Predsjednik organizacionog odbora za obilježavanje 20. jula – dana sjećanja na masovna pogubljenja u Prijedoru i dolini Sane i muftija bihaćki hafiz Mehmed-ef. Kudić, razgovarao je u Bihaću sa predsjednikom Kluba ekstremnih sportova “Limit” iz Bihaća Erminom Lipovićem, koji već devetnaesti put priprema organizaciju biciklističkog maratona Bihać – Srebrenica i trećeg biciklističkog maratona Bihać – Prijedor – Kamičani. Sudionici sastanka su razgovarali o dosadašnjim iskustvima u organizaciji biciklističkog maratona, a na ovom sastanku je posebno bilo riječi o maratonu Bihać – Prijedor – Kamičani, koji se vozi dan prije dženaze u Kamičanima, tj. 19. jula svake godine.

“Kultura sjećanja je naša primarna obaveza, a pogotovo su značajne aktivnosti koje okupljaju veliki broj ljudi kroz naučne, kulturne, sportske i druge aktivnosti. Svake godine biciklisti iz svih dijelova svijeta dođu u Bihać, a onda u tri dana vožne stignu u Potočare da klanjaju dženazu i odaju poštovanje žrtvama genocida u Srebrenici. Od prije tri godine, Oranizacioni odbor za obilježavanje 20. jula – dana sjećanja na masovna pogubljenja u Prijedoru i dolini Sane je donio odluku, a na osnovu zahtjeva kojeg smo imali od strane nevladinih organizacija, da se organizira biciklistički maraton “Bihać – Prijedor – Kamičani”. Velikodušno je Ermin Lipović i klub “Limit” prihvatio organizaciju ovogo maratona. Danas smo razgovarali o unapređenju ove aktivnosti i očekujemo ove godine dosta veći broj učesnika, što podrazumijeva i kvalitetniju organizaciju. Zahvalan sam g. Lipoviću na organizaciji oba biciklistička maratona i želim mu mnogo uspjeha u ovogodišnjoj organizaciji.” – istakao je muftija Kudić.

Ermin Lipović je u razgovoru sa muftijom Kudićem prenio iskustva organizacije oba maratona, te o važnosti postojanja ovakvih aktivnosti za kulturu sjećanja. On je istakao kako ove godine očekuje veći odziv na maraton do Kamičana na osnovu dosadašnjeg interesa koji vlada.

“Zahvaljujem cijenjenom muftiji na prijemu i razgovoru. Evo već 19. put organiziramo maraton Bihać – Srebrenica, a treći put Bihać – Prijedor – Kamičani. Ove godine imamo preko 300 učesnika na maratonu za Potočare, a za Kamičane očekujemo značajan broj, pogotovo mladih ljudi. Ova ruta do Kamičana je ugodna ruta za bicikliste i bez velikih napora se može preći, pa je ovo prilika da pozovem srednjoškolce da se prijave za ovaj maraton i da kroz rekreaciju čuvamo sjećanje na ubijene prijedorčane. Meni i mojim saradnicima je pripala velika čast i nadam se da ćemo svake godine imati bolju i kvalitetniju organizaciju, ali isto tako i što šarolikiji sastav koji učestvuje u ovim aktivnostima.” – poručio je Lipović.

Na sastanku su prisustvovali dr. Mujo Begić i Nazif Horozović, član i sekretar Organizacionog odboraza za obilježavanje 20. jula – dana sjećanja na masovna pogubljenja u Prijedoru i dolini Sane.

Učenici Richmond Park Collegea iz Bihaća učestvovali su na Genius olimpijadi, koja je održana prije nekoliko dana u New Yorku odatle se vraćaju sa tri osvojene medalje za svoje projekte, i to jednom srebrnom i dvije bronzane.

Radi se o najvećem svjetskom takmičenju srednjoškolaca u naučnim inovacijama, a pravo da učestvuju na ovom takmičenju učenici iz Bihaća ostvarili su tako što su njihovi projekti proglašeni najuspješnijima na ovogodišnjoj BOSEPO olimpijadi, verziji pomenutog takmičenja koja se održava u okvirima naše zemlje.

Uspjeh je time veći ukoliko se uzme u obzir da je učestvovalo više od 900 učesnika iz više od 80 svjetskih zemalja, a prijavljeno je bilo 658 projekata u više kategorija.

Učenici Arman Dervić i Emil Hadžić osvojili su srebrnu medalju za prezentaciju svog projekta nazvanog “Cow tenk”, koji podrazumijeva ekstrakciju metana iz organskih otpada u cilju proizvodnje toplotne i električne energije.

Ema Ćoralić i Ajna Pečenković predstavile su se projektom “Green match”, u kojem se koristi fitoplankton, odnosno jednoćelijske alge u svrhu pravljenja peleta.

(radiosarajevo.ba)

Ovogodišnji 25. festival scenskih umjetnosti “Bihaćko ljeto” počinje u petak 23. juna defileom članica Plesno – sportskog centra Virus i Puhačkog orkestra Bihaća kroz samo središte grada. Odmah nakon toga, oko 21 sat uslijedit će koncert regionalne muzičke zvijezde Aleksandre Radović na Gradskom trgu.

“Što se tiče samog festivalskog programa, ove godine govorimo o devet predstava, dva koncerta, jednoj književnoj večeri i jednoj izložbi. Kada je u pitanju dramski dio festivala, otvorit će ga Teatar Moruzgva iz Zagreba i glumica Ecija Ojdanić predstavom “Čudo” u subotu. Festivalsko otvaranje je na Gradskom trgu, predstave i književno veče u Kulturnom centru, dok će izložba naravno biti u Gradskoj galeriji”, izjavila je direktorica Kulturnog centra u Bihaću Erna Begatović.
Generalni pokrovitelj i ovogodišnjeg Festivala je Grad Bihać.

“Financijska podrška nečemu što je brend našeg grada je neupitna. Ona je ove godine i značajnija, s obzirom da je inflacija uticala na sve segmente društva, pa i na kulturu. Festival je svake godine bolji i sadržajniji, tako da smo bez obzira na ekonomsku situaciju dužni zadržati zavidnu kvalitetu”, riječi su Edina Moranjkića iz Gradske uprave Bihać.

Publika “Bihaćkog ljeta” imat će priliku uživati i u predstavama Prekobrojna (Ferzeng teatar Beograd), predstavi za djecu Veliko pužovanje (Zorin dom Karlovac), Mala čuda (Teatar Exit Zagreb), Pedagogija otpora Branka Ćopića (Pozorišna scena Krajine), Djelidba (Narodno pozorište Tuzla), Noć sa Aleksom (HNK Mostar), Lepa Brena prodžekt (Bitef teatar Beograd), te Priče i pjesme (Zoran Kesić).

Cijena ulaznica za dramske predstave je sedam konvertibilnih maraka. Predstava za djecu i ostali sadržaji su besplatni.

U planu je oživljavanje Unske pruge, a korist od toga bila bi višestruka

Otkako je Republika Hrvatska ušla u EU i Schengen zonu, Unska pruga je ostala pusta. Kako bi jednom godišnje održali u životu čar putovanja vozom, Rotary klub, a potom Nacionalni park Una organizovali bi svakog ljeta putovanje kroz kanjone u otvorenim kupeima. Kako nam je kazao direktor NP-a Una Amarildo Mulić, ni toga više odavno nema, a sve zbog administrativnih poteškoća, jer se ne mogu dobiti dozvole.

OSVJEŽAVAJUĆA VIJEST

Nakon što su prekjučer članovi Vijeća ministara BiH održali radnu sjednicu sa Vladom Hrvatske, jedan od zaključaka bio je oživljavanje Unske pruge.

– To bi bilo sjajno za nas ovdje. Nešto smo čuli od tog sastanka, ali nikakve detalje još ne znamo, kazao nam je direktor Mulić.

Vlada Republike Hrvatske i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine podržavaju inicijativu za obnovu i modernizaciju Unske pruge, te ponovno uspostavljanje međunarodnog željezničkog prometa Unskom prugom.

”U skladu sa zajedničkom inicijativom nadležnih ministarstava od 11. maja 2017, zadužuju se Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH da u roku od 30 dana imenuju zajedničko operativno tijelo koje će razmotriti mogućnosti realizacije i uspostavljanja međunarodnog željezničkog prevoza između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine”, saopšteno je.

Unska pruga trenutno je pusta /

Kako kažu iz VMBiH, sa Vladom Republike Hrvatske odlučeno je da će zadužiti dva resorna ministarstva da u roku od 30 dana imenuju zajedničko operativno tijelo za pripremu potrebnih sporazuma.

Za bihaćku profesoricu Vildanu Alibabić ovo je rijetka, osvježavajuća politička vijest.

– Obnova i stavljanje u funkciju Unske pruge ne samo da bi bila vjetar razvoju industrije u Krajini, zbog povoljnijeg transporta robe, već je sa aspekta zaštite okoliša daleko povoljnija od cestovnog saobraćaja koji se ubraja u velike zagađivače. Osim toga, prevoz putnika, naročito turista koji će se nekoliko sati voziti uz predivan pogled na divljinu, kanjone, ljepotu ekosistema Une, prilika je za nove turističke ponude i za Hrvatsku, a posebno za nas koji živimo pored Une. Niko ne može spriječiti putnika koji ide prema Splitu da stane u NP Una, ostane nekoliko sati i sljedećom linijom nastavi za Split ili obrnuto. Odlično, govori nam profesorica.

Unska pruga skratila bi željeznički saobraćaj od morskih luka do sjevera zemlje i Republici Hrvatskoj, a mogla bi biti značajna i za EU

Negdje na sredini Krajine, duž Unske pruge, smješten je i grad Bosanska Krupa. Nekada, u poslijeratnim godinama, studenti iz ove općine su vozom putovali na fakultete u Bihać. Sada više ni toga nema, jer Željeznice FBiH moraju naći svoju računicu, a održavati živim linije u Krajini se ne isplati, s obzirom na to da jednostavno nema dovoljne fluktuacije robe i putnika.

– Ništa mi više nemamo, nijednu liniju kroz Bosansku Krupu. Posljednji pokušaj da se nešto uspostavi bio je Talgo voz kada su nam migranti dolazili, a sad ni oni ne putuju, govori nam gradonačelnik Bosanske Krupe Armin Halitović.

Oživljavanje Unske pruge za gradonačelnika je ogromna nada za koju vrijedi biti strpljiv.

– To bi definitivno bila najbolja stvar u našem kraju, kaže gradonačelnik, žaleći se što nemaju i to civilizacijsko dostignuće, piše Oslobodjenje.

MOSTOVI I TUNELI

Inače, Unska pruga Bosanski Novi – Bihać – Knin ukupne je dužine 177,40 kilometara i nalazi se u nadležnosti tri preduzeća: Željeznice Federacije BiH, Željeznice Republike Srpske i Hrvatske željeznice. Od ukupne dužine, u BiH se nalazi 138 kilometara pruge, od čega je tačno 99 kilometara i 844 metra pruge u nadležnosti ŽFBiH – Poslovno područje Bihać.

Na dionici Bihać – Knin pruga sedam puta prelazi državnu granicu između BiH i RH. Na dionici pruge u nadležnosti PP Bihać nalazi se 28 tunela ukupne dužine 9.734,26 metara, čije održavanje obavlja ŽFBiH. Na istoj dionici nalaze se i 22 mosta.

(oslobodjenje.ba)

Foto: Ilustracija

Za malinare u Unsko-sanskom kantonu (USK) ne prestaju problemi.

Krajem mjeseca počinje berba prvih ovogodišnjih plodova, a otkupljivači proizvođačima ne žele platiti više od dvije i po do tri KM po kilogramu.

Kazao je to Emir Mahmutović, predsjednik Udruženja proizvođača jagodičastog voća u USK, navodeći kako će najnoviji potez otkupljivača najvjerovatnije uništiti proizvodnju maline u ovom kantonu.

-Otkupljivači ovakav svoj potez pravdaju time što oni, prilikom prodaje, ne mogu dobiti odgovarajuću cijenu ploda. Ako ovako ostane, to će biti najteža godina za malinare i vjerujem da će mnogi odustati od dalje proizvodnje – ističe Mahmutović.

Dodaje kako se takva cijena maline nikako ne isplati proizvođačima koji će, dok plate berače i repromaterijal, otići u minus.

-Nude nam dvije i po do tri KM po kilogramu, a mi berača, ako ga i nađemo za tu cijenu, plačamo po marku za kilogram ubranog ploda. On dnevno u prosjeku ubere između 50 i 70 kilograma za osam sati i trebate mu platiti od 50 do 70 KM. Dok još platimo

repromaterijal, sadnju, mi smo u debelom minusu – navodi Mahmutović.

Proizvodnja maline u USK posljednjih godina smanjena je zbog niza problema sa kojima su se proizvođači susretali.

-Mi smo i prošle godine imali problema sa otkupnom cijenom. Prvobitno je dogovoreno osam, a na kraju nam je isplaćeno pet KM, pa smo nekako, uz pomoć poticaja, pregurali. Cijena ove godine je katastrofalno niska i nijednom proizvođaču se ona ne isplati jer

ga uvodi u dugove. Zbog toga je veliki broj njih odustao od dalje proizvodnje ili se preusmjerio na proizvodnju jagoda. Međutim, zbog poplava koje su nas proljetos zadesile, mnogi zasadi su poplavljeni. Samo na području bihaćke općine, gdje je zasađeno 20

hiljada kvadrata, u poplavama je uništeno više od 70 posto jagode – naglasio je Mahmutović.

(dijasporainfo.net)