Kada je riječ o procesuiranim zločinima i da li će pravda ikada biti dovoljno zadovoljena, Kandžetović tvrdi da se treba raditi na tome da se Srebrenica nikada ne zaboravi, niti ponovi ikome.
– Vrijeme će pokazati i vremenom će sve doći na svoje. U ovoj priči, bitno je da muslimani nisu više generatori nestabilnosti na Balkanu i ovim prostorima kao što smo ranije prezentirani. Svijet je prvi put imao priliku da vidi da su ovdje muslimani Bošnjaci, narod koji zaslužuje da vrijedi i narod koji je plemenit i čestit, a ne onako kako smo predstavljani svijetu. Da su imali pravu predstavu o nama, svijet ovo ne bi dozvolio. Mislim da moramo imati sabura, a zaborava ne. Oprost će ovisiti od onih koji su počinili ovo, mi ne možemo misliti da su svi Srbi isti, jer ima i njih koji nisu za negiranje genocida, koji poštuju žrtve i odaju počast. Nismo svi isti, a politika je takva – istakao je Kandžetović.
Na naše pitanje kako gleda na usvojenu Rezoluciju o Srebrenicu, Kandžetović kaže da je to od velikog značaja:
– Rezolucijom je bitno da će se to kroz historiju učiti prava istina o dešavanjima na ovim prostorima. Sama definicija “Međunarodno zaštićena zona Srebrenica” znači da se nije smjelo desiti ono što se desilo.
Konstatovano je da će ove godine biti klanjana dženaza za četiri ubijene žrtve: Musić Bademi, Musić Nazifu, Aliji Enveru i Forić Aljii. Dženazu namaz će predvoditi reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović.
Organizacioni odbor za obilježavanje 20. jula, dana sjećanja na strašne ratne zločine sa elementima genocida u Prijedoru i dolini Sane, je održao svoju treću redovnu sjednicu u Kozarcu. Na dnevnom redu su bili završni izvještaji pododbrora o realiziranim aktivnostima na pripremi programa pvoodom 32. godišnjice od obilježavanja strašnog ratnog zločina sa elementima genocida u Prijedoru i dolini Sane.
Konstatovano je da će ove godine biti klanjana dženaza za četiri ubijene žrtve: Musić Bademi, Musić Nazifu, Aljii Enveru i Forić Aljii. Dženazu namaz će predvoditi reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović. Također, isti dan dženaze će biti održan komemorativni skup na kojem će govoriti predstavnici države Bosne i Hercegovine, Organizacionog odbora, član porodice žrtava i Instituta za nestale osobe BiH.
Konstatovano je da su sve pripreme za organizaciju naučnog skupa pod nazivom “Masovna ubijanja Prijedorčana – Primjer Korićanske stijene” na kojem će govoriti akademski i naučni eksperti koji pišu, govore i istražuju ratne zločine na području Prijedora, Bosanske Krajine i cijele Bosne i Hercegovine. Ovaj naučni skup će biti održan u Bošnjačkom institutu u Sarajevu u ponedjeljak, 15. jula 2024. godine sa početkom u 10 sati i bit će otvoren za javnost. Usvojen je izvještaj odbora za sigurnost, gdje je konstatovano da sve protiče u najboljem redu i da su pripreme sa sigurnosnog aspekta veoma kvalitetno realizirane.
Usvojena je informacije o dosadašnjim aktivnostima kada je u pitanju organizacija biciklističkog maratona Bihać – Prijedor – Kamičani, koji će ove godine sa Gradskog trga u Bihaću krenuti u petak, 19. jula 2024. godine u 14 sati, a dolazak u Kamičane se očekuje u 20 sati istog dana. Konstatovano je također da je sve spremno za povorku sa tabutima šehida, koja će 19. jula 2024. godine iz identifikacionog centra “Šejkovača” pored Sanskog Mosta krenuti preko Sanskog Mosta, Ključa, Bosanskog Petrovca, Bihaća, Bosanske Krupe, Bosanske Otoke, Bosanskog Novog, Prijedora i na kraju će u kasnim posljepodnevnim satima stići u Kamičane. Građanima i javnosti će biti dostupne satnice dolaska povorke u pomenute gradove i mjesta.
I ove godine, kao i prethodnih godina, radio-televizija Unsko-sanskog kantona će prenositi uživo vjerski program, a od ove godine i komemorativni dio programa koji će biti organiziran u 11:30 istog tog dana. Signal RTV USK će preuzimati mediji iz cijele Bosne i Hercegovine.
Iz organizacionog odbora apeluju na sve građane Bosne i Hercegovine da u što većem broju dođu na dženazu i da na razne načine budu dijelom programskih sadržaja obilježavanja 20. jula i na takav način pruže svoju podršku kulturi pamćenja, ali i da podijele tugu i bol sa porodicama žrtava i preživjelim žrtvama teškog ratnog zločina sa elementima genocida u Prijedoru i dolini Sane
Na ceremoniji dodjele diploma na New York Univerzitetu u Abu Dhabiju ovog maja, student je uzviknuo “Sloboda Palestini” dok je prelazio pozornicu da primi diplomu. Nekoliko dana kasnije, navodno je deportiran iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Do događaja dolazi dok Ujedinjeni Arapski Emirati pokušavaju uravnotežiti svoje diplomatsko priznanje Izraela s uništavanjem koje Izrael provodi u Gazi.
Iako nudi pomoć Palestincima, nije bilo masovnih demonstracija koje su zahvatile arapski svijet ovdje u UAE, federaciji sedam emirata koja strogo kontrolira govor i gdje su političke stranke ilegalne.
To se proteglo na akademski život na NYU Abu Dhabi, gdje studenti kažu da su zabranjene aktivnosti vezane uz rat, kao i na kulturna događanja u glavnom gradu zemlje gdje je onima koji nose kefiju zabranjen ulazak.
“Mislim da se vlada i zakoni zemlje ne podudaraju nužno sa željom da se stvori okruženje koje je privlačno i Zapadu, ako govorimo o slobodi govora i tako dalje”, rekao je jedan student, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog straha od odmazde.
Odgovarajući na pitanja Associated Pressa, NYU Abu Dhabi rekao je da ima “zajamčenu akademsku vlast” u kampusu, ali da “ni na jednoj od naših lokacija … članovi zajednice NYU nisu imuni na lokalni zakon.”
“NYU nema ovlasti nad imigracijskim radnjama ili odlukama bilo koje zemlje ili tijela za provođenje zakona”, rekla je škola. Dodano je da je studente “jasno i opetovano savjetovalo o očekivanjima, obvezama i granicama, uključujući protokole za diplomiranje na NYU Abu Dhabiju”.
Vlada Emirata nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Prije ceremonije dodjele diploma, studentima je rečeno da “isticanje palestinske zastave bilo gdje u kampusu nije dopušteno i to se strogo provodi, čak i u stambenim zgradama”, rekao je drugi student, koji je slično govorio pod uvjetom anonimnosti iz straha od odmazde.
Ukupno je pet učenika koji su željeli ostati anonimni opisali slične okolnosti koje su dovele do diplomiranja, a koje su utjecale na one koji su ranije htjeli masovno kupiti kefije za prikupljanje sredstava i organizirati bdijenja za mrtve u Gazi.
Jacqueline Hennecke, diplomirana studentica NYU Abu Dhabi koja je diplomirala u maju, rekla je AP-u da je univerzitet poslalo e-mail prije diplome zabranjujući svu “kulturnu odjeću” na početku – uključujući šalove. Student koji je zanemario naredbu i vikao “Oslobodite Palestinu!” na pozornici na kraju se našao u policijskom pritvoru prije deportacije, prema Američkoj udruzi univerzitetskih profesora koja podupire napore za slobodu govora i akademsku slobodu.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović danas je u Memorijalnom centru Potočari odao počast žrtvama genocida.
“U Potočarima smo danas da iskažemo duboko poštovanje žrtvama Srebrenice i žrtvama oko Srebrenice. Ove godine prvi put obilježavamo 29. godišnjicu genocida nad Bošnjacima u Srebrenici sa usvojenom Rezolucijom Generalne Skupštine UN-a. Sutra ćemo to obilježiti u Potočarima, i prvi put u sjedištu UN-a će biti obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici”, izjavio je Bećirović.
Naveo je da u narednim godinama organizaciju tog Međunarodnog dana preuzima Generalni sekretar UN-a i sekreterijat UN-a.
“Implementacija Rezolucije o genocidu je počela i to više niko i nikad neće zaustaviti. Cijeli svijet će u buduće obilježavati Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida. Cilj Rezolucije nije da bilo kome nanese štetu, ova rezolucija poziva na prevenciju genocida, edukaciju mladih generacija kako se ovo zlo nikad i nikome ne bi ponovilo”, kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Amila Džaferagić, kći Šemse, rođena 29. februara 1992. godine u Biljanima – Ključ, prepoznata po ocu Šemsi.
Odjeća: Dječija benkica bijela na kopčanje sa tri dugmeta, dječije gegice sive, pamučne bijele duge gaće, štramplice dječije bijele, melni gaćice i pamučna bijela pelena unutra.
Nađeni predmeti: Jedna bijela i jedna plava dječija cucla-duda… Likvidirana pucnjem u glavu – navodi su ovo iz zapisnika sa obdukcije strana 70, leš br. 172
U masovnoj grobnici, jami Lanište, pronađena je i četveromjesečna beba Amila Džaferagić, u zagrljaju ubijene majke. Malena Amila umrla je stiščući ručicama flašicu za mlijeko. Ubijen je i njen četverogodišnji brat Almir.
Amila i članovi njene porodice bili su žrtve masakra koji je srbočetnički agresor počinio nad bošnjačkim stanovništvom u Biljanim kod Ključa u jutarnjim satima 10. jula 1992. godine.
U selu Biljani kod Ključa 10. jula 1992. godine ubijeno je više od 200 mještana, čija su tijela nakon rata većinom pronađena u dvije masovne grobnice.
Tog dana pripadnici 17. lake pješadijske brigade srpske vojske u saradnji sa rezervnim i aktivnim policajcima upali su u ranim jutarnjim satima u Biljane kod Ključa, i ubijali sve redom.
Najstarija žrtva bio je 85-godišnji Bećo Ćehić, dok je najmlađa žrtva bila četveromjesečna beba Amila Džaferagić. Prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, prva otkrivena masovna grobnica naziva Crvena zemlja I pronađena je u novembru 1995. iz koje je ekshumirano šesnaest žrtava.
Najveća masovna grobnica je jama Lanište I iz koje je u periodu od 5. oktobra do 15. novembra 1996. ekshumirano 188 žrtava. Na području Biljana pronađene su 34 pojedinačne grobnice.
Sud Bosne i Hercegovine je u martu 2005. podigao optužnicu protiv Marka Samardžije koji je u svojstvu komandira Treće čete saničkog bataljona u sastavu 17. lake pješadijske brigade VRS-a naredio i učestvovao u masakru u Biljanima.
Prema optužnici, Samardžija je naredio ženama da se upute u pravcu osnovne škole u Biljanima, a muškarce starije od 18 i mlađe od 60 godina je u koloni sproveo u pravcu te iste škole gdje su oni najprije bili zatvoreni u učionice i Dom kulture, a zatim u grupama od po pet do 10 ubijani.
Preostali muškarci su, kako se navodi u optužnici, najprije batinani a zatim smješteni u autobuse sa kojima je preostalo civilno stanovništvo odvezeno na lokalitet Lanište i likvidirano.
Publikacija Ratni zločin u Biljanima, Predmet: Marko Samardžija dokumentuje ovaj predmet Suda Bosne i Hercegovine koji je u novembru 2006. donio presudu i osudio Samardžiju na 26 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti.
10. JULI 1992.
Genocid je započeo u Ključu: Amila je umrla stiščući ručicama flašicu za mlijeko
Međutim, dvije godine kasnije, u drugostepenom postupku pred Sudom BiH, Samardžija je oglašen krivim za zatvaranje i teško oduzimanje fizičke slobode kao zločin protiv čovječnosti i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam godina.
Iako je većina tijela žrtava ovog masakra pronađena, objelodanjen je kontekst događaja svjedočenjima preživjelih, Samardžija za sada ostaje kao jedini osuđeni konkretno za zločin u Biljanima. Većini ubijenih Samardžija je bio učitelj, učio ih prvim slovima, upravo u školi gdje su zatvarani.
Ostali zločinci, lokalni Srbi i oni koji su došli sa strane, prije svega iz Bosanskog Petrovca i Lušci Palanke, a koji su činili zločine i vršili masovne egzekucije, do sada nisu osuđeni. Hodaju nekažnjeno i slobodno, i 31 godinu nakon stravičnog zločina.
U Ključu je ubijeno više od 700 ljudi, a Ključani su, osim u svom gradu, ubijani i ekshumirani u još osam gradova. Kroz logore Manjača i Kamenica prošlo je više od 1.200 Ključana. Do kraja 1992. godine, blizu 17.000 Ključana, odnosno skoro cjelokupno nesrpsko stanovništvo, bilo je prisiljeno napustiti općinu.
Napad na civilno stanovništvo bio je posljedica provođenja “Uputstva o organizovanju i djelovanju organa srpskog naroda u BiH u vanrednim okolnostima od 19. decembra 1991. godine”, kojeg je donio Glavni odbor SDS-a, a uključivao je i naredbu Kriznog štaba SO Ključ od 27. i 28. maja 1992. godine, prema kojoj je zabranjeno napuštanje općine Ključ ili ulazak građana sa drugih područja na područje te općine.
Majke obilaze mezare u Potočarima: Čuvaju sjećanje na nevino ubijene žrtve genocida
Među 14 žrtava koje će biti ukopane na kolektivnoj dženazi ove godine nalaze se i dva brata i maloljetnik
Majke obilaze mezare – Avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
+3
Ekipa “Dnevnog avaza”
prije 1 sat 34 minute
U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari sutra će biti obavljena dženaza-namaz i ukop još 14 žrtava genocida.
Majke Srebrenice dan prije komemoracije obilaze dolinu bijelih nišana, uče dove i čuvaju sjećanje na nevino ubijene žrtve genocida.
Među bijelim nišanima je i 14 novoiskopanih mezara u koje će sutra biti spušteni posmrtni ostaci novoidentifikovanih žrtava genocida.
Među 14 žrtava koje će biti ukopane na kolektivnoj dženazi ove godine nalaze se i dva brata i maloljetnik.
Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine je sedamnaestogodišnji Beriz (Omera) Mujić, rođen 1978. godine u Zvorniku. Njegovi posmrtni ostaci su pronađeni 28 godina nakon njegove smrti, ekshumirani su tek prošle godine, u maju 2023. godine.
Uz brata Hazima
Ubijen je u julu 1995. godine na području Sućeske kod Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na području općine Srebrenica. Bit će ukopan uz svoga brata Hazima koji je ukopan 2013. godine.
Najstarija žrtva koja će za sada biti ukopana je Hamed (Ibrahima) Salić, rođen 1927. godine. Imao je 68 godina kada je nestao u ljeto 1995. godine na području Žepe. Njegovi posmrtni ostaci su ekshumirani na lokalitetu Slap u Žepi, u maju 2014. godine.
Ove godine će zajedno biti ukopani braća Efendić – Hasib i Ćamil. Njihovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz različitih grobnica na području Srebrenice, Kula i Potočara i to 2011. i 2006. godine. Oni će konačan smiraj ove godine naći uz svog trećeg brata Edhema koji je u Potočarima ukopan 2007. godine.
Ove godine 11. jula u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari bit će ukopani: Hasib (Uzejir) Efendić, rođen 1931. godine, Ćamil (Uzejir) Efendić, rođen 1928. godine, Mehmed (Daut) Krdžić, rođen 1961. godine, Sabrija (Asim) Omić, rođen 1966. godine, Mušan (Ramo) Šiljković, rođen 1956. godine, Sakib (Ragib) Harbaš, rođen 1975. godine, Beriz (Omer) Mujić, rođen 1978. godine, Ahmet (Ismet) Jašarević, rođen 1971. godine, Nevres (Mehmed) Salihović, rođen 1970. godine, Ibrahim (Muharem) Salkić, 1935. godine, Midhat (Adem) Bašić, rođen 1973. godine, Hajdin (Kadrija) Mustafić, rođen 1959. godine, Latif (Arif) Mandžić, rođen 1964. godine i Hamed (Ibrahim) Salić, rođen 1927. godine.
DNK metoda
U Komemorativnom centru u Tuzli se nalaze posmrtni ostaci još 11 žrtava genocida koje su do sada identifikovane uz pomoć DNK metode, ali porodice još uvijek nisu dale svoju saglasnost za ukop, uglavnom zbog nekompletnosti tijela.
Memorijalni centar Potočari zvanično je otvoren 20. septembra 2003. godine, a otvorio ga je bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton. U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.751 žrtva genocida, dok je 250 žrtava ukopano u mjesnim mezarjima po odluci preživjelih članova porodica.
Žrtve potječu iz različitih općina, a najviše ih je s područja Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića. Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta, od čega je riječ o 77 masovnih grobnica. Najmlađa do sada ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine.
Za više od hiljadu žrtava genocida još uvijek se traga.
Tata i sin iz Dalmacije nasmijali su cijelu Hrvatsku, plakat ćete od smijeha kad vidite što se zbiva.
Mali Ante očito je jedan nestašan dječak koji često upada u razne nevolje. Plakat ćete od smijeha kad vidite što mu se na ovoj snimci dogodilo, a za puni dojam obavezno upalite zvuk i poslušajte što mu govori tata.
U Memorijalnom centru u Potočarima sutra će biti obilježena 29. godišnjica genocida koji je počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine.
Sutra, 11. jula, bit će ukopano ukupno 14 žrtava srebreničkog genocida, a posljednje pripreme za dženazu uveliko teku.
U Srebrenici, ali i u samim Potočarima već se počeo skupljati veliki broj građana koji su došli iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, ali i Evrope i svijeta.
Prema protokolu, u periodu između 17 i 17:30 sati je planiran doček učesnika Biciklističkog maratona Goražde, dok je pola sata kasnije najavljen dolazak učesnika ultramaratona Bihać – Srebrenica.
Prema protokolu, u periodu između 17 i 17:30 sati je planiran doček učesnika Biciklističkog maratona Goražde, dok je za pola sata kasnije najavljen dolazak učesnika ultramaratona Bihać – Srebrenica.
Od 18 sati se očekuje dolazak učesnika Moto maratona, a od 18:15 do 18:30 sati Automoto kluba SA-offroad Sarajevo.
U periodu od 18:30 do 19 sati će se pojaviti učesnici Marša mira, a od 19:15 sati je planirano iznošenje tabuta sa posmrtnim ostacima žrtava genocida u nekadašnjoj Fabrici akumulatora.
